Dom naroda BiH usvojio izmjene Izbornog zakona

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine usvojio je HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona, nakon što je Ustavni sud utvrdio da on nije štetan po vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Izmjene predviđaju uspostavu ad hoc etničkih područja za izbor članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda te nudi rješenje za statut Grada Mostara.

Za Mostar je predviđeno uvođenje višečlanih izbornih jedinica iz kojih bi se biralo 35 članova gradskog vijeća od čega 26 izravno, a devet temeljem kompenzacijskih mandata. 

Izmjene Izbornog zakona neophodne su za provedbu općih izbora 2018. godine, s obzirom na to da su odredbe koje su to do sada regulirale stavljene izvan snage.

Da bi stupile na snagu, neophodno je da ih usvoji i Zastupnički dom, no zbog omjera snaga u državnom parlamentu taj će prijedlog vjerojatno propasti kada dođe na raspravu i potvrđivanje u taj parlamentarni dom.

Prijedlog izmjena Izbornog zakona u domu u kojem je 15 delegata poduprlo je pet hrvatskih te tri srpska predstavnika iz stranaka koje kontrolira Milorad Dodik, dok su četiri bošnjačka zastupnika glasala protiv. Dvojica srpskih delegata bila su suzdržana.

Izmjene koje je podržao Dom naroda ničim ne zadiru u izborna pravila koja se primjenjuju za teritorij Republike Srpske gdje je, primjerice, kandidiranje za člana Predsjedništva BiH omogućeno samo osobama srpske nacionalnosti. Nema ni pravila koja bi onemogućila da se hrvatski potpredsjednik Republike Srpske bira glasovima birača iz srpskih stranaka.

Izmjene izbornog zakona koje je usvojio Dom naroda pred Zastupničkim domom državnog parlamenta trebale bi se naći tijekom jeseni.

‘Ionako će sve propasti u Predstavničkom domu’

Komentirajući izmjene, predsjedatelj Doma naroda Bariša Čolak (HDZ BiH) smatra da je “bespotrebno izgubljeno vrijeme”, ističući kako se “do rješenja mora doći do kraja godine jer bi u protivnom slijedila dodatna destabilizacija stanja u zemlji”.

“Spremni smo prihvatiti svako rješenje koje uvažava princip legitimne zastupljenosti”, kazao je Čolak ustvrdivši da “nitko u hrvatskim strankama ne želi rješenja koja bi naštetila interesima drugih naroda”.

Delegat Stranke demokratske akcije (SDA) Safet Softić kazao je kako u njegovoj stranci inzistiraju na tome da se moraju riješiti brojna otvorena pitanja izbornog zakonodavstva što se ne može učiniti po hitnoj proceduri koja otklanja mogućnost popravki u predloženim izmjenama odnosno ulaganja amandmana.

“Na Predstavničkom domu ne vjerujem da postoje političke matematike koje će dovesti do izglasavanja zakona”, kazao je Softić upozoravajući kako će se u konačnici ispostaviti da se šest mjeseci “potrošilo ni u šta”.

Halid Genjac (SDA) smatra da su predložene izmjene neprihvatjive jer uvode diskriminaciju među građanima BiH svrstavajući ih “u Hrvate, Bošnjake ili Srbe prvog i drugog reda” s obzirom da bi se pripadnicima određene nacionalne skupine ograničavavalo pravo sudjelovanja na izborima ovisno o tome u kojem dijelu države žive.

“Ovo bi dodatno pogoršalo stanje u BiH sa stajališta poštivanja ljudskih prava”, kazao je Genjac dodajući kako su HDZ-ova rješenja za Mostar takva da omogućavaju izborni inženjering koji bi vodio trajnoj dominaciji Hrvata u tom gradu.

Delegat Srpske demokratske stranke (SDS) Darko Babalj objasnio je da njegova stranka ostaje suzdržana jer u ovom slučaju sve prepušta dogovoru Hrvata i Bošnjaka. “Ionako će sve to propasti u Predstavničkom domu”, dodao je.

Izvor: Agencije