Aziz Šunje: BiH mora početi jačati vlastitu proizvodnju

Aziz Šunje: Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada (Al Jazeera)

Mislim da je prerano davati prognozu. Sve zavisi koliko će trajati pandemija korona virus i kako će se to okončati. Sigurno je da će vrijeme trajanja pandemije, zapravo, diktirati i to kakve će posljedice ona izazvati po ekonomiju, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru Aziz Šunje, profesor na Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, ocjenjujući koliko su realne najave nekih stručnjaka koji previđaju crni scenario za svjetsku ekonomiju uslijed pandemije, koja je pogodila više od 170 zemlja svijeta i teritorija.

“Ako bi epidemija potrajala još nekoliko sedmica, onda to ne može biti ‘recesija svih recesija’, ukoliko bude trajala duži vremenski period, onda ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati”, kaže on.

Borba na dva fronta

Borba protiv korona virusa, od kojeg je u svijetu do danas umrlo više od 8.000 a zaraženo više od 200.000 ljudi, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), odvija se na dva fronta – borba protiv samog virusa, koju vode ljekari i naučnici, koji pokušavaju pronaći cjepivo, i borba koju vode ekonomisti, pokušavajući naći adekvatan odgovor za urušavanje ekonomskog sektora koji je potaknuo virus.

Kao bi spriječile širenje virusa, vlade su pozvale ljude da ostanu kod svojih kuća, granice su zatvorene, dok je u većini zemlja zaustavljen javni prevoz, zatvoreni su ugostiteljki objekti i hoteli.

Indeksi na njujorškoj berzi Wall Street su nedavno zabilježili najlošiji dan u više od tri desetljeća, a predsjednik SAD-a Donald Trump izjavio je da američka ekonomija možda ide u pravcu recesije zbog korona virusa. Dow Jones je završio u minusu 12,9 posto, što je najveći gubitak tog indeksa od takozvanog Crnog ponedjeljka 1987. godine.

Kina, iz čije provincije Wuhan je virus i potekao krajem prošle godine, navodi da je njena industrijska proizvodnja pala prvi put u gotovo 30 godina, dok se prodaja na malo sunovratila.

Evropski komesar zadužen za unutrašnje tržište Thierry Breton rekao je da Evropska unija predviđa recesiju za 2020. godinu. Sama EU posljednjih dana je “posvađana”, jer neke zemlje ograničavaju prodaju medicinske opreme i prehrambenih proizvoda samo na svoje tržište, bez dogovara s ostalim članicama Unije.

Neki potezi vlada su pogrešni

Opisujući odluku svjetskih vlada o zatvaranju granica, među kojima je i odluka EU-a da od utorka u podne zatvori vanjske granice Unije na 30 dana, kako bi na taj način spriječila ulazak novih zaraženih na teritoriju od oko 500 miliona stanovnika Unije, što je dodatno usporilo ekonomiju u Evropi, profesor Šunje kaže da su to vrlo nazadne odluke, koje neće donijeti ništa dobro.

“Situacija nije nimalo jednostavna. Ali, moje mišljenje, bez obzira na sve, jeste da se ne bi smio zaustaviti život. Zatvorene granicu nisu prave mjere”, kaže on.

“Evropska unija se ponaša kao ‘uvrijeđena mlada’. Zatvaranje granice je bilo moguće prije 100 ili 200 godina, ali ne i sada. Virusi ne poznaju granicu. Realan život se ne može zaustaviti. Protok roba se mora osigurati, naravno, uz sistem jače prevencije, praćenje konvoja ili na druge načine, ali lanci snabdijevanja su tako povezani da svako zatvaranje granica prekida taj lanac. Čak i veliki sistemi, poput Njemačke ili Italije, ne mogu ostati izolirani. Jednostavno, svi koji proizvede imaju interes da prodaju i zbog toga mislim da će se i ove barijere morati rušiti i na neki način osigurati protok robe.”

Mač sa dvije oštrice

Kao i druge vlade u svijetu, i Bosna i Hercegovina najavljuje pomoć kompanijama koje su najviše na udaru uslijed pandemije korona virusa. Šunje kaže da vlade moraju pomoći posrnuloj privredi, ali upozorava da su to komplicirani i potezi koji su istovremeno mač sa dvije oštrice.

“Vlada [u Bosni i Hercegovini] mora biti proaktivna i pomoći malim biznisima, i biznisima generalno. Ali, to je sistem spojenih posuda”, kaže Šunje.

“Vlada treba relaksirati preduzeća u smislu nekog odgođenog plaćanja poreza, poreza na dodanu vrijednost, relaksacije kredita, ali onda to ima efekat na punjenje budžeta i pitanje je koliko će vlada biti u prilici servisirati ostale obaveze, poput penzionog fonda, koji je na mjesečnom nivou oko 185 miliona konvertabilnih maraka [oko 93 miliona eura]… Bogate države imaju više načina da amortiziraju krizu.”

Unatoč bojazni nekih radnika da bi mogli ostati bez posla, nakon što su ih poslodavci poslali na prinudne godišnje odmore, jer su vlade uslijed pandemije privremeno zabranile djelatnosti poput hotelijera i ugostitelja, profesor Šunje kaže da u ovakvim situacijama svi moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

“Poslodavci moraju povlačiti najracionalnije poteze, zaposleni moraju razumjeti neke odluke, koje mogu biti i otpuštanje, dok država u svakom slučaju treba vršiti neku vrstu nadzora kako bi cijeli proces prošao najbezbolnije i bez zloupotreba kriza”, rekao je on odgovarajući na pitanje da li u proglašenom vanrednom stanju postoji jednaka obaveza poslodavca prema radniku.

Prilika za domaću privredu

Šunje je kazao da je korona virus, koji sigurno neće biti posljednja pandemija u godinama koje slijede, pokazao da je Bosna i Hercegovina društvo koje zavisi od uvoza i da zemlja mora početi razmišljati da jača vlastitu proizvodnju osnovnih životnih proizvoda.

“Ovo može biti prilika za domaće poljoprivredne proizvođače”, kaže on, dodajući da Bosna i Hercegovina, primjerice, “nema potrebe uvoziti vode koliko sada uvozi”.

“Ovo može biti jedna dobra lekcija, jer država mora voditi brigu da u kriznim situacijama može osigurati elementarne stvari za svoje građane, a to su hrana, električna energija, telekomunikacije…”

Šunje je snažan zagovornik da svijet mora početi drugačije razmišljati, prije svega da zdravstvo mora početi biti kolektivna briga. Korona virus je pokazao da je usljed pandemije nemoguće izolirati bilo koju teritoriju na planeti, niti bilo kojeg čovjeka.

Izvor: Al Jazeera