Hag: Uskoro presuda u sporu Hrvatska-Srbija

Glavna javna rasprava u Hagu održana je od 3. marta do 1. aprila ove godine (Al Jazeera)
Glavna javna rasprava u Hagu održana je od 3. marta do 1. aprila ove godine (Al Jazeera)

Predsjednik Međunarodnog suda pravde u Hagu (ICJ) Peter Tomka najavio je da će presuda u sporu po tužbi Hrvatske i protivtužbi Srbije za genocid biti donesena prije februara.

U februaru bi trebalo da bude obnovljeno sudsko vijeće.

Tomka je, podnoseći godišnji izvještaj o radu u Generalnoj skupštini UN-a, rekao da će presuda biti donesena prije nego što u februaru bude zamijenjena trećina sudija u okviru redovnog trogodišnjeg obnavljanja sudskog vijeća, piše Politika.

Sudija je, podsjetivši da je u martu u Sudu održana javna rasprava, tokom koje su se Hrvatska i Srbija pozivale na kršenje Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida, naveo da se sada raspravlja o ovom slučaju i da je u toku rad na izradi presude.

Specijal: Tužbe Hrvatske i Srbije za genocid

Glavna javna rasprava u Hagu po tužbi koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ 1999. i protivtužbi kojom je 2010. uzvratila Srbija kao pravna nasljednica Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) održana je od 3. marta do 1. aprila ove godine.

Završna riječ Srbije

Srbija je u svojoj završnoj riječi od Suda tražila da vojnu akciju “Oluja”, koju su izvršile oružane snage Hrvatske, proglasi genocidom nad srpskim narodom i da tu državu proglasi krivom zbog kršenja Konvencije o sprečavanju genocida.

Uz to, protutužbenim zahtjevom Srbija je predložila da Sud presudom obveže Hrvatsku na reparacije Srbima iz Krajine, zbog zločina koje su pretrpjeli tokom “Oluje”.

Izlažući protutužbeni zahtjev Srbije, šef pravnog tima Srbije Saša Obradović je rekao da Srbija traži i to da se omogući slobodan povratak Srbima koji se još nisu vratili u Hrvatsku, da se “Oluja” prestane slaviti kao nacionalni praznik u Hrvatskoj i da se kazne svi izvršioci zločina.

Što se tiče hrvatske tužbe, pravni tim Srbije je tražio da ona bude odbačena, jer Srbija ne može odgovarati za djela koja su izvršena prije njezinog nastanka kao države 27. aprila 1992. godine.

Zahtjevi Hrvatske

Hrvatska je od Međunarodnog suda pravde tražila da osudi Srbiju za genocid nad Hrvatima u ratu u njihovoj zemlji, a od Beograda da kazni počinitelje zločina i da plati ratnu odštetu, čiji bi iznos Sud trebao naknadno utvrditi.

“Genocid u Hrvatskoj je počinila Srbija ili je počinjen u ime Srbije”, izjavila je tada voditeljica hrvatskog pravnog tima Vesna Crnić-Grotić na suđenju u Hagu i podsjetila na to da Srbija nije osudila i kaznila nijednog visokog vojnog časnika ili političara odgovornog za zločine nad Hrvatima.

Tomka je tokom svog obraćanja u UN-u rekao da je od 1. augusta 2013. godine do 31. jula 2014. godine Sud imao 14 predmeta, te da je u četiri slučaja održana javna rasprava.

Tokom ovog perioda Sud je izrekao i tri presude. Predsjednik ICJ-a je ponovio poziv državama da u većem broju prihvate nadležnost ovog Suda, koji je, prema njegovoj ocjeni, sredstvo za postizanje mirnih rješenja međunarodnih sukoba i promociju skladnih međunarodnih odnosa.

Izvor: Al Jazeera i agencije


Povezane

Posljednjih godina Zagreb i Beograd intenzivno su pregovarali o mogućem povlačenju tužbi. Srbija je predlagala bezuvjetno povlačenje, Hrvatska je imala preduvjete – prije svega, otkrivanje informacija o sudbini nestalih u ratu. Osim toga u Hrvatskoj je postojao i jak otpor velikog dijela javnosti mogućem povlačenju tužbe protiv Srbije. Prilog Ivana Pavkovića.  

Više iz rubrike Balkan
POPULARNO