Reiner u Bleiburgu: Ne žalimo za NDH

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora održana je komemoracija bleiburškim žrtvama iz Drugog svjetskog rata, na kojoj se učesnicima obratio i predsjednik Sabora Željko Reiner. 

“Prekinimo napokon s podjelama i živimo za budućnost naše djece u miru, slobodi i demokraciji”, poručio je u subotu Reiner na središnjoj komemoraciji u povodu 71. obljetnice bleiburške i tragedije Križnoga puta na Bleiburškom polju u Austriji.

“Treba jasno reći svima onima koji pokušavaju i dan danas prikriti zločine počinjene na Bleiburgu i križnim putevima, tvrditi drugačije i nalaziti neka nemušta opravdanja, da mi danas nismo na ovo polje došli izraziti nekakvo navodno žaljenje za NDH, a još manje slaviti ili opravdavati ustaške zločine, već isključivo iskazati duboki pijetet prema nevinim žrtvama komunističkih zločina i to je jedina istina, ma što oni govorili i ma kako pokušavali nastaviti s višedesetljetnim nabijanjem kolektivne krivice svim Hrvatima koji nisu bili sudionici ni ustaških niti komunističkih zločina. Jer nijedan zločin ne opravdava drugi zločin. Naprotiv, svi su zločini umjesto da ratne rane zaliječe unijeli dodatne razdore i povode za sukob koji smo nažalost svjedoci sve do danas. Daj Bože da ti sukobi i podjele napokon prestanu”, istaknuo je Reiner.

Na podnevnoj spomen misi za sve stradale hrvatske vojnike i civile banjalučki nadbiskup Franjo Komarica poručio je da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu.

Kazao je da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela.

“Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje”, rekao je biskup Komarica.

“S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata”, rekao je između ostaloga.

Nesporazum oko oružja počasne garde

Tijekom obilježavanja obljetnice tragedije lokalna austrijska policija oduzela je oružje osamnaest članova počasnog voda Hrvatske vojske, koji su s njime pokušali ući na komemoraciju.

Austrijska državna policija je bila obaviještena o njihovom dolasku, no nisu informaciju podijelili s lokalnom policijom.

Riječ je o ceremonijalno-protokolarnom oružju iz kojega se ne može pucati. 

Iz Ministarstva obrane (MORH) se doznaje da je austrijska policija zamolila pripadnike počasnoga voda HV-a da oružje ostave u autobusu.

Iz MORH-a također tumače da po zakonskoj regulativi uporaba oružja u protokolarno-ceremonijalne svrhe ne zahtjeva dozvolu Hrvatskog sabora. Napominju da svake godine na Bleiburg u sklopu komemoracije, Počasni vod dolazi u ceremonijalnoj odjeći uključujući i ceremonijalno oružje, za koje ne trebaju dozvole.

Policija u Koruškoj priopćila je u subotu kako je do zabrane unosa ceremonijalnog oružja došlo zbog nesporazuma.

“Očito je došlo do problema u komunikaciji između veleposlanstava Hrvatske i Austrije prilikom predaje listi s brojevima i popisom oružja. U međuvremenu je sve riješeno i oružje je vraćeno”, rekao je za Hinu glasnogovornik zemaljske policije Koruške Peter Schweger.

Inače, parlamentarni zastupnik stranke Zeleni Karl Oellinger zatražio je od ministra unutarnjih poslova Austrije pojačanu policijsku nazočnost na komemoraciji u Bleiburgu kako bi policija mogla reagirati u slučaju da, kako je rekao,  “dođe do isticanja zabranjenih simbola i pozdrava”.

Izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade, predvođena predsjednikom Sabora Željko Reinerom i prvim potpredsjednikom Vlade Tomislavom Karamarkom, položila su u subotu vijenac kod spomenika i grobnice žrtava poraća u Teznom.

Potom je održana molitva i polaganje vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava poraća na groblju Dobrava kod Maribora.

Zajednički vijenac predsjednice Republike, predsjednika Hrvatskog sabora i predsjednika Vlade RH na groblju Dobrova te uz spomenik na Bleiburškom polju položili su akademik Reiner, Karamarko, i izaslanica predsjednice Republike, predsjednica Udruge Hrvatski križni put Bruna Esih, objavila je Vlada na svom Twitter profilu.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i čelnik Mosta Božo Petrov ranije tijekom dana poručio je iz Bleiburga kako Hrvati trebaju prestati biti “taoci prošlosti i podjela koje nam nameću neodgovorni političari”.

Petrov je objavio poruku na Facebooku, nakon što je jučer u Bleiburgu položio vijenac u spomen na žrtve Križnog puta.

“Sve žrtve zaslužuju isto poštovanje i pijetet, a režimi koji su doveli do stradanja istu osudu. Prestanimo se dijeliti na mrtvima, a temelje moderne Hrvatske gradimo na Domovinskom ratu, osuđujući uvijek zločine i sve totalitarne i autoritarne režime”, istaknuo je Petrov.

Hrvatsko društvo pozvao je da se okrene izgradnji bolje i drugačije Hrvatske te prestane s podjelama. “Prestanimo sa “mi ili oni” i rješavajmo zajedno probleme naših građana”, naglasio je.

Sabor ponovno pokrovitelj

“Nažalost, u prošlost se ne možemo vratiti da zaštitimo žrtve, ali možemo budućnost graditi na dobru”, zaključio je Petrov.

Odlukom Hrvatske demokratske zajednice i koalicionih partnera, komemoracija u Bleiburgu je od ove godine opet pod pokroviteljstvom Sabora, nakon što je 2012. ukinuta potpora u vrijeme vlade Zorana Milanovića.

Supokrovitelj je Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine, a suorganizator Vijeće za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH. 

Nakon jutarnje mise i polaganja vijenaca kod Spomenika i grobnice žrtava na groblju Dobrava kod Maribora, središnja komemoracija održava se na Bleiburškom polju, gdje je u podne služena spomen misa, nakon čega je molitvu za muslimanske žrtve predvodio Idriz ef. Bešić iz Medžlisa islamske zajednice Gunja.

Bleiburškom tragedijom naziva se stradanje hrvatskih vojnika i civila koji su se na kraju Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945. godine, htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila jugoslavenskoj.

Neki su ubijeni na Bleiburškom polju, a mnogi su stradali idućih mjeseci u marševima poznatima kao Križni putovi.

Točan broj stradalih Hrvata, vojnika i civila na Bleiburgu i Križnim putevima, još nije utvrđen, a po do sada poznati podacima radi se o desecima tisuća.

Komemoracija žrtvama do prošle godine često je bila obilježena ustaškim parolama i simbolima.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Stalno nametanje lažnih teza o ustašizaciji društva dio je kampanje s ciljem novih podjela u društvu kažu u Vladi Republike Hrvatske.

09 May 2016
Više iz rubrike Balkan
POPULARNO