Dodik napustio sastanak u Pragu

Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, napustio je u ponedjeljak navečer sastanak predstavnika političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine u Pragu.

Sastanak je napustila i premijerka RS-a Željka Cvijanović, koja također pripada Dodikovom Savezu nezavisnih socijaldemokrata.

Reporterka Al Jazeere Nadina Maličbegović navodi da je predsjednik RS-a bio vidno uznemiren zbog toga što se, kako je rekao, svo vrijeme razgovaralo o tome kako u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine riješiti problem.

“Ovdje smo čitav dan sjedili i čekali da se federalni partneri usaglase, što nije fer i nije korektno”, izjavio je Dodik nakon napuštanja sjednice.

On je rekao kako je ozbiljnim ljudima za dogovor bilo dovoljno dva ili tri sata, prenosi Anadolija, pojašnjavajući da je tokom sastanka razgovarano i o izboru u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Dodik je istakao kako “se ovdje pokušava uraditi više nego što odluka traži”.

“Odluka suda u Strazburu nije tražila da se uvede kategorija ostalih u Ustav. Zašto se onda pokušava uvesti kategorija ostalih? Zašto ostali? Ko su ostali? Ne piše nigdje da moraju biti sigurno izabrani. Tamo je rečeno da imaju šansu da budu izabrani. Tu šansu im treba dati, ali ne i ustavnu garanciju da budu dio organa vlasti”, kazao je Dodik.

Dodik je rekao kako će u Pragu ostati do utorka ujutro, iako ne vjeruje da će partneri iz Federacije uspjeti u ponedjeljak navečer doći do rješenja.

Spreman je, kako je rekao, doći na potpis nakon dogovora.

Sastanak u Pragu

U Pragu su u ponedjeljak nastavljeni razgovori predstavnika političkih stranaka iz Federacije s evropskim komesarom za proširenje Štefanom Fuleom o provođenju presude Sejdić-Finci.

Prošle su četiri godine od donošenja te odluke, a provođenje presude se čini gorućim političkim pitanjem višenacionalne Bosne i Hercegovine.

Jakob Finci, pripadnik židovske zajednice u Bosni i Hercegovini, i Dervo Sejdić, pripadnik romske zajednice, 2009. godine pokrenuli su i dobili pravnu bitku za manjine, tzv. ostale.

Prema odluci Evropskog suda za ljudska prava, mora im se omogućiti pravo izbora u najviša tijela u Bosni i Hercegovini, poput Predsjedništva.

Vlasti su potom formirale Komisiju za provedbu presude i tu je zapelo.

“I predsjednici i potpredsjednici Komisije birani su iz reda konstitutivnih naroda. Vijeće nacionalnih manjina bi kao prisustvovalo”, izjavio je Sejdić 22. novembra 2011. godine.

Pandorina kutija

Vijeće nacionalnih manjina predlagalo je amandmane i način izbora istinskih predstavnika manjina, naprimjer u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, “kako ne bi došlo do zloupotrebe pomenutih delegata, da ne bi imali pripadnike nacionalnih manjina u Domu naroda, a ne predstavnike”, rekao je tada Nedžad Jusić iz Vijeća nacionalnih manjina.

Izborna kombinatorika otvorila je “Pandorinu kutiju u Bosni i Hercegovini, jer to da trebaju imati predstavnika, a ne pripadnika naroda u Predsjedništvu zemlje, godinama traže i stranke s hrvatskim predznakom.

Tada člana Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Željka Komšića, hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, čiji je trenutno predsjedavajući, smatraju prije svega izborom bošnjačkih birača.

Presuda Sejdić-Finci naslonila se na političku krizu u vezi s tim pitanjima.

Uslijedili su sastanci, ali tri godine nakon presude došlo se do načela.

“Vrlo jasno – predstavnici jednog naroda drugom ne mogu birati ni članove Predsjedništva, to će biti konačno rješenje, ni Doma naroda, što je već rješenje”, poručio je 21. novembra 2012. godine Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.

Zapelo je u pisanju pravila – kako to provesti.

Još jedna godina prošla je u dogovaranju i suprotnim stavovima te prijetnji isključenja iz Vijeća Evrope i zastoja u pristupu Evropskoj uniji.

“Dilema, EU – da ili ne. Odgovor je – da. Ali Bosna i Hercegovina – da ili ne. Prvo Bosna i Hercegovina, pa onda EU”, poručio je u oktobru lider SDP-a Zlatko Lagumdžija.

Stranke iz RS-a nisu pristale na indirektan izbor članova Predsjedništva dogovoren u jednom trenutku u Federaciji te su problem nazvali isključivo federalnim.

“Ukoliko se to ne desi, očigledna su upozorenja Evrope da neće priznati legitimitet izbora u Bosni i Hercegovini. Možda ćemo se mi pridružiti tome zahtjevu za nepriznavanje legitimiteta. To govori da Bosna i Hercegovina i nema smisla”, rekao je u aprilu Milorad Dodik.

Potom su predstavnici svih stranaka pozvani u Brisel, gdje su godinu dana ranije na dogovorena načela stavili potpis, te otišli korak dalje u definiranju provedbe izbora.

Polemika bez dogovora

“Jedna je lista u Federaciji. Dvojica koja dobiju najveći broj glasova će biti članovi Predsjedništva. Kada jednom od njih pet kantona da pretežnu podršku, drugi treba dobiti pretežnu podršku u drugih pet kantona”, izjavio je 11. oktobra član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović.

Zapelo je potom u daljnjoj razradi, opet sastanci, pregovaranja, pa onda novi put, ovaj put u Budimpeštu. 

“Prvi put svi pričamo o istom modelu. Polemiziramo, raspravljamo, ili se dogovaramo o detaljima”, rekao je prvog dana nopvembra Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine.

Polemika se nastavila i na političkom i na stručnom nivou, ali bez dogovora.

Aktivnije učešće EU-a ipak ulijeva optimizam.

“Loptica je ponovno na nama, ali ovaj put u partnerstvu s EU-om, što je dobro. EU pokazuje da nije odustala od Bosne i Hercegovine, nije odustala od rješenja”, kazao je u oktobru Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990.

“S jedne strane ukinuti milijuni eura IPA-fondova, s druge ponuda ubrzanog približavanja Uniji, ako se dogovor postigne. Koliko je ponuda primamljiva bh. političari odgovorit će u novom krugu pregovora, ovaj put u Pragu”, javlja reporter Al Jazeere Ivan Pavković.

Izvor: Al Jazeera