Čelnici ICTY-a kritizirali Hrvatsku zbog reakcija na presudu šestorki

Beograd i Zagreb su imali ulogu u zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini, kaže Serge Brammertz (EPA)

Čelnici Haškog tribunala kritizirali su reakcije hrvatskih vlasti i Hrvata u Bosni i Hercegovini na prošlosedmičnu presudu šesterici bosanskohercegovačkih Hrvata, rekavši da se radi o “podrivanju suda” i dokazu da se “zločini i dalje prihvataju”.

Službeni Zagreb žestoko je kritizirao pravosnažnu presudu vojnim i političkim čelnicima bosanskohercegovačkih Hrvata kojima je 29. novembra potvrđena presuda od 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u hrvatsko-bošnjačkom sukobu 1993-94. godine, podsjeća agencija Hina.

Prije svega mu je neprihvatljiv zaključak sudaca da se radilo o međunarodnom sukobu i da je tadašnje hrvatsko vodstvo učestvovalo u zločinačkom planu etničkog čišćenja muslimana sa teritorije bivše samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosna.

Izricanje presude zasjenilo je samoubistvo u sudnici Slobodana Praljka, koji je popio cijanid nakon što je čuo da je pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.

‘Podrivali sud i njegove presude’

Predsjednik ICTY-a Carmel Agius rekao je na posebnom sastanku u UN-u da je žalbena presuda “donesena u okolnostima koje su za sve nas bile stresne”.

“Žalosno je da su tu tragičnu situaciju neki, nažalost, iskoristili da bi podrivali sud i njegove presude”, rekao je Agius, ne spominjući izričito Praljka, niti vlast u Zagrebu.

Agius je bio predsjednik Žalbenog vijeća i sudija koji je pročitao presudu u predmetu Prlić i drugi, posljednju prije zatvaranja ICTY-a krajem 2017. godine.

Glavni tužitelj ICTY-a Serge Brammertz smatra da je “ironija” cijelog slučaja u tome što je presuda odjeknula u svijetu upravo zbog zbivanja u sudnici, pa su počinjeni zločini i stotine i hiljade žrtava koje su patile zbog nedjela osuđene šestorke dobili puno veći značaj.

“U Hrvatskoj i hrvatskim dijelovima Bosne i Hercegovine vidjeli smo vrlo negativne reakcije, koje i dalje traju”, rekao je Brammertz na sastanku u UN-u posvećenom kraju rada ICTY-a, koji su u ponedjeljak organizirali Italija, Urugvaj i Holandija.

Ističući da su i tužitelji i sudije ustrajali na tome da se sudilo pojedincima, a ne narodima i državama, Brammertz je kazao kako je “očito da tu poruku nismo uspješno prenijeli i da je prihvatanje zločina posvuda problem”.

Deset miliona stranica dokumenata

Stoga smatra da su sva otkrića prikupljena u 24 godine rada Haškog suda jedno od njegovih najvažnijih naslijeđa.

“Presude, arhiv, više od 4.000 izjava svjedoka, više od deset miliona stranica dokumenata povezanih s ratovima na području bivše Jugoslavije, mišljenja eksperata… sve će to biti podsjetnik onima koji niječu zločine, koji glorificiraju ratne zločince. Svi oni koji žele istinu mogu pogledati u te baze”, naglasio je Brammertz.

Po njegovim riječima, brojni političari odbacuju koncept udruženog zločinačkog poduhvata kao pravno neutemeljen a da ga uopće ne razumiju.

Rekavši da on postoji i na drugim međunarodnim sudovima te u nekim nacionalnim zakonodavstvima, ocijenio je da se radi “o vrlo efikasnom oruđu, koje je naš ured koristio da bi lideri krivično odgovarali za zločine koje su počinili vojska, policija ili paravojne snage pod njihovom kontrolom”.

‘Međunarodni oružani sukob’

“Zahvaljujući toj teoriji, utvrdili smo kako rat u Bosni i Hercegovini nije bio samo građanski rat, nego da su Beograd, ali i Zagreb imali ulogu u zločinima počinjenim u Bosni i Hercegovini, koji je bio međunarodni oružani sukob”, istaknuo je Brammertz.

U prvim reakcijama na presudu, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović obrušila se prošlog četvrtka na ICTY, rekavši kako se “postavio kao politički arbitar, umjesto da bude pravosudno tijelo”.

Kritikama se priključio i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je, nakon izricanja presude u srijedu, poručio da je ona nepravedna i da u političkom smislu ne prihvata kvalifikacije o umiješanosti hrvatskog vodstva 90-tih u rat u Bosni i Hercegovini.

Kasnije je ublažio svoj stav, rekavši da Hrvatska poštuje presudu, ali je nezadovoljna nekim njenim dijelovima, posebno onima kojima se aludira na odgovornost bivšeg hrvatskog državnog vrha.

Zasjeda Vijeće sigurnosti UN-a

Čelnik bosanskohercegovačkih Hrvata Dragan Čović odluku Haškog tribunala nazvao je “zločinom prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini”.

Hrvatska predsjednica sudjelovat će u srijedu na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenoj radu Haškog suda.

Radi se o unaprijed sazvanoj sjednici Vijeća sigurnosti uoči zatvaranja UN-ova krivičnog suda za zločine na području bivše Jugoslavije do kraja 2017. godine.

Na sjednici će biti predsjednik suda, glavni tužitelj i predsjednik Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, koji nastavlja rad ICTY-a.

Izvor: Agencije