Hrvatska prvi put preuzima predsjedanje Vijećem Evrope

Hrvatska u petak preuzima predsjedanje Vijećem Europe, prvi put u 22 godine koliko joj je članica i u istom tjednu u kojem najstarija europska organizacija kritizirala službeni Zagreb zbog eskalacije govora mržnje u javnom diskursu i jačanja nacionalizma.

Na dvodnevnom sastanku ministara vanjskih poslova država članica Vijeća Europe, koji je počeo u četvrtak navečer u danskom Helsingoru, Hrvatska od Danske preuzima rotirajuće predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe.

Šest mjeseci poslije, Hrvatsku će na toj dužnosti zamijeniti Finska.

Vijeće Europe, koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije – najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. godine u Londonu, s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na europskom kontinentu, prenosi Hina.

Snažno zagovara Istanbulsku konvenciju

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović-Burić će od danas obnašati funkciju predsjedavajuće Odbora ministara Vijeća Europe te u tom svojstvu predstavljati cijelu organizaciju.

Hrvatska je ratificirala 93 konvencije Vijeća Europe, a zadnja među njima bila je Istanbulska konvencija, čiju ratifikaciju Vijeće Europe snažno zagovara.

Konvencija je u Saboru ratificirana 13. travnja, ali upravo je u tijeku skupljanje potpisa za referendum za njezino ukidanje.

Pejčinović-Burić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak kazala da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja zagovarati konvenciju i pokušati staviti u fokus ono što je njezina osnovna svrha, a to je, kako je rečeno, zaštita žena od nasilja.

S obzirom na to da  još država članica koje nisu ratificirale konvenciju, rekla je Pejčinović Burić, “mi ćemo tijekom našeg predsjedanja raditi na tome da se pojasni hrvatski stav i stav Vijeća REurope” u vezi Istanbulske konvencije.

Šefica hrvatske diplomacije odbacila je špekulacije da je Hrvatska požurila s ratifikacijom kako se ne bi dogodilo da preuzme predsjedanje Vijećem Europe, a da konvenciju nije ratificirala.

Prioriteti hrvatskog predsjedanja

Šefica hrvatske diplomacije na konferenciji za novinare predstavila je prioritete hrvatskog predsjedanja Vijeća REurope – borbu protiv korupcije, učinkovitu zaštitu prava nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne baštine i kulturne rute.

Hrvatska je pripremila program koji se sastoji od ukupno 26 događanja, od toga najviše iz područja zaštite ljudskih prava.

Većina skupova, njih 16, planirano je u Hrvatskoj, a osim Zagreba u aktivnosti će biti uključeni Rijeka, Dubrovnik, Zadar te Brijuni i Istra.

Kao predsjedateljica, Hrvatska će biti uključena i u brojne aktivnosti koje će se održavati u Strasbourgu.

Središnji skup hrvatskog predsjedanja bit će konferencija ministara pravosuđa “Jačanje transparentnosti i odgovornosti s ciljem prevencije korupcije” 15. i 16. listopada 2018. u Zadru.

I Hrvatski sabor, u okviru kojeg djeluje Izaslanstvo u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, u sklopu predsjedanja bit će domaćinom nekoliko sastanaka Parlamentarne skupštine. 

VE je 1949. osnovalo 10 zemalja – Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska.

Njezin idejni začetnik bio je Winston Churchill koji je želio na taj način realizirati viziju suradnje država nakon Drugog svjetskog rata.

Vijeće Europe dijeli zastavu i himnu s Europskom unijom.

Zamjerke zbog rata u BiH i incident tijekom primitka

Hrvatska je članicom postala prije 22 godine, 6. studenoga 1996. godine u Strasbourgu, kao tada 40. zemlja.

Pregovori oko ulaska trajali su neuobičajeno dugo jer je Odbor ministara spočitavao Zagrebu upletenost u rat u Bosni i Hercegovini, nepoštivanje manjinskih prava i slobode medija.

Četverogodišnji proces pristupanja počeo je u svibnju 1992. godine, a u rujnu iste godine predan je zahtjev za članstvo.

Uobičajeni postupak za prijem nove zemlje članice bio je politički blokiran 1993. i 1994. godine zbog hrvatsko-muslimanskog sukoba u Bosni i Hercegovini, a vojno-redarstvene operacije “Bljesak” i “Oluja”, kojima je Hrvatska oslobodila većinu svojih zaposjednutih područja, odgodile su njezin ulazak u punopravno članstvo organizacije.

Parlamentarna skupština dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za članstvo 24. travnja 1996. godine, nakon što su tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Sabora Vlatko Pavletić potpisali 15. ožujka listu od 21 zahtjeva.

Sam čin službenog primitka protekao je uz incident.

Dok je tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić u Strasbourgu potpisivao dokument o pristupanju, Reporteri bez granica u znak prosvjeda zasuli su salu lecima na kojoj je bila otisnuta naslovna stranica Feral Tribunea, tjednika koji je zbog kritičkog pisanja često bio na meti Tuđmanove vlasti, uz komentar “Hrvatska krši slobodu medija”.

Izvor: Agencije