Milanović: Ne dopuštamo mržnju u Hrvatskoj

Hrvatski predsjednik Vlade Zoran Milanović izjavio je u ponedjeljak da neće dozvoliti širenje mržnje i straha i da se u Hrvatskoj događaju “ozbiljne stvari” komentarišući incident kod Kistanja, gdje je grupa hrvatskih maloljetnika napala učenike bogoslovske škole srpske nacionalnosti.

On je ukazao na to da uoči izbora za Evropski parlament u Hrvatskoj stranke desnice šire “čistu i destiliranu” mržnju.

“Ljudi u crnim košuljama za koje ne znamo tko su i odakle dolaze govore na televiziji”, rekao je Milanović na vanrednoj konferenciji za novinare u Banskim dvorima.

Senzacionalizam

Hrvatski premijer je rekao da zna ko stoji iza tog incidenta i dodao da taj neko sada “podmuklo šuti”.

“Mržnju i ovu vrstu straha ne dopuštamo”, poručio je Milanović.

On je rekao da idu izbori za Europarlament, a motivacijska kampanja HDZ-a već je počela i daje prve rezultate.

“Napadnuti su jučer bogoslovi iz manastira Krka. Napala su ih djeca koja su, zapravo, napala djecu. U Dnevniku 3 HTV-a nazvana su prigodno političko korektno – janjevci! To je riječnik kojim se služi HTV! Ne maloljetne osobe hrvatske nacionalnosti nego – janjevci! Pa što se čudimo onda da se takve stvari događaju?”, rekao je premijer.

Janjevci su pripadnici hrvatske manjine na Kosovu, koji su dobili naziv po mjestu Janjevu kod Prištine gdje mnogi i danas žive.

On je podsjetio i na to da je prije dva dana osoba sa liste HDZ-a za europarlament nastavila svoju, kako je rekao, sramotnu odiseju pred očima publike na nacinalnoj televiziji, tako što je kolegu i saborskog zastupnika iz reda srpske manjine Vojislava Stanimirovića nazvala četnikom.

“I nikom ništa, niko nije reagovao, niti je voditeljica, a ni dan kasnije niko na to trepnuo nije! A dan kasnije svi se bave interpretacijama izjava o građanskom ratu“, poručio je ljutiti Milanović.

Hrvatski veterani zatražili su u nedjelju da Milanović podnese ostavku zato što je rekao da je u Hrvatskoj bio građanski rat. Međutim, Milanović je rekao da su mediji namjerno senzacionalistički montirali videozapis tako da proizlazi da je on rekao da je Hrvatskoj bio građanski rat.

Očuvati ustavna načela

“Moje kolege u Saboru se nazivaju četnicima. Mi to nećemo dozvoliti. Oko 250.000 građana ove države se pobunilo za vrijeme rata, no oni sada poštuju naš Ustav i za nas njihovo hrvatsko državljanstvo nije upitno”, rekao je Milanović.

Nakon sukoba, prvo verbalnog a potom i fizičkog, između maloljetnika s područja Kistanja i učenika bogoslovije manastira Krka, u kojemu je povrijeđeno šest osoba, uprava bogoslovije u Krki najoštrije je osudila “ničim izazvan” napad na svoje štićenike i saopštila da se nada da će počinitelji biti izvedeni pred lice pravde i da će biti adekvatno kažnjeni.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović oštro je osudio najnoviji niz uvreda i nasilje prema hrvatskim Srbima i dodao kako je krajnje vrijeme da se kaže “ne” onima koji podstiču na međunacionalnu mržnju.

“Ima nekih koji bi provocirali međunacionalne sukobe, pa i fizičko nasilje. Treba im jasno reći NE i očuvati naša ustavna načela”, rekao je novinarima Josipović.

On je istakao da su građanska i nacionalna ravnopravnost neka od temeljnih ustavnih načela Hrvatske koja pripadaju svim građanima, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili etničku pripadnost.

“Krajnje je vrijeme za poruku kako svi naši građani imaju svoj dom u Hrvatskoj. Gosti su turisti, privrednici koji dolaze u Hrvatsku, a svi građani ravnopravni su članovi zajednice”, dodao je Josipović.

Predsjednik je tu poruku posebno uputio političarima, medijima i sportskim radnicima, ističući pritom da je sigurnost temelj hrvatske države.

Nasilje u školama

Reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak izvijestila je da, prema riječima policije, kistanjski međunacionalni sukob tinja već duže vrijeme.

Naša reporterka istraživala je koliko uopće ima nasilja u hrvatskim školama i među vršnjacima.

„Policija je što se tiče Kistanja unazad godinu dana dosta intervenirala što se tiče narušavanja javnog reda i mira između ovih, ja velim, Hrvata koji su došli sa Janjeva, jer oni se teško uklapaju u ovu sredinu”, rekao je direktor policije Vlado Dominić.

Većina aktera kistanjskog obračuna su maloljetnici. Bez obzira na uzrok, takvi slučajevi nisu rijetki.

Prošle godine je bilo više od 1.500 slučajeva nasilja u školama u Hrvatskoj, mnogo više u osnovnim nego u srednjim. Istraživanja pokazuju da je 19 posto djece doživjelo međuvršnjačko nasilje.

Ministar obrazovanja Željko Jovanović smatra da je potrebna bolja saradnja mjerodavnih institucija, prije svega škola i centara za socijalni rad.

„Škola nije otok, škola je dio društva i sve što se događa u društvu, u obitelji, odražava se i na djecu u školi”, smatra on.

Ali, još dok su u vrtićima, kaže ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, treba početi s edukacijom protiv nasilja.

„Tek kad tada budemo intervenirali, imat ćemo situaciju da sa 14, 15 godina neće se morati baviti ni policija, ni pravosuđe, a ni centri za socijalni rad, ni škola, sa nasilnicima”, kaže Opačić.

Sve je više elektronskog nasilja. Najgore moguće uvrede na internetu postaju javne, a za mnogu djecu ovo je gore od batina.

Između 15 i 20 posto djece u Hrvatskoj doživjelo je nasilje na internetu. Više od jedne trećine dobilo je putem internetskog chata neprimjerene fotografije.

Gordana Buljan Flander, direktorica Poliklinike za zaštitu djece, rekla je da je to nešto o čemu i škola i sistem moraju voditi računa i naučiti djecu kako da sigurno koriste internet.

“Jer, ako ih učimo kako sigurno prijeći ulicu, kako sigurno koristiti neke alate, moramo ih naučiti i kako sigurno koristiti internet”, smatra ona.

“Elektroničko nasilje nije ništa manje opasno od posljedica šaka i bejzbolskih palica s početka priče. Jer, svjetska istraživanja pokazuju da je 19 posto djece pokušalo suicid zbog nasilja kojim su bila izložena na internetu”, javila je Kiseljak.

Izvori: Al Jazeera i agencije