Istočno Sarajevo: Dug bolnice 22 miliona eura
Rekonstrukcija, s jedne, i svakodnevna protestna okupljanja medicinskog osoblja, s druge strane, situacija je u bolnici Istočno Sarajevo. Dug bolnice premašio je 22 miliona eura. Istovremeno, pacijenti usluge traže u drugim bolničkim ustanovama, kao što je bio slučaj s Tanjom Ćuković, kojoj je ginekolog predložio da se u 16. sedmici trudnoće podvrgne aminocintezi.
“Aminocinteza je procedura uzimanja plodne vode, i to se ne obavlja u Kliničkom centru Kasindo, već u Kliničkom centru Banja Luka”, kaže ona.
Zbog otklanjanja sumnji u trudnoći, odlučila se na put dug stotine kilometara do bolnice u najvećem gradu bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, gdje je mogla obaviti pregled.
“Putovanje je jako naporno, teško, provedeno u nekom poluležećem, sjedećem položaju… Napominjem, troškove putovanja snosi sam pacijent”, govori Ćuković.
Ogroman dug
Pacijenti u Istočnom Sarajevu pred bolnicom dugo gledaju dio nezadovoljnih medicinskih radnika koji se okupljaju redovno i traže zaostale plate i doprinose, dvije plate i neuplaćene doprinose četiri godine, preciziraju. Direktor Goran Todorović odgovora da te plate dugo kasne. Sada se redovno isplaćuju, što pokušava i s doprinosima. Nezadovoljstvo vidi u nečem drugom.
“Nekim ljudima onemogućite da rade u bolnici i istovremeno u privatnim ambulantama, jer ne želite da pacijente usmjeravaju u privatne ambulante”, kazao je.
Za to preusmjeravanje pojedini doktori krive baš menadžment. Dug bolnice premašio je 22 miliona eura. Ta dubioza, vjeruju sindiklaci, utiče na bolničke usluge.
“Da smo mi, koji dugo godina radimo u ovoj bolnici, svjedoci njenog postepenog gašenja, gašenja pojedinih usluga, loših uslova rada, loše snabdjevenosti”, kaže Spomenka Janjić iz Sindikata doktora medicine RS-a.
Bolnica, tvrde odgovorni, redovno se snabdijeva novcem.
“Bolnici Istočno Sarajevo u 2014. godini doznačen je 6,1 milion eura. Samo u ovoj godini četiri miliona eura”, navode iz uprave bolnice.
Dodaju kako je Fond izmirio obaveze prema zdravstvenoj ustanovi u kojoj traje rekonstrukcija. U prvom planu nije dogradnja pedijatrije ili ginekologije, javlja novinar Al Jazeere Boris Gagić.
“Prva faza sanacije bolnice obuhvata ovaj objekat, takozvanu kuhinju”, dodaje.
Penzije kao rješenje
Trajno rješenje za pružanje usluga je gradnja nove bolnice, svi su složni. Ali, nema novca. Do tada, u resornom ministarstvu ocjenjuju kako je problem bolnice, “prije svega, u višku radnika” te dodaju kako je penzioniranjem broj radnika smanjen za 60.
Revoltirana Spasenija Perišić ironično kaže – uvećat će taj broj. U garažnom prostoru, a ne bolničkom skladištu, ona brine o potrošnom materijalu.
“Ne znam ima li ijedna bolnica ovako nešto, ovo je strašno. Ja za koji mjesec idem u penziju, hvala Bogu da se samo riješim ovog belaja i ništa više”, kaže Perišić.
A ko priča o problemima, smatraju sindikalci, bude smijenjen. Doktorica Spomenka Janjić više nije šefica Službe mikrobiologije.
“Naravno da je to odmazda, jer on nema apsolutno nijedan stručni razlog da to uradi”, ističe.
Direktor, kaže, bira svoje saradnike. U bolnici čiji su pojedini objekti izgrađeni prije 50 godina. Na kojima i dalje stoje natpisi iz davnih vremena.
Izvor: Al Jazeera