EU poziva na održavanje izbora u Mostaru

Povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn predstavio je Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta Izvješće o napretku zemalja regije u kojem, među ostalim, poziva Bosnu i Hercegovinu da što prije provede odluku Ustavnog suda, kako bi se izbori mogli provesti u Mostaru.
Izbori u tom gradu nisu održani od 2008. godine.
Hahnovo izvješće dio je paketa proširenja za 2016. godinu, koji se sastoji od Strategije proširenja i izvješća o Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Turskoj.
U dijelu dokumenta posvećenom Bosni i Hercegovini, Hahn podsjeća kako je Ustavni sud BiH u studenom 2010. godine proglasio neustavnim odredbe Izbornog zakona BiH koje se odnose na Grad Mostar.
Od tada hrvatski i bošnjački predstavnici ne uspijevaju se dogovoriti o izbornim pravilima koja bi bila u skladu s Ustavom. Ustavni sud je tom odlukom poništio Statut Grada Mostara i izborna pravila za gradsko vijeće, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Paddy Ashdown.
Mijenjati državnu upravu
“Unatoč obnovljenim naporima, dogovor o provedbi odluke Ustavnog suda iz 2010. godine još nije postignut i nakon osam godina građani Mostara i dalje ne mogu konzumirati svoja demokratska prava. Odluka Ustavnog suda treba se provesti kao prioritet”, navodi se u izvješću o napretku Bosne i Hercegovine, koje je objavila Europska komisija.
U izvješću je navedeno i kako se ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini poboljšava, ali da se “na njoj i dalje mora raditi”. Navedeno je i kako je “neophodno mijenjati neučinkovitu državnu upravu i riješiti problem nezaposlenosti”.
“Sada je važno da se svi predstavnici vlasti fokusiraju na reforme koje su potrebne kako bi se nosili s ekonomskim i socijalnim izazovima u zemlji, posebno s visokom stopom nezaposlenosti mladih, te da ne dozvole da ih u tome ometa retorika podjele. Postoji dobar napredak kao temelj Reformske agende koju treba nastaviti s odlučnošću. Isto tako strategija za cijelu zemlju iz područja poljoprivrede, okoliša i energije te upravljanje javnim financijama koje treba usvojiti pomoći će da BiH krene naprijed”, ocijenio je Hahn.
Procesuirati incidente na izborima
Komisija također poziva BiH da nekoliko incidenata na lokalnim izborima održanim u listopadu dobiju pravosudni epilog. U izvješću se ne spominje izrijekom Stolac, ali se navodi da su biračka mjesta u jednoj općini zatvorena, a u nekoliko općina da su bila privremeno zatvorena.
U izvješću se navodi da je Ustav BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima, jer presuda u predmetu Sejdić-Finci još nije provedena kao ni više odluka Ustavnog suda.
Bosna i Hercegovina je u veljači ove godine predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Vijeće EU-a je u rujnu dalo mandat Europskoj komisiji da započne s postupkom izrade mišljenja, što je prvi korak u odobravanju kandidatskog statusa.
Komisija planira sljedeći mjeseci dostaviti BiH opsežni upitnik od preko 3.000 pitanja. Na temelju odgovora na ta pitanja, ali i iz drugih izvora, Komisija će izraditi mišljenje u kojem će odlučiti hoće li dati preporuku za dodjelu kandidatskog statusa.
Sve prijedloge i preporuke Europske komisije u pitanjima proširenja zemlje članice moraju potvrditi jednoglasno.
‘Bez dijaloga, nema EU ni Srbiji, ni Kosovu’
U dijelu izvješća posvećenom Srbiji, Hahn poručuje da ta država treba nastaviti sa svojim dosadašnjim reformskim naporima, te je izrazio nadu da predstojeći predsjednički izbori u Srbiji neće dovesti do zastoja u reformskim naporima.
Nada se, također, da izbori neće biti praćeni nacionalističkom retorikom, jer to, kako smatra, “ne bi valjalo”.
“Važno je ostati na putu koji je do sada bio uspješan”, rekao je Hahn.
Primijetio je i kako su ekonomski pokazatelji u Srbiji sve bolji, što je, po njemu, jako važno.
“Ako se pogleda samo razvoj po pitanju zaduženosti onda postoji veliki napredak, kao i po pitanju ekonomskog rasta i rasta BDP-a. To su ohrabrujući podaci”, naveo je Hahn.
Ponovio je i da bez napretka u primjeni dogovora iz dijaloga Beograda i Prištine nema napretka ni za Kosovo, ni za Srbiju na putu ka EU.
Odgovarajući na konstataciju da je u dokumentu Komisije navedeno da je za europsku budućnost Srbije odlučujuća normalizacija odnosa s Kosovom, podsjetio je kako je “bilo nekih dogovora u dijalogu, ali da njihova primjena nije realizirana.
“Potrebno je mnogo mjera za izgradnju povjerenja na obje strane, na osnovu kojih bi se poduzeli dalji koraci. Obje strane to moraju shvatiti. Bez toga nema napretka za obje zemlje u procesu pristupanja EU”, naglasio je Hahn.
Crnogorska opozicija da okonča bojkot
Uputio je i kritiku crnogorskoj opoziciji, istaknuvši da bojkot parlamenta “nije zrelo ponašanje”.
Predstavljajući izvješće o napretku Crne Gore, rekao je kako “bojkot nije ono što odobrava demokratska većina”.
Smatra i da je sada prioritet formiranje nove vlade “na osnovu maksimalne i najšire osnove političkih stranaka”.
Pred Crnom Gorom je, kako je rekao, puno posla koji se mora odraditi.
“Vrijeme za kampanju, nije vrijeme kad se rješavaju konkretna pitanja. To je otprilike uvijek izgubljeno vrijeme u smislu davanja konkretnih rezultata. Sad je vrijeme da se oformi vlada. To nije samo zahtjev svim strankama u Crnoj Gori, već i regiji i šire. Bojkot tjednima, mjesecima, ponekad i godinama – nije prihvatljiv”, poručio je Hahn.
Ocijenio je i da Crna Gora, unatoč pritiscima, napreduje na putu ka EU.
“Crna Gora nastavlja ostvarivati napredak na putu ka EU, a progres je vidljiv u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala što sve određuje dalji put ka pristupanju”, rekao je Hahn.
Izvor: Agencije