BiH prijeti nova negativna ocjena

Američki State Department svrstao je Bosnu i Hercegovinu među države u kojima je pranje novca na zabrinjavajućem nivou. Zbog političkog neslaganja Bosna i Hercegovina bi se mogla naći u još nepovoljnijem položaju – na crnoj listi međunarodnih institucija, u društvu Irana i Sjeverne Koreje.

“Ako u Bosni i Hercegovini pokušate da obavite novčanu transakciju od 15 i više hiljada evra, vaše ime zainteresovaće Državnu agenciju za istrage i zaštitu”, navodi novinarka Al Jazeere Nataša Krstin iz Sarajeva.

Banke, osiguravajuća društva, pa čak i kasina i kockarnice obavezni su prijaviti i manje transakcije ako im se učine sumnjivim.

Međunarodna konferencija u Banjoj Luci

U borbi protiv pranja novca i nelegalno stečene imovine – regionalna i međudržavna saradnja su veoma važne, istakli su učesnici međunarodne konferencije „Pranje novca i finansijske istrage“, koja se održava u Banjoj Luci.

U radu konferencije učestvuju predstavnici država regije, ali i Austrije i EUROPOL-a. Cilj je razmjena iskustva.

Primjer za to je prva pravosnažna presuda u BiH u slučaju Darko Šarić. Njegov saradnik Zoran Ćopić osuđen je na četiri godine zatvora zbog pranja četiri miliona eura kupovinom šećerane u Bijeljini.

“Gleda se porijeklo novca, učesnici koji su u transakciji i zakonska utemeljenost same transakcije. Ono što biva okidač jeste kada, usljed praćenja klijenata, primijetimo neke neuobičajene obrasce transakcija, koje nemaju vidljivu ekonomsku i zakonsku osnovu”, kaže Selma Riđanović-Kenović iz Unicredit banke.

Sumnjive transakcije

Od početka godine SIPA-i je prijavljeno 39 sumnjivih transakcija. Ukoliko izmjene Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma ne budu uskoro usvojene, svako slanje novca iz i ka Bosni i Hercegovini bit će sumnjivo. Posljedice toga mogu biti velike, kažu u Delegaciji Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Investitori će biti obeshrabreni, a građani će ispaštati zbog sporijih isplata iz inostranstva.

“Bosna i Hercegovina mogla bi se naći na takozvanoj crnoj listi. To samo po sebi nije formalna sankcija, ali države koje se nalaze na toj listi teže uspijevaju provesti novčane transakcije zbog mnogo ozbiljnijih pretraga”, ističe Andy McGuffie iz Delegacije EU-a.

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine zvanični je predlagač zakona, usaglašenog s direktivama EU-a. Vijeće ministara jednoglasno ga je prihvatilo, zakon je prošao i Ustavnopravnu komisiju, ali to nije bilo dovoljno.

“Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma jedno je u nizu pitanja koja koče entitetska neslaganja. Činjenica da bi ovo pitanje trebalo koordinirati na državnom nivou nije prihvatljiva za stranke iz [bosanskohercegovačkog entiteta] Republika Srpska”, javlja Al Jazeerina novinarka.

Veliki broj primjedbi

Savez nezavisnih socijaldemokrata dva puta je dao negativno mišljenje, zbog čega zakon nije prošao Zajedničku komisiju za odbranu i sigurnost. Predsjedavajuća komisije i zastupnica SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Dušanka Majkić kaže da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a i spominje neke od afera koje su uspješno riješili, poput šećerane u Bijeljini, kupljene opranim novcem.

“Dvadeset miliona ne može ići u budžet Bosne i Hercegovine, nego će ići u budžet RS-a. Drugi i takođe značajan razlog je što veliki broj primjedbi koje je imao MUP RS-a nije uvažen u Ministarstvu bezbjednosti [Bosne i Hercegovine] i naš stav je da, gdje god je tako veliki broj njihovih primjedaba odbačen, neće biti podržan nijedan zakon, pa ni ovaj”, kaže Dušanka Majkić.

Komitet Vijeća Evrope Moneyval mogao bi negativno ocijeniti Bosnu i Hercegovinu već na sastanku 31. marta, ukoliko zakon do tada ne bude usvojen. Sudeći po izjavama političara, šanse da se to dogodi gotovo da ne postoje.

Izvor: Al Jazeera