‘Jutarnji list’: Prije Zagreba, dron Tupoljev pao i u Ukrajini

Prije nekoliko dana isti dron pao je i u Ukrajini, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je Tuoljev Tu-141 (Striž) koji se u četvrtak navečer srušio u Zagrebu jedan od relikata ostavštine SSSR-a.

Riječ je o nekadašnjem dronu Crvene armije, od kojih je njih nekolicina nakon raspada SSSR-a ostala u Ukrajini i koje su ukrajinske zračne snage 2014. godine, nakon početka ratnih sukoba u istočnim pokrajnama Doneck i Luhansk, revitalizirale kako bi ih mogli koristiti u sukobu s proruskim separatistima.

Da se radi upravo o ovoj letjelici prvi je objavio portal The War Zone, čiji je analitičar Tyler Rogoway do tog zaključka došao analizirajući vizuelne dokaze.

“Nakon pomnog ispitivanja dokaza, čvrsto vjerujemo da se radi o izviđačkom dronu Tu-141, koji se pokvario i prešao preko cijele Mađarske ili dijelova susjednih zemalja te u Hrvatsku došao iz Ukrajine.”

Direktni let od ukrajinske granice do Zagreba dug je oko 560 kilometara, prenosi Hina.

‘Fascinantan komad hardvera’

Objavljeno je da je Ukrajina posljednjih dana, nakon ruske invazije, puštala u rad brze bespilotne letjelice iz sovjetskog doba.

Ukrajina je jedini poznati trenutni operater Tu-141.

The War Zone navodi da ovo nije prvi gubitak letjelice Tu-141 u ratu; još jedna je pala u Ukrajini prije nekoliko dana.

”Tu-141 je fascinantan komad hardvera iz sovjetske ere, koji je Ukrajina nadogradila i učinila korisnim nakon invazije na Krim 2014. godine. Letjelica je više krstareći projektil nego tradicionalna bespilotna letjelica. Raketno se lansira iz prikolice i leti unaprijed određenim kursom nadzvučnom brzinom, prikupljajući različite oblike obavještajnih podataka prije nego što se prizemlji s padobranom. Zatim se može resetirati i ponovno koristiti”, napisao je Rogoway.

Tupoljev Tu-141 nasljednik je Tupoljeva Tu-123.

Dizajniran je za obavljanje izviđačke misije na dubini od nekoliko stotina kilometara od linija fronte transzvučnim brzinama.

Predviđen je da nosi niz korisnih tereta, uključujući filmske kamere, infracrvene uređaje za snimanje, EO snimače i radare za snimanje.

Kao i kod prethodnih dizajna Tupoljeva, imao je straga postavljeno delta krilo poput strelice, kanadere postavljene naprijed i turbomlazni motor KR-17A iznad repa.

Tu-141 je bio u sovjetskoj službi od 1979. do 1989. godine, uglavnom na zapadnim granicama bivšeg SSSR-a.

Dužina letjelice je 14,33 metra, raspon krila joj je 3,88 metara, visina 2,44 metara, površina krila je 10 metara kvadratnih, a bruto težina 6.215 kilograma.

Plenković: Prijetnja na koju treba reagirati

Maksimalna brzina je 1.100, a brzina krstarenja 1.000 kilometara na sat.

Ima domet do 1.000 kilometara, a najviša visina na kojoj funkcionira je oko 6.000 metara.

Rogoway je u svom tekstu izrazio i zabrinutost, zapitavši se što je radila NATO-ova protuzračna odbrana dok je dron letio iznad više zemalja prije nego što se srušio u Zagrebu, piše Jutarnji list.

Hrvatski premijer Andrej Plenković obišao je u subotu ujutro mjesto pada drona, gdje se provode istražne radnje, te je rekao da se još uvijek ne zna u čijem je posjedu bila.

“Ne znamo u čijem je posjedu bila… svi kažu da nije njihova”, rekao je Plenković.

Naglasio je kako je sreća što u ovoj velikoj nesreći niko nije nastradao, osim oštećenja 40-ak vozila na parkingu.

“To upućuje na potrebu i tješnje suradnje unutar samoga NATO-a, jer ovo je zračni prostor NATO-a – i rumunjski, i mađarski, i hrvatski – i takvu situaciju više ne možemo tolerirati, niti bi se ona trebala dogoditi. Ovako nešto je bila vrlo čista i jasna prijetnja, na koju se treba reagirati”, rekao je Plenković.

Od generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga zatražio je da ta organizacija provede istragu ulaska i pada drona na teritoriju Hrvatske.