Svjetska banka: Krenuti s post-pandemijskom ekonomskom obnovom

Finansiranje i izgradnja proizvodne infrastrukture su među najvećim izazovima za oporavak (EPA)
Finansiranje i izgradnja proizvodne infrastrukture su među najvećim izazovima za oporavak (EPA)

Zemlje u razvoju i međunarodna zajednica trebaju poduzeti korake kako bi ubrzale oporavak nakon završetka najgore zdravstvene krize i kako bi ublažile njezine dugoročne štetne efekte, poručuje Svjetska banka.

Kratkoročne mjere, poduzete kao odgovor za rješavanje hitne zdravstvene situacije i osiguranje osnovnih javnih usluga, trebale bi pratiti sveobuhvatne politike za poticanje dugoročnog rasta, navodi Grupa Sjvetska banka u okviru analize u izvješću “Globalne perspektive”.

Prema preporuci Svjetske banke, u okviru sveobuhvatnih politika trebaju se naći i mjere za unaprjeđenje upravljanja i poslovnog okruženja, za povećanje opsega i rezultata investiranja u obrazovanje i javno zdravlje, prenosi Tanjug.

Da bi ekonomije u budućnosti postale otpornije, mnogim zemljama će biti potrebni sustavi za povećanje i očuvanje više ljudskog i materijalnog kapitala tijekom oporavka – korištenjem politika koje odražavaju i potiču post-pandemijske potrebe za novim vrstama radnih mjesta, tvrtki i sustava upravljanja.

Desecima miliona prijeti siromaštvo

Analiza je objavljena uoči službenog predstavljanja cijelog izvješća 8. lipnja, koji će sadržati najnovije prognoze Svjetske banke za globalnu ekonomiju.

“Opseg i brzina kojom su pandemija COVID-a 19 i ekonomske blokade razorili siromašne slojeve društva diljem svijeta su bez presedana u modernom vremenu. Trenutačne procjene pokazuju da bi 60 milijuna ljudi moglo biti gurnuto u ekstremno siromaštvo 2020. godine”, kaže predsjednik Grupe Svjetske banke David Malpass.

Ove procjene će, dodaje, vjerojatno dodatno porasti, pri čemu će temeljna odrednica biti ponovno otvaranje naprednih ekonomija.

“Odluka o izboru politika donesena danas – uključujući veću transparentnost duga za privlačenje novih investicija, brži napredak u digitalnom povezivanju i veliko širenje mreže novčane pomoći za siromašne – pomoći će da se štete ograniče i osigura snažniji oporavak”, ističe Maplass.

Prema njegovim riječima, financiranje i izgradnja proizvodne infrastrukture su među najvećim izazovima za rješavanje post-pandemijskog oporavka.

“Trebamo vidjeti mjere za ubrzanje sudskih sporova i rješavanje stečaja, kao i reformu skupih subvencija, monopola i zaštićenih državnih tvrtki koje usporavaju razvoj”, zaključio je Malpass.

Neophodne mjere za zaštitu javnog zdravlja potkopale su već krhku svjetsku ekonomiju, uzrokujući duboke recesije u razvijenim zemljama, ekonomijama u nastajanju i ekonomijama u razvoju (EMDE).

Dugoročne štete od duboke recesije

EMDE koje imaju slabe zdravstvene sustave, one koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam ili doznake iz inozemstva, i one koje ovise o robnom izvozu bit će posebno pogođene, napominje se u analizi.

Dugoročno, pandemija će ostaviti trajne posljedice kroz više kanala djelovanja, uključujući niža ulaganja, eroziju fizičkog i ljudskog kapitala zbog zatvaranja tvrtki, gubitka školovanja i radnih mjesta te povlačenje iz svjetske trgovine i lanaca opskrbe.

Ovi efekti će smanjiti potencijalni proizvod – onaj koji gospodarstvo može održati uz punu zaposlenost i kapacitet – kao i produktivnost rada još dugo u budućnosti.

Ranjivosti koje postoje odranije, nestananje demografskog rasta i strukturalna uska grla pojačat će dugoročne štete od duboke recesije udružene s pandemijom, piše u analizi Svjetske banke.

Izvor: Agencije


Povezane

Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO