Mediji: Gubici hrvatskih bolnica mjere se u milijardama

Novi gubici hrvatskih bolnica u prvih devet mjeseci ove godine dosegli su milijardu kuna (134 milijuna eura), doznaje Jutarnji list, ističući da se 70 posto novih dubioza “piše” na računima kliničkih bolnica i kliničkih bolničkih centara koji liječe najteže i najskuplje pacijente.

Takva se praksa događa godinama, a da to nije potaknulo nikakve promjene u organizaciji okoštalog bolničkog sustava koji troši sve više za liječenje sve manjeg broja pacijenata, konstatira zagrebački dnevnik.

Zato je i ukupni dug bolnica dosegnuo 6,8 milijardi kuna (912 milijuna eura), od čega je četiri milijarde kuna (536 milijuna eura) dospjelih potraživanja u koje su uključeni i dugovi veledrogerijama za isporučene lijekove.

Bez obzira pitaju li se pacijenti, liječnici, medicinske sestre, ravnatelji bolnica ili šefovi klinika, odgovor će biti gotovo unisoni: ništa se u organizaciji hrvatskog zdravstva nije promijenilo posljednjih, sad već gotovo 30 godina, pa ni nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju, osim što je potrošnja na godišnjoj razini porasla za nekoliko milijardi i sad se već bliži 26 milijardi kuna (3,5 milijarde eura), prenosi Hina pisanje Jutarnjeg lista.

Raste broj doktora u bolnicama

Uspoređujući podatke o poslovanju hrvatskih bolnica 2013. s onima iz 2018. godine, razvidno je da se sve manji broj pacijenata hospitalizira, ali to nije bio poticaj za veće smanjene broja kreveta u bolničkim ustanovama, a onda i za njihovu iskoristivost.

No, u jednom segmentu bilježi se stalni rast proteklih šest godina, a to je broj liječnika koji rade u bolnicama.

Godine 2013. u hrvatskim je bolnicama bio zaposlen 5.861 liječnik, a 2018. godine njih 6.838.

Unatoč stalnim prijetnjama da će “Hrvatska doživjeti liječnički egzodus”, broj onih koji su sreću potražili u inozemstvu ne prelazi 600, jer pokazalo se da, dok jedni odlaze, drugi se vraćaju i zapošljavaju u hrvatskim bolnicama.

Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, na koje se poziva Jutarnji list, pokazuju da je, primjerice, u zagrebačkim bolnicama u tom razdoblju zaposleno 500 liječnika više, a da je broj hospitaliziranih pacijenata ostao podjednak, odnosno oko 250.000 godišnje.

Izvor: Agencije