Ogromne dugoročne štete od poplava

U akcije procjene i sanacije šteta nastalih zbog poplava u Bosni i Hercegovini i Srbiji, uključile su se i privredne komore tih država.

Prve štete mjere se u stotinama miliona eura, ali, kako izvještava reporter Al Jazeere Emir Nuhanović, očekuje se da će dugoročne posljedice razornih poplava biti neuporedivo veće.

Nakon potopa – obnova. Za „prvi udar“ gradnje postoje dovoljne količine građevinskog materijala, dok će veliki broj starih objekata, koji su duže bili pod vodom, morati biti srušen. Ta najava stigla je iz Privredne komore Srbije.

Stručnjaci iz građevinske industrije procijenili su da će za sanaciju objekata, dakle onih koji neće biti rušeni, biti potrebno u prosjeku između 3.000 i 5.000 eura po objektu, a svi oni koji su duže pod vodom – moraju se potpuno renovirati.

Potopljeno obradivo zemljište

Procjenjuje se da će se sigurno gotovo 70 posto njih morati rušiti. Osim poplava, iz Privredne komore Srbije naglašavaju da veliki problem predstavljaju klizišta.

„Komisije koje budu izlazile na teren procenjivati će štetu i davati predloge za sanaciju, kao i da će to morati da se poštuje, inače će biti dosta problema“, kaže Goran Rodić iz Građevinsko-industrijske komore Srbije.

Osim stambenih objekata, velike štete načinjene su na obradivim zemljištima. Voda je prekrila neke od najplodnijih dijelova BiH i Srbije. Iako niko sa sigurnošću ne može reći tačan iznos materijalne štete, procjene su da se ona mjeri u stotinama miliona eura.

„Ali veći problem od kratkoročnih predstavljaju dugoročne posljedice. Naime, obradivo zemljište koje je sada potopljeno, više se neće moći obrađivati, a veliki broj privrednika je proizvodnju pokrenuo zahvaljujući bankarskim kreditima koje sada nisu u stanju vraćati“, navodi Al Jazeerin novinar Nuhanović koji se javio iz Sarajeva.

Trećina privrede BiH ugrožena

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH) pouzdano tvrde da je ugrožena jedna trećina privrede ove države, te da je više od 100 kompanija u potpunosti obustavilo proizvodnju.

„Proizvodnja je stala i radnici su ostali bez radnih mjesta. Izvoz sada će biti zasigurno smanjen. Dotok svježeg kapitala će također biti smanjen“, govori Ahmet Egrlić, predsjednik VTK BiH.

„U tom smislu, budžeti će imati još veće budžetske rupe, jer neće doći do punjenja penzionih i zdravstvenih fondova i drugih poreskih i neporeskih prihoda.“

Stručnjaci tvrde da su jedina nada za obnovu privrede državni poticaji i poreske olakšice. S druge strane, država mora što prije osposobiti kompanije koje kroz svoje poslovanje pune državne budžete, kako se kriza ne bi još više produbila.

Izvor: Al Jazeera