Nikšić novi predsjednik SDP-a BiH

Nermin Nikšić izabran je rano jutros za predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH na Trećem vanrednom kongresu te stranke u Sarajevu, koji je počeo u subotu.

Nikšić je u drugom krugu glasanja dobio podršku 233 delegata, javlja Fena.

U prvom krugu glasanja, za Selima Bešlagića je glasalo 207 delegata, a za Nikšića 231.

Nikšić, generalni sekretar stranke, u prethodne četiri godine obavljao je dužnost premijera Federacije BiH.

U obraćanju delegatima, Nikšić je rekao da će se u narednih devet mjeseci posvetiti borbi za oporavak SDP-a BiH i pozvao kolege da mu pomognu u promjenama koje će zajedno provesti u stranci.

Naglasio je da je borba za novi SDP BiH i borba za novu Bosnu i Hercegovinu, jer, kako je kazao, bez jakog SDP-a nije moguća BiH kakvu želi velika većina njenih građana.

Nikšić je poručio da želi napraviti SDP BiH koji će biti privlačan mladim ljudima, radnicima i penzionerima, a čiji će fokus biti borba za privredni razvoj, poboljšanje položaja radnika i penzionera, te borba protiv kriminala i korupcije.

Bez velikih promjena

Posebno je zahvalio dosadašnjem predsjedniku SDP-a Zlatku Lagumdžiji, istakavši da je bio njegov najbliži saradnik u dobru i u zlu, kad su pobjeđivali i gubili.

Nikšić je na poziciji predsjednika stranke zamijenio Lagumdžiju nakon 17 godina.

”Mnogi tvrde da njegovim izborom na mjesto predsjednika neće biti velikih promjena, jer bi on provodio ideje koje je zagovarao Zlatko Lagumdžija”, javila je ranije reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović.

S druge strane je bila tuzlanska struja, koja se već tradicionalno protivi sarajevskoj. Kandidat iz tog miljea bio je Selim Bešlagić.

Treću struju predstavljaju ljudi koji su nekada pripadali SDP-u BiH, zatim prešli u Socijaldemokratsku uniju, a onda se ponovno vratili u SDP BiH. Oni se žestoko protive Lagumdžijinoj politici.

Vanredni kongres posljedica je katastrofalnih rezultata SDP-a BiH na oktobarskim izborima.

U prvom krugu glasanja, Besima Borić osvojila je 15 glasova, Svetozar Pudarić 36 glasova i Mirko Pejanović 19 glasova.

U Nadzorni odbor SDP-a BIH izabrano je 11 članova, a u Glavni odbor 121 član.

Delegati su prethodno usvojili prijedlog Glavnog odbora SDP-a BiH da redovni kongres stranke bude održan najkasnije godinu dana prije lokalnih izbora 2016. godine.

Također, delegati su dvotrećinskom većinom dali podršku ujedinjenju sa Unijom socijaldemokrata (USD).

Usvojene su izmjene Statuta SDP-a BiH, kojim je predviđeno da će izbor predsjednika stranke, kao i čelnika svih organa stranke, ubuduće biti vršen na principu “jedan čovjek, jedan glas”.

Pet kandidata za predsjednika

Najiskusniji i najstariji među pet kandidata za novog predsjednika stranke bio je Selim Bešlagić, nekadašnji popularni načelnik općine Tuzla.

Kandidati su bili i sadašnji generalni sekretar SDP-a BiH i odlazeći predsjednik Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić, predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH i potpredsjednik Federacije Svetozar Pudarić, član Glavnog odbora i ratni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mirko Pejanović. 

Selim Bešlagić u svom obraćanju je rekao  da je doživio razočarenje zbog sumnje koja je uveliko prisutna u SDP-u BiH. Naglasio je da svako u svakoga sumnja te da “to treba prestati zbog jačanja partije”, prenosi Fena.

Akcentirao je da on ne želi biti lider stranke, nego jedan od onih koji će vratiti socijaldemokratiju u BiH.

Siguran je da će poslije stabilizacije SDP-a BiH  i korekcija i popravke Statuta, u smislu demokratizacije,  građani znati dati povjerenje toj stranci.

Također, najavio je da je neophodno obratiti se socijaldemokratima i onima koji su napustili SDP BiH te izvršiti reevidenciju članstva.

Besima Borić je naglasila da su glasači potvrdili da se SDP BiH od vodeće partije u državi pretvorila u marginalnu partiju, a smatra da su krivci upravo članovi stranke,  jer je, kako je kazala, bilo mnogo političke demagogije i isprazne retorike.

Mišljenja je da nije bilo dovoljno rasprave o aferama za koje su optuživani SDP-ovi ljudi, niti o odlasku istaknutih članova stranke, što je stvorilo dodatne probleme.

Borić ipak vjeruje da se SDP BiH može transformisati, jer svi članovi žele biti dio progresivne političke organizacije.

Dodala je da Dejtonski ustav zasnovan na nacionalnim principima nije struktura koja ljevičarima ostavlja veliki prostor za djelovanje, ali da oni moraju tražiti način za promjenu političkog ambijenta.

Nermin Nikšić je izjavio da Vanredni kongres danas u Sarajevu, zapravo, odlučuje hoće li u BiH opstati ideja bratstva i jedinstva, progresa i ”jedne normalne i po svačijoj mjeri skrojene BiH”, a kakva, kako je rekao, ne može biti bez SDP-a BiH.

Dodao je da prvi zadatak novog rukovodstva treba biti konsolidacija partije kako bi na lokalnim izborima 2016. izgradili jedinstven lijevi politički blok, a na općim izborima 2018. jak i jedinstven SDPBiH  koji bi bio predvodnik ljevice.

Nikšić je kazao da cilj i platforma stranke  mora biti jedinstvena i suverena BiH, bez entiteta i kantona, utemeljena na vrijednostima ZAVNOBiH-a u kojoj će biti poštovana prava svih građana i naroda.

On smatra da je neophodno stabilizrati ekonomsku situaciju u zemlji, te da SDP BiH mora biti partija koja se bori da radnik ima platu, da može da se liječi, školuje djecu, a da penzioner ima dostojanstvo i dobru penziju.

”Potrebne su reforme, bolne odluke i mi imamo snage za to. Ko je uradio reformu sistema povoljnijeg penzionisanja i spasio penziono sistem FBiH od kolapsa, nego mi iz SDP-a. Mi smo proveli reviziju korisnika boračkih naknada i hiljade dezertera i profitera skinuli s budžeta. Ko je proveo najveću reformu krivičnog zakonodavstva u FBiH i izborio se za zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine? Mi iz SDP-a. Niko drugi to nije ni želio, a ni znao raditi. Pokazali smo sposobnost da provodimo reforme”, naveo je Nikšić.

Ratni član Predsjedništva BiH Mirko Pejanović je rekao da će u fokusu SDP-a BiH u narednoj godini, kao opozicione partije, biti djelovanje u skupštinama kantona, federalnom i državnom parlamentu u cilju napretka za građane i ubrzanja integracija BiH u Evropsku uniju.

Pejanović tvrdi da SDP BiH mora artikulirati interese industrijskih radnika, poljoprivrednika, inženjera, ekonomista i drugih struka u realnom sektoru i javnim ustanovama.

Naglasio je da je rast siromaštva moguće zaustaviti ulaganjem u zapošljavanje i uvođenjem novih mjera socijalnog zbrinjavanja nezaposlenih.

Svetozar Pudarić je kazao da je ovo okupljanje upriličeno s jednim ciljem, a to je da SDP BiH nakon kongresa bude još jača politička partija.

”Nakon ovoga, članstvu, simpatizerima, ali i cjelokupnoj bh. javnosti pokazat ćemo da se jedna čvrsta, ideološki jasno profilirana organizacija kao što je SDP BiH može suočiti sa izbornim porazom”, naveo je Pudarić.

Istakao je da stranka kongresom pokazuje da se uzdigla i da je sposobna da odredi pravac i izabere ljude koji će voditi stranku, te odgovoriti svemu što je  očekuje u budućnosti.

”Organizaciono jačanje i konsolidacija koja nas očekuje neće biti lak i bezbolan proces. Morat ćemo ga voditi u objektivno ograničenom okviru, suočeni s promijenjenom društvenom pozicijom, sada kao opozicione partije, kao i sa značajnim smanjenjem onog dijela prihoda koji ostvarujemo na osnovu Zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH”, rekao je Pudarić.

Lagumdžija: Moja odgovornost je jasna

U ranijem obraćanju, Zlatko Lagumdžija je kazao da organi i rukovodstvo stranke na svim nivoima snose političku, individualnu i kolektivnu odgovornost za izborni poraz u skladu sa svojim statutarnim ulogama.

”Kao kapetan broda koji odluke nije ni mogao ni donosio sam, moja odgovornost je jasna i taj dio preuzimam. Ne tražim ni od koga ko to sam ne želi da mi se pridruži”, rekao je Lagumdžija.

“Pitam se da li sam kriv što nisam znao, tražio i kažnjavao one koji su se hinjski krili iza moga imena kada su ljude pomjerali kao šahovske figure. Pitam se da li sam kriv i što sam nekad pristajao da radi mira u kući, na izričit zahtjev čitavih delegacija, učestvujem u arbitriranju između opštinskih i kantonalnih lidera kada su tražili da rješavam njihove svađe oko toga ko će biti važan na listi ili predložen za direktora ili ministra, pa što poslije nisam pratio šta rade. Da sam to radio, vidio bih kako su uzimali muštuluk izabranom kandidatu, a onome koji nije prošao, u povjerenju pričali kako su oni bili ‘za’, a Zlatko ‘protiv”, rekao je Lagumdžija.

Dodao je da će ovu generaciju, kao i njega, neki pamtiti samo po tri poraza u tri perioda u kojima nisu bili najjača stranka u proteklih petnaestak godina, ali ostat će činjenica da su u tom periodu imali dvije velike izborne pobjede na općim izborima koje su rezultirale  po dva puta s Vijećem ministara i Federalnom vladom, tri puta članom Predsjedništva BiH, desetak kantonalnih vlada, stalnim tuzlanskim gradonačelnikom, desecima općinskih načelnika i trećim sarajevskim gradonačelnikom.

Dodao je i da je “kriv” što se prije 13 godina suprotstavio OHR-u i njegovim pokroviteljima da ne dozvole da stranci dobiju Eronet i mobilnu telefoniju BiH na koncesiju od milion eura,  što prije tri godine nije pristao na konkretne ponude i neliberalne ekonomske reforme koje se, kako je kazao, na kraju svode na prodaju posljednjeg državnog telecoma u BiH i najveće kompanije u državi,  Elektroprivrede BiH.

Istakao je da je prije gotovo tri godine najavio da se više ne namjerava kandidovati za predsjednika SDP-a BiH te da je to ponovio nebrojeno puta.

Lagumdžija je delegatima poručio da je njegova doživotna funkcija, koju ni njima, ni njemu ne može ni dati, ni oduzeti niko osim njih samih, funkcija aktiviste SDP-a BiH.

On smatra da SDP-u treba predsjednik koji ima radnu energiju, organizacionu sposobnost da okuplja, a ne da dijeli ljude, spremnost za borbu, strast za SDP BiH, te da je “svoj, a ne naš”.

“Vjerujem u BiH, vjerujem u SDP, vjerujem u nas. Zato vas pozivam da vjerujete u sebe kao što i sam činim. Bez obzira na sve mi nismo ni prva ni posljednja nego prava partija, jer mi smo prava strana istorije ovih prostora. Slobodno kažite sami sebi, ponovite svima nama ono što je u najtežim trenucima sebi ponavljao najveći reformator kraja 20. vijeka, čovjek s kojim smo ušli u socijalističku internacionalu, od kojeg sam naučio da to uvijek sebi ponavljam – ‘Ja sam gospodar svojih uvjerenja, ja sam kapetan svoje duše“, zaključio je Lagumdžija.

Izvor: Al Jazeera i agencije