Predsjednički izbori u Hrvatskoj: Veća izlaznost nego prije pet godina

Hrvatski državljani od jutros u 7:00, kada su otvorena biračka mjesta, odlučuju tko će u idućih pet godina biti na čelu države – aktualna predsjednica ili netko od njenih 10 protukandidata, a riječ je o njih 3,85 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je podatke o izlaznosti do 16:30 sati.

Na birališta je izašlo 38,82 posto birača.

U prvom krugu parlamentarnih izbora 2014. do 16:30 glasalo je 36,36 posto birača, odnosno njih oko 1.343.000, oko 103.000 više nego prije pet godina, kada je, kako tvrdi Hina, glasovalo 36,36 posto birača.

Iduće podatke o izlaznosti znat će se skupa s prvim neslužbenim rezultatima, oko 20 sati.

Do 11:30 svoje je glasačko pravo iskoristilo 15,75 posto birača, dok je prije pet godina to u istom vremenu učinilo njih 13,19 posto, objavio je DIP.

Ko su kandidati

Na sedmim predsjedničkim izborima od neovisnosti još jedan mandat želi aktualna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), koja je u političkoj karijeri bila ministrica i diplomatkinja, potom bivši premijer Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija – SDP) te pjevač i doktor ekonomskih znanosti Miroslav Škoro, kao i zastupnik u Europskom parlamentu i bivši sudac Mislav Kolakušić, oba nezavisni kandidati, prenosi Hina.

Kao nezavisni, na Pantovčak žele i bivša predsjednica Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa Dalija Orešković te redatelj Dario Juričan.

Na naklonost birača računaju i kandidat Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS), ekonomist Dejan Kovač, bivši saborski zastupnik i bivši osječki gradonačelnik Anto Đapić (DESNO), kandidatkinja Radničke fronte, aktivistica i izvanredna sveučilišna profesorica Katarina Peović, saborski zastupnik Ivan Pernar (Stranka Ivana Pernara – SIP) te Nedjeljko Babić (Hrvatska stranka svih čakavaca, kajkavaca i štokavaca – HSSČKŠ), prvi gradonačelnik Klanjca.

Državno izborno povjerenstvo (DIP), krovno tijelo za provedbu izbora, pozvalo birače da iskoriste svoje pravo i izađu na birališta.

Biračka mjesta

S obzirom na vremensku razliku, Australija je prva otvorila biračka mjesta za izbor hrvatskog predsjednika, u subotu u 21 sat, a posljednji će to učiniti Los Angeles u ponedjeljak u četiri sata, po našem vremenu. 

Predsjednika će birati na ukupno 6.533 biračka mjesta, u Hrvatskoj ih je 6.409, od čega 72 čine posebna biračka mjesta: u vojsci, na brodovima, u zatvorima, u domovima socijalne skrbi.

U inozemstvu će se birati u 47 zemalja, na 124 biračka mjesta, a trećina ih je (44) u Bosni i Hercegovini.

Izbori su složen posao, u njihovoj provedbi kroz biračke odbore i izborna povjerenstva, bit će angažirano u vezi 43.000 ljudi, a doda li se tome i osobe zadužene za tehničke i administrativne poslove, brojka raste za barem još 10.000 ljudi.

Hrvatski predsjednik bira se većinskim izbornim sustavom, dakle treba dobiti većinu glasova svih birača koji su glasali (50 posto plus jedan glas). Ukoliko se to ne dogodi, dvoje kandidata s najvećim brojem glasova idu u drugi krug koji se održava 14 dana kasnije, u ovom slučaju 5. siječnja 2020. godine.

Povećan broj biračkih mjesta u BiH i Njemačkoj

Izborno prijepodne protječe mirno, osim u dva slučaja zakašnjelog otvaranja biračkih mjesta, prema dojavama neanonimnih građanki Gongu, priopćili su u nedjelju iz nevladine udruge Gong čiji promatrači nadziru današnje hrvatske predsjedničke izbore.

Građani dojavljuju i da nisu bili informirani o procedurama i rokovima za prijavu promjene mjesta na kojem planiraju glasati, kao ni o promjenama adresa biračkih mjesta koja su se dogodila u odnosu na prethodne izbore, dodaju iz Gonga. “S obzirom da je prethodno potvrđeno da su, suprotno zakonu, u biračke odbore bili imenovani stranački kadrovi, a da ih je DIP zbog toga razriješio s dužnosti, pozivamo građanke da dojave ukoliko primijete slične nepravilnosti”, dodaje se u priopćenju, prenosi hina. 

Gong je dobio i dojave o organiziranom prijevozu na birališta u Bosni i Hercegovini. “Troškovi prijevoza birača do birališta zapravo su troškovi izborne promidžbe kandidata ili kandidatkinje”, kažu iz Gonga, no, kako ističu “to se ne bi trebalo tako tretirati samo ukoliko, kako je to DIP utvrdio na prethodnim predsjedničkim izborima, na autobusima nema oznaka kandidata, a uslugu prijevoza mogu koristiti svi birači pod jednakim uvjetima”. Na ovim hrvatskim predsjedničkim izborima, “zabilježen je porast birača koji su registrirani po službenoj dužnosti temeljem nove osobne iskaznice s adresom prebivališta u inozemstvu i to u BiH, Njemačkoj i Srbiji.

I dok je u BiH i Njemačkoj povećan i broj biračkih mjesta, u Srbiji je smanjen. Navedenim izazovima posebnu pažnju će posvetiti Gongove promatračice i promatrači koji u mobilnim timovima promatraju biračka mjesta u Bosni i Hercegovini te Srbiji”, dodaje se u priopćenju.

Bez gužvi u BiH

Na biračkim mjestima u BiH, gdje se također provode izbori za hrvatskog predsjednika, nema gužvi, sve ide uobičajeno, rečeno je u nedjelju prijepodne u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Po informacijama koje smo dobili iz Sarajeva i Mostara na biračkim se mjestima ne čeka ni pet minuta, nema gužvi, a pogotovo ne kaosa, rekao je član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski.

DIP je ranije potvrdilo da je jedno biračko mjesto u BiH otvoreno nekoliko minuta iza 7:00 sati zbog kašnjenja predsjednika Biračkog odbora, ali je nakon toga glasanje krenulo nesmetano.

Od 124 biračka mjesta u inozemstvu, njih 44 su u BiH, sva su otvorena u gradovima sjedištima hrvatskih diplomatsko-konzularnih predstavništava, dakle u Mostaru (19), Vitezu (10), Sarajevu (šest), Livnu (četiri), Tuzli (tri) i u Banjoj Luci (dva).

Izvor: Al Jazeera i agencije