Dualno obrazovanje cvjeta u Požegi

Srbija bi do 2017. godine trebala uvesti novosti u obrazovanje – kombinaciju teorijske i praktične nastave kroz poslovnu saradnju s kompanijama.

U nekoliko škola ovo je već pokrenuto, ali za sada kao pilot-projekt, osim u školi u Požegi, gdje već jednu deceniju učenici praktični dio nastave imaju u lokalnim fabrikama. 

U požeškoj livnici prave se dijelovi za potrebe željeznica širom Balkana, izvještava Jelena Glušac, reporterka Al Jazeere.

Miroslav Davidović u livnici radi tek dva mjeseca, a posljednju godinu školovanja proveo je više u fabrici nego u učionici.    

“Kada sam došao ovde ja sam već bio naučen nečemu što drugi nisu kad su došli prvi put. Već sam prošao kroz to jednom. Izgledalo je drugačije, ne toliko strašno, kao i svaki posao. Normalno, čovek se privikne da radi i navikne se vremenom i sad se dobro snalazimo”, kaže on.

Zanimanje za koje se Miroslav školovao, livac-kalupar, osmislili su zajedno Tehnička škola i livnica. Fabrici je bio potreban taj kadar, a lokalna zajednica imala je interes da đaci odmah po dobijenoj diplomi počnu raditi.

Maksimum u proizvodnji

“Pokazalo se da je to nešto što daje velike efekte. Učenici koji su završili ovaj tip obrazovanja bili su obučeni, stekli su veštine da se odmah po završetku školovanja aktivno uključe i daju svoj maksimum u proizvodnji”, ističe Slobodan Lukić, tehnički direktor Livnice Požega.

Na isti način škola obrazuje i profil tehničara za kompjutersko upravljanje. Umjesto knjige i table, pred đacima su simulatori softvera i prototip mašine sa kojom će se susresti kasnije u kompaniji Inmold, koja najbolje učenike stipendira i otvara im put za zaposlenje. Ovdje je trenutno na praksi 35 đaka Tehničke škole.

“Imaju osećaj za proizvodnju, imaju osnove rada na svim mašinama u našem pogonu i samim tim poslodavac će pre njima ukazati poverenje, nego onome ko nije imao takvu priliku”, kaže Tomislav Miletić iz kompanije Inmold.

Saradnju sa privrednicima Tehnička škola u Požegi počela je još prije deset godina. Uspjeh dualnog obrazovanja duguju i činjenici da su okruženi uspješnim malim i srednjim preduzećima, koja na ovaj način dobijaju stručnu radnu snagu. U školi, međutim, kažu, da za svoj rad u nadležnom ministarstvu nisu naišli na razumijevanje.    

“Pre dve godine čak nisu dozvolili da upišemo jedno odeljenje trećeg stepena, kako ne bi premašili neku njihovu zamišljenu kvotu školovanja učenika. Mislim da je to jedna anomalija, apsurd koji ne bi smeo da se događa”, navodi Slavko Đokić, direktor Tehničke škole u Požegi.

Primjeren sistem

U Ministarstvu prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja kažu da je za razvoj dualnog obrazovanja potrebno vrijeme.

“Mi takav sistem ne možemo da kopiramo iz Švajcarske ili Nemačke. Potrebno je da razvijamo svoj sistem zanatskog obrazovanja, koji je primeren našoj privredi. Ono što mi želimo jeste da preuzmemo najbolja iskustva iz zemalja sa dobro razvijenim dualnim sistemom obrazovanja i prilagodimo ih našim uslovima”, navodi Ministarstvo.

A dok država traga za najboljim modelom reforme obrazovanja, mladi sami traže svoj put. Mnoge bi, ukoliko ostanu bez podrške, mogao odvesti u neko pogodnije okruženje.

Izvor: Al Jazeera