Veliki utjecaj poplava na ekonomije regije

Rast BDP-a u regiji u najvećem je dijelu temeljen na povećanoj potražnji za proizvodima iz tih zemalja na tržištu EU-a (EPA)

Šest država jugoistočne Evrope u 2014. godini trebale su tokom ove i iduće godine zabilježiti nastavak rasta bruto društvenog proizvoda, no nedavne poplave u regiji sigurno će imati negativan utjecaj na tu projekciju, ocjena je stručnjaka Svjetske banke predstavljena u ponedjeljak u Sarajevu.

Analitičari SB-a su, u okviru redovnog šestomjesečnog izvještaja koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Albaniju, predvidjeli rast BDP-a za cijelu tu regiju od 1,9 posto u ovoj godini te 2,6 posto u 2015. godini.

Bio bi to očekivani nastavak uzlaznog trenda nakon izlaska šest država iz recesije 2012. godine, prenosi Hina.

Tako se, naprimjer, očekivalo da će BDP u Bosni i Hercegovini ove godine rasti 2,0 posto, a u 2015. godini čak 3,5 posto.

Projekcija rasta za Srbiju do poplava bila je 1,0 posto u ovoj, odnosno 1,5 posto u idućoj godini, za Kosovo po 3,5 posto u obje godine, za Crnu Goru 3,0, odnosno 3,5 posto.

Direktorica SB-a za jugoistočnu Evropu Ellen Goldstein izjavila je kako se u ovom trenutku ekonomske posljedice poplava još ne mogu u cijelosti procijeniti.

Ostaje dugotrajno partnerstvo

“Ipak želim uvjeriti sve u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, kao zemljama direktno pogođenim poplavama, da naše dugotrajno partnerstvo ostaje osnova za zajednički odgovor na ovu krizu”, kazala je, dodajući kako je na procjeni štete mobilizirana cijela međunarodna zajednica.

Naznačila je kako bi se krajem maja ili početkom juna mogle imati procjene šteta, a 18. juna je rok za konačan izvještaj.

Specijalisti SB-a još od prošle sedmice u Sarajevu procjenjuju stanje prouzrokovano poplavama.

“SB će u cijelosti učestvovati u programima obnove”, rekla je Goldstein, istaknuvši kako je prvi zadatak procijeniti štete, kako bi se nakon toga moglo pristupiti programima obnove.

Dodala je kako posljednja katastrofa dokazuje koliko će ubuduće biti nužno posvetiti pažnju mjerama zaštite od poplava, posebno u svjetlu globalnih klimatskih promjena.

Potvrdila je kako će dio napora biti usmjeren na procjenu naplativosti kredita čiji su korisnici pretrpjeli štete uslijed poplava, a pritom je nužno pomoći takvim korisnicima koliko god je moguće, ali i očuvati finansijsku stabilnost banaka.

Glavna ekonomistica SB-a Gallina Vincelette kazala je kako se, bez obzira na krizu izazvanu poplavama, koja će nesumnjivo ostaviti značajne posljedice, šest država regije mogu označiti kao zemlje u kojima se bilježi postepen oporavak ekonomije, no da bi se to održalo – potrebno je nastaviti prilagođavanje standardima Evropske unije, za što će biti potrebne godine strukturalnih reformi.

Dodatne mjere

Rast BDP-a u regiji u najvećem je dijelu temeljen na povećanoj potražnji za proizvodima iz tih zemalja na tržištu EU-a.

No, upravo stoga iz SB-a upozoravaju kako globalna kretanja poput krize u Ukrajini također mogu utjecati na planirana ekonomska kretanja.

Slaba domaća potrošnja u državama regije ostaje njihova slabost, kao i velika nezaposlenost, koja je u 2013. godini bila veća od 24 posto.

Samo u Bosni i Hercegovini nezaposlenost među mladima je gotovo 63 posto, upozorila je Vincelette.

Od šest država regije, ocjenjuju u SB-u, bit će nužno poduzeti dodatne mjere u konsolidaciji finansijskog i fiskalnog sektora, pri čemu je posebno važno obuzdati rast nenaplativih kredita, ali i osigurati sredstva za kreditiranje produktivnih kompanija.

Izvor: Agencije


Povezane

U akcije procjene i sanacije šteta nastalih zbog poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji uključile su se i privredne komore tih zemalja. Prve štete mjere se u stotinama miliona, ali kako izvještava naš reporter Emir Nuhanović, očekuje se da će dugoročne posljedice razornih poplava biti višestruko veće.

Published On 22 May 2014

Stabilna je situacija u svim kriznim i poplavljenim područjima u Srbiji. Zasad nema opasnosti od novih poplava. U poplavama u Srbiji nastradale su 33 osobe, dok ih je više od 31.000 evakuirano. Dio Termoelektrane Nikola Tesla u Obrenovcu nakon deset dana počeo je sa radom. Priču donosi novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

Published On 25 May 2014
Više iz rubrike EKONOMIJA
POPULARNO