Balkan na udaru visokih cijena goriva: BiH raspravlja o ukidanju akciza

Vlade zemalja na Zapadnom Balkanu pokušavaju uvesti mjere koje bi usporile rast cijena nafte, ali su odluku u nekim od tih zemalja blokirane zbog političkih neslaganja, poput Crne Gore.

Cijene nafte približile su se u utorak na međunarodnim tržištima novom maksimumu od 130 dolara, potaknute odlukom SAD-a da zabrani uvoz ruske nafte, kao odmazdu za rusku agresiju na Ukrajinu, koja se približava trećoj sedmici.

Potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak izjavio je ove sedmice da bi se cijena barela nafte mogla popeti iznad 300 dolara ako SAD i Europska unija zabrane uvoz ruske nafte.

Hiljade građana u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i drugim zemljama posljednjih dana čekali su u dugačkim kolonama kako bi kupili gorivo, u strahu od novih cijena, koje nepredvidivo rastu.

Cijene goriva u Bosni i Hercegovini su u utorak dostigle maksimum od 1,33 eura za litar dizela, u Crnoj Gori 1,45 eura, u Srbiji 1,53 eura, u Hrvatskoj 1,65 eura.

Visoke cijene goriva potakle su rast transporta, što je utjecalo i na rast životnih namirnica.

U odnosu na prije dvije sedmice, prije početka ruskog napada na Ukrajini, cijene nafte su veća za oko 30 posto, žitarica za oko 40 do 50 posto, dok su gas i struja poskupjeli tri puta.

BiH želi ukinuti akcize na gorivo

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u srijedu će odlučivati o privremenom ukidanju akciza na gorivo i snižavanju poreza na dodanu vrijednost (PDV) na osnovne životne potrepštine.

Kako je najavio Saša Magazinović, državni zastupnik iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine, “danas je ‘dan D’ za pitanje akciza u Bosni i Hercegovini“.

Izglasaju li parlamentarci privremeno ukidanje akciza, cijene goriva u toj zemlji mogle bi pasti i za 20 eurocenti po litri.

“Mi smo svoj dio posla uradili. Sada je sve do zastupnika u Parlamentarnoj skupštini“, napisao je Magazinović na Twitteru.

Crna Gora u problemu zbog blokade parlamenta

Crnogorskli parlament trenutno je u političkoj blokadi, nakon pada vlade Zdravka Krivokapića početkom februara, zbog čega ta zemlja još nije donijela mjere koje bi ublažile ekonomski udar na građane.

Od prošle sedmice u skupštinskoj proceduri se nalazi vladin prijedlog izmjena Zakona o akcizama, čijim bi usvajanjem vlada mogla smanjiti akcize za 20 posto.

Prema podacima iz Skupštine, prijedlog je predat 4. marta, ali još nije proslijeđen odborima za ekonomiju i za zakonodavstvo, kroz koje mora proći prije sjednice parlamenta, objavio je podgorički list Vijesti.

Srbija uvodi oštre mjere

Srbija će od četvrtka zaustaviti izvoz brašna, pšenice, kukuruza, ulja i uglja, kako bi ih bilo dovoljno i za domaće potrebe i za regiju, najavio je u utorak srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, komentirajući poremećaje na tržištu izazvane krizom koju je potakla agresija Rusije na Ukrajinu.

Rekao je da je Vlada u utorak pripremila odluku o izuzeću carine na uvoz energenata, što će se odnositi na uvoz iz trećih zemalja.

“Ako usledi odluka o zabrani uvoza svih energenata iz Rusije, onda smo i mi u problemu, nemamo otkud dobiti. Ne mogu ni nafta, ni plin pasti sa neba. Tražimo odakle bismo to mogli da nabavimo”, kazao je Vučić.

Istaknuo je da “40 odsto svojih potreba” za plinom i “oko 30 odsto nafte” Evropska unija rješava nabavkom  iz Rusije.

“To se ne može lako nadomestiti – ni preko SAD-a, ni preko Katara”, ocijenio je Vučić.

Rekao je da Naftna industrija Srbije (NIS), koja je u većinskom vlasništvu ruskog energetskog diva Gazprom Njefta sa 56,15 posto, traži mogućnost uvoza iz trećih zemalja i naveo je da će država osloboditi NIS carinskih davanja na uvoz.