Izetbegović, Dodik i Čović bez izjava nakon večere u Delegaciji EU-a
Večera za čelnike vladajućih političkih partija organizirana je u jeku napora međunarodne zajednice da smanji napetosti u toj zemlji.
Političari nisu željeli odgovarati na pitanja novinara nakon što je završen sastanak u rezidenciji Delegacije Evropske unije u srijedu navečer u Sarajevu.
Šef Delegacije EU Johann Sattler i Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi razgovarali su sa liderima tri vladajuće političke partije u Bosni i Hercegovini, u jeku napora međunarodne zajednice da smanji napetosti u toj zemlji.
Na sastanku sa Sattlerom i Varhelyijem su prisustvovali predsjednik HDZ-a Dragan Čović, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Član državnog predsjedništva Milorad Dodik traži veće autonomiju za bosanskohercegovački entitet Republika Srpska, prijeteći da će urušiti neke državne institucije, uključujući i državne oružane snage, što bi zemlju ponovo moglo gurnuti u nove sukobe, 26 godina nakon što je okončan najkrvaviji rat na tlu Evrope od kraja Drugog svjetskog rata.
Dodik ne pokazuje da je spreman odustati od koraka koje i međunarodna zajednica smatra problematičnim odnosno najavljuje kako će nastaviti insistirati na donošenju zakona koje dovode u pitanje ovlasti BiH kao države.
Dodik ne odustaje od problematičnih zahtjeva
“Mi ćemo 10. decembra donijeti odluku da stavimo van snage Ashdownov zakon o zabrani raspolaganja (državnom) imovinom i stavit ćemo obvezu da se ta imovina efektno uvede kao imovina Republike Srpske”, kazao je Dodik novinarima u Sarajevu u srijedu.
Bivši visoki predstavnik Paddy Ashdown 2005. je svojom odlukom zabranio bilo kakvu prodaju ili raspolaganje državnom imovinom sve dok se u parlamentu BiH ne donese zakon kojim će se utvrditi ko je njen titular.
Dodik insistira na tvrdnji kako su nepokretnosti u entitetima vlasništvo RS odnosno Federacije BiH te da država s tim nema ništa.
Negiranje genocida u Srebrenici
Politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska već nekoliko mjeseci odbijaju učestvovati u radu državnih tijela, uključujući Parlamentarnu skupštinu i Vijeće ministara, zbog čega je država zaustavila sve reformske procese.
Kao uslov za vraćanje u državne institucije Dodik traži ukidanje zakona koji je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, prema kojem je zabranjeno negiranje utvrđenih ratnih zločina počinjeni tokom rata u BiH, uključujući i genocid u Srebrenici, te veličanje ratnih zločinaca.
Između SDA i HDZ-a BiH također postoji prijepor oko izbornog zakona. Dok HDZ BiH traži da hrvatski predstavnici u vlasti trebaju biti birani iz onih dijelova zemlje u kojima su Hrvati u većini, u SDA to vide dodatnom etničkom podjelom države.
Varhelyi doputovao u Sarajevu
Evropski povjerenik za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi koji je u srijedu doputovao u Sarajevu kazao je kako BiH ima evropsku perspektivu samo ukoliko njeni političari počnu sarađivati i rješavati probleme jer se blokadama i bojkotom ništa neće postići.
Varhelyi se odvojeno sastao s članovima Predsjedništva BiH te čelnicima najutjecajnijih političkih stranaka, a nakon toga novinarima je kazao kako bi povlačenje Republike Srpske iz centralnih tijela vlasti BiH imalo negativne posljedice po sve u BiH, a EU ostaje spremna posredovati u pregovorima kojima bi se takav scenarij izbjegao.
Sjedinjene Američke Države i Njemačka također su snažno uključene u rješavanje krize u Bosni i Hercegovini, a slijedi ih i drugi zapadni saveznici poput Velike Britanije.