Vučić razočaran odlukom Rusije o Južnom toku
Predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da nije sretan zbog izjave predsjednika Rusije Vladimira Putina da se na projekat Južni tok stavlja tačka, ali je poručio da građani Srbije ne treba da brinu.
Premijer Srbije kazao je tokom posjete Izraelu da je još manje sretan zbog izjave predsjednika Upravnog odbora Gazproma Alexeja Millera, koji je rekao da je projekat Južni tok zatvoren i da će ta firma graditi novi gasovod ka Turskoj.
“Srbija nije ničim doprinela donošenju takve odluke. Sad da li će se evrofili i rusofili međusobno optuživati ko je tu zašta kriv…Sigurno je da mi nismo ništa krivi”, poručio je Vučić.
Energetska sigurnost
On je, također, naglasio da je Srbija zadnjih nekoliko godina uložila mnogo truda u taj projekat i da je šteta što on neće biti realizovan.
“Plaćamo cenu velikih, ali građani Srbije ne moraju da brinu ni ove zime ni sledeće… Mi ćemo uspeti da rešimo to pitanje u najboljem mogućem interesu za građane. A da li bi bilo bolje da imamo Južni tok? Svakako da bi i Srbija bi bila energetski bezbednija zemlja”, rekao je Vučić.
Predsjednik Rusije Vladimir Putin je tokom svoje posjete Ankari rekao da Rusija u aktuelnim uslovima ne može da nastavi sa realizacijom Južnog toka, uzimajući u obzir činjenicu da do sada nisu dobili dozvolu iz Bugarske o gradnji tog gasovoda.
Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev rekao je da njegova država nije kriva za obustavu projekta.
”Svima je jasno da Južni tok nije samo projekat između Rusije i Bugarske nego između Rusije i EU-a. Odluka je sasvim u rukama Rusije i EU-a”, kazao je Rosen Plevneliev novinarima.
Bugarska je zaustavila rad na svom dijelu gasovoda u junu zbog pritiska EU-a i SAD-a.
On je kazao da je Južni tok bio ostvariv jedino ako bi Rusija poštivala evropske zakone, na što, kako je kazao, Rusija nije bila spremna.
Milanović: Hrvatska ima razne izvore energenataOdluka Rusije odnosno ruske kompanije Gazprom da odustane od izgradnje plinovoda Južni tok na Hrvatsku neće imati posebnog utjecaja jer ona već sada ima mogućnost opskrbe energentima iz različitih izvora, ocijenio je u utorak predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanović.
Odgovarajući na pitanja novinara u Jajcu u centralnoj Bosni, gdje je boravio u radnoj posjeti, Milanović je podsjetio kako Evropska unija nikada nije bila najsretnija s projektom Južni tok, pri čemu se Hrvatskoj već od početka nudio tek „nekakav odvojak“ jer sama nije bila njegov dio.
„To na kraju krajeva ovisi o Rusima i državama kroz koje to prolazi, a Hrvatska je načelno zainteresirana za takve stvari, ali nije ovisna o tome jer imamo svoje izvore energije i alternativne pravce“, konstatirao je Milanović ističući kako je za Hrvatsku važnija opskrba plinom iz Azerbejdžana Jadranskim plinovodom.
„Kada je u pitanju opskrba plinom, Hrvatska je u nešto povoljnijoj situaciji nego mnoge države u Europi, tako da ovo primamo na znanje.
Iz Bugarske vlade nisu željeli komentarisati vijest o obustavi radova na Južnom toku jer nisu dobili službeno saopštenje Moskve.
Veliki gubici
Aleksej Miller je rekao da je “Južni tok zatvoren”, te da će Gazprom graditi novi gasovod ka Turskoj.
Novi gasovod ka Turskoj je kapaciteta 63 milijarde kubnih metara gasa, uključujući i 14 milijardi kubika, koje će zamijeniti tranzit kroz Ukrajinu.
Gasovod kroz Tursku bi omogućio transport oko 50 milijardi kubika gasa do čvorišta na grčkoj granici, naveo je Miller u saopćenju Gazproma dostavljenom Tanjugu.
Direktni gubici evropskih kompanija od „zamrzavanja“ projekta Južni tok dostići će najmanje 2,5 milijardi eura, navodi se u materijalu kompanije South Stream Transport.
Japanske kompanije izgubit će narudžbine vrijednosti 320 miliona eura, što će ukupne gubitke stranih kompanija dovesti do najmanje 2,82 milijarde dolara, navodi ruska novinska agencija Tas.
Njemačka firma Europipe izabrana je za isporučioca 50 posto narudžbina za cijevi za prvu liniju plinovoda Južni tok, vrijednosti 500 miliona eura, dok je japanski konzorcij Marubeni-Itochu and Sumimoto dobio narudžbine za 40 procenata cijevi za drugu liniju projekta na sumu od 320 miliona eura.
Vrijednost ugovora za postavljanje prve linije Južnog toka zaključen sa italijanskom kompanijom Saipem, kćerkom firmom energetske kompanije ENI, bila je dvije milijarde eura.
Vrijednost ugovora o izgradnji druge linije morskog dijela plinovoda sa švicarskom kompanijom Allseas Group za radove na polaganju cijevi u dubokoj vodi, kao i sa Saipemom za pružanje usluga za osiguravanje izgradnje, nije objelodanjena.
EK analizira situaciju
Evropska komisija proučava jučerašnju odluku predsjednika Rusije Vladimira Putina da obustavi izgradnju Južnog toka, ali ostaje pri ranijim stavovima o ovom projektu, rekla je danas novinarima glasnogovornica komesara za energiju Anna Kaiser.
„Primili smo k znanju odluku Rusije, ali i dalje ostajemo pri stavu da svi takvi projekti moraju biti izvedeni u skladu sa evropskim zakonima“, rekla je Kaiser u sjedištu Evropske komisije u Briselu.
Osvrćući se na jučerašnju Putinovu izjavu kako bi Bugarska zbog ovoga trebala zatražiti kompenzaciju od EU, Kaiser je rekla da za tako nešto nema pravnog osnova.
„Analiziramo situaciju“, poručila je ona i podsjetila da je EK već uputila niz značajnih primjedbi na legalnost Južnog toka.
Komesar za energiju Maroš Šefčović je u ranijem saopštenju za medije ukazao da je Južni tok i ranije bio tema razgovora EK sa zemljama članicama i da se jučerašnja Putinova odluka razmatra.
On je najavio da će o tome biti diskusije i na predstojećem sastanku o energiji u Sofiji, koji je zakazan za 9. decembar.
Dačić: Preispitati stavove
Ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je danas u Briselu da bi Rusija i EU trebale preispitati stavove o Južnom toku, jer je riječ o projektu koji je koristan za obje strane.
„Smatramo da je Južni tok neophodan Evropi i da je svakako neophodan i koristan za Srbiju“, rekao je Dačić novinarima nakon današnje konferencije ministara vanjskih poslova sa Zapadnog Balkana u Evropskom parlamentu.
Osvrćući se na izjavu predsjednika Rusije da će izgradnja plinovoda biti obustavljena jer je EU protiv tog projekta, Dačić je ukazao da bi bilo dobro da i Moskva i Brisel preispitaju stavove.
„Naravno, Srbija nije ničim doprinela ovom problemu i nije u poziciji da utiče na odluke velikih centara moći, ali se nadam da će narednih dana biti moguće pronaći neko kompromisno rešenje”, rekao je on.
Podsjetio je kako Srbija nema alternativni dotok plina osim onog koji iz Rusije vodi preko Mađarske i ukazao da se sa sličnim problemom suočavaju i članice EU sa juga kontinenta.
Poticaj za projekat LNG
Potpredsjednik Vlade Hrvatske i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je u utorak kako odustajanje Rusije od izgradnje plinovoda Južni toka može biti dodatni poticaj da se hrvatski projekt LNG-a što brže realizira.
„Mislim da će ‘cijena’ tog projekta na taj način još više rasti. Jer to je alternativni izvor dobave plina u ovaj dio Europe, ne govorim samo o hrvatskom tržištu nego i o tržištu susjednih zemalja“, rekao je Grčić odgovarajući na novinarski upit što jučerašnja poruka ruskog predsjednika Putina iz Ankare da neće biti ništa od Južnog toka znači za Hrvatsku i za LNG terminal.
Za neke prostore Hrvatske vjerovatno je možda bilo rješenje i priključivanje na Južni tok, a za neke druge naše strateške interese svakako da zbog same lokacije i pozicioniranja projekta LNG terminala, ovo može biti dodatni poticaj da se taj projekt što brže realizira, kazao je Grčić.
Dodao je kako je jutros imao priliku razgovarati s predstavnicima Europske investicijske banke o planu predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera i listi projekata za taj plan.
„Ponovo smo se dodirnuli upravo LNG projekta za kojeg mislimo da ispunjava sve kriterije Junckerove inicijative i da bi možda mogao biti jedan od prvih koji će se realizirati kroz tu inicijativu ako sve bude išlo svojim tokom u samoj Europi pa onda i u Hrvatskoj“, rekao je Grčić.
Izvor: Agencije