Dodik traži povlačenje ‘Inzkovog zakona’, NATO poručje da je integritet BiH neupitan

Dodik zatražio da međunarodna zajednica poništi odluku visokog predstavnika kojom se oomogućava da se zatvorom do pet godina  kazni svatko tko negira dokazane ratne zločine i genocid u Srebrenici.

Nakon što je u petak objavljena Inzkova odluka, Dodik je reagirao porukom da je neće poštovati jer smatra da u Srebrenici nije bilo genocida (Al Jazeera)

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ustvrdio je u nedjelju da je jedini način da se izbjegne dalje zaoštravanje krize u njegovoj zemlji povlačenje zakona o zabrani negiranja ratnih zločina, no NATO upozorava da se integritet BiH mora poštovati, prenosi Hina.

U izjavi koju prenose lokalni mediji u bh. entitetu Republika Srpska, Dodik je zatražio da međunarodna zajednica poništi odluku visokog predstavnika Valentina Inzka kojom se otvara mogućnost da se zatvorom do pet godina  kazni svatko tko negira dokazane ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici i veliča počinitelje takvih zlodjela.

Nakon što je u petak objavljena Inzkova odluka, Dodik je reagirao porukom da je neće poštovati jer smatra da u Srebrenici nije bilo genocida te je zaprijetio da će RS poduzeti korake za izdvajanje iz sastava BiH.

Danas Dodik poručuje da je jedini način da se to zaustavi poništavanje Inzkove odluke.

“U suprotnom, Republici Srpskoj nije ostavljen izbor i neka se niko kasnije ne čudi koracima koje ćemo poduzeti”, kazao je Dodik.

U njegovoj režiji od subote je na teritoriju RS-a počelo prikupljanje potpisa za peticiju kojom bi se svi bosanski Srbi očitovali kako odbacuju Inzkovu odluku.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedjeljo Čubrilović za ponedjeljak je sazvao predstavnike svih političkih stranaka zastupljenih u entitetskom parlamentu kako bi se dogovorili o daljim koracima koje bi trebalo poduzeti.

Opozicija protiv Dodikovih akcija

No čelnici najvažnijih oporbenih stranaka u RS već su naznačili da neće sudjelovati u akcijama koje kani poduzeti Dodik jer drže da je riječ tek o jednoj od njegovih političkih igara kojima on nastoji učvrstiti svoju apsolutističku vlast.

Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović tako je ocijenio da je Inzkova odluka bila nepotrebna, ali je istaknuo da je Dodik isključivi krivac što je ona uopće donesena.

Iz opozicione Srpske demokratske stranke kritikovali su Dodikovu inicijativu za potpisivanje peticije protiv nametnutog Zakona, ističući da je riječ o skretanju pažnje s egzistencijalnih problema.

“Sama činjenica da je peticija organizovana od SNSD-a, a ne od institucija Republike Srpske, jasno potvrđuje namjeru da se ovi potpisi koriste u svrhu promocije jedne političke partije i da stvarni cilj nije suspenzija nametnutog zakona, jer to može uraditi samo Parlament Bosne i Hercegovine”, naveo je Milan Radović, zamjenik predsjednika SDS-a.

Nezavisni oporbeni zastupnik Nebojša Vukanović, poznat kao oštar kritičar vlasti u RS, sada je kazao da će se Dodik ponovno pokazati kukavicom ako ne podnese ostavku na dužnost člana Predsjedništva BiH.

“U protivnom svakome će biti jasno da je on politička kukavica, populist i blefer koji se povlači pod pritiskom i nije spreman žrtvovati svoju poziciju i privilegije”, kazao je Vukanović.

Dodik je najavio reakcije iz RS, ali i objavio da planira ostati u državnom vrhu jer na taj način želi spriječiti donošenje bilo kakve odluke o mogućoj intervenciji oružanih snaga BiH.

Poruka iz NATO-a

No iz sjedišta NATO-a u Briselu u nedjelju su poručili da ta organizacija odlučno podupire teritorijalni integritet BiH i traži da se poštuju povijesne činjenice poput one da je u Srebrenici počinjen genocid.

“NATO saveznici su jasno istaknuli da podržavaju teritorijalni integritet BiH i više puta su zahtijevali od političkih lidera da izbjegavaju retoriku podjela”, poruka je NATO-a nakon posljednjih Dodikovih prijetnji secesijom.

Iz sjedišta NATO-a dodali su da je genocid u Srebrenici bio jedan od najgorih zločina u Evropi od završetka Drugog svjetskog rata a da bi se pomirenje U BiH nastavilo, put naprijed mora uključivati priznanje patnji koje su se dogodile.

NATO je svoju misiju stabilizacije mira u BiH okončao 2004. godine prepustivši izvršni mandat za provedbu vojnog dijela Dejtonskog sporazuma mirovnim snagama Europske unije (EUFOR) no uz dogovor da će moći djelovati u BiH u slučaju potrebe kroz mehanizam “Berlin plus” iz 2002. godine.

Izvor: Agencije