U britanskom parlamentu za političare u BiH zatražene ‘sankcije koje će boljeti’

Pred Odborom za vanjsku politiku Parlamenta Velike Britanije u utorak su ponovo zatražene snažne sankcije za neke bosanskohercegovačke političare kao i veća prisutnost međunarodnih vojnih snaga, nakon što se ta zemlja mjesecima nalazi u političkoj blokadi a građni žive u strahu od ponovnog pokretanja sukoba.

Britanski odbor za vanjske poslove, koji broji 11 članova, saslušao je izlaganje o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a svoje viđenje krize u toj zapadnobalkanskoj zemlji su iznijeli bosanskohercegovački parlamentarac iz opozicione Naše stranke Damir Arnaut, baronesa Arminka Helić, te Majda Ruge, viša saradnica Evropskog vijeća za vanjske poslove u Berlinu.

Uz SAD i Njemačku Britanija je snažno angažirana na stabilizaciji napetosti u Bosni i Hercegovini, odakle kriza prijeti da se prelije i na druge zemlje Zapadnog Balkana, prije svega na Crnu Goru.

Arnaut je pozvao na sankcije „koje će zaista boljeti” za sve destruktivne političare u Bosni i Hercegovini, a njegov poziv je uslijedio samo nekoliko dana nakon što su Sjedinjene Američke Države proširile sankcije na političare u BiH, uključujući i člana triparitetnog državnog predsjedništva BiH i lidera bosanskih Srba Milorada Dodika, kao i njegovog savjetnika Milana Tegeltiju.

“Koruptivni politički lideri zloupotrebljavaju etničke priče za svoja koruptivna djelovanja“, rekao je Arnaut.

„Gospodin Dodik je najodgovorniji za ovu situaciju […] On je zaustavio djelovanje u parlamentu“.

Bosna i Hercegovina nalazi se u jednoj od najvećih političkih kriza od okončanja rata 1995. godine, nakon što je Dodika najavio da će Republiku Srpsku izuzeti iz trenutnog ustavno-pravnog poretka BiH i na taj entitet prenijeti neke nadležnosti koje su trenutno u ingerenciji države, poput vojske, pravosuđa ili prikupljanja indirektnih poreza.

Dodikove poteze osudile su zapadne zemlje, predvođene SAD-om, dok je izravnu podršku dobio od Rusije i Mađarske.

‘Promijenile su se okolnosti u odnosu na devedesete’

Baronesa Helić iz tog razloga je poručila da destabilizacija BiH dolazi i iz vana, uključujući Rusiju, Kinu ali i Mađarsku.

„Sada su potpuno druge okolnosti u odnosu na devedesete“, rekla je Helić, aludirajući na sukobe u toj zemlji koji su trajali od 1992. do 1995. godine, i koji su odnijeli 100.000 života. „Tada je Bosna i Hercegovina bila pod pritiskom dvije susjedne države [Srbija i Hrvatska], a sada je pod pritiskom ovih, ali i nekih drugih zemalja”, dodala je.

Majda Ruge iz Evropskog vijeća za vanjske poslove je rekla da ni susjedna Hrvatska, članica EU-a i NATO-a, u Bosni i Hercegovini nije objektivni posmatrač, premda se takvom želi predstaviti.

“Ima vrlo sličnu ulogu kao i Srbija. Hrvatska je posebno vidljiva na polju izbornog zakona”, kazala je Ruge, aludirajući na pritisak službenog Zagreba i tamošnje vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) da se izborni zakon u BiH izmijeni u korist bosanskoghercegovačkog HDZ-a.

Poput Arnauta i Helić, i Ruge vjeruje da je potrebno pojačati prisustvo NATO i EUFOR snaga u BiH, kako bi se destruktivne politike odvratile od najgoreg scenatrija, uključujući i secesiju entiteta Republika Srpska kako najavljuje entitetski čelnik Dodik.

“Nekadašnji visoki predstavnik za BiH Paddy Ashdow je imao na raspolaganju 32.000 vojnika, i to je bio period najbolje saradnje”, rekla je Ruge, dodajući da bi zapadni saveznici trebali imati plan za svaki scenarij, uključujući i taj da Dodik zabrani rad državnim sigurnosnim agencijama na teritoriji entiteta RS, kako i najavljuje.