Ustavni sud BiH o entitetskim ustavima
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine u petak je održana javna rasprava o ustavnosti pojedinih odredbi entitetskih ustava, ali i državnog Izbornog zakona.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić tvrdi kako su neusklađeni jer, osim Bošnjaka, Hrvata ili Srba, najviše entitetske funkcije ne mogu vršiti pripadnici iz reda nekonstitutivnih naroda. Svoj stav nije obrazložio na javnoj raspravi, čime su bile razočarane ustavni sudije.
U entitetskim ustavima je precizirano: u FBiH predsjednik i dvojica potpredsjednika biraju se u entitetskom Parlamentu, a u Republici Srpskoj na izborima. Zajedničko za oba entiteta: na te funkcije mogu biti birani samo Hrvat, Bošnjak ili Srbin.
Komšić vjeruje da je to diskriminacija nekonstitutivnih naroda.
O tome se očitovala sutkinja Constance Grewe, izvjestitelj Ustavnog suda BiH.
„On smatra kako postoji kršenje Ustava kada je riječ o izboru ostalih na najviše entitetske funkcije, što je u suprotnosti sa presudom Evropskog suda za ljudska prava, u slučaju Sejdić i Finci“, navodi ona.
Brisanje nacionalnih odrednica
Iz RS predmetni zahtjev smatraju nedopustivim i ako odredbe entitetskih ustava budu oborene, znaju rješenje. Brisali bi nacionalne odrednice pri izbori entitetskih funkcionera, baš kao što predlažu pri izboru tri člana državnog Predsjedništva.
„Onda se po automatizmu, ne trebamo mi donositi odluku, primjenjuju odredbe Ustava RS koje su bile na snazi ranije“, kaže Željko Mirjanić iz Narodne skupštine RS.
No, iz Banjaluke se čuo i drugačiji stav. Klub Bošnjaka u Vijeću naroda, drugom parlamentarnom domu u RS podržava Komšićev zahtjev.
„Bošnjaci ne mogu uticati koji će Bošnjak njih predstavljati, sve to može uraditi predsjednik bez saglasnosti dvojice potpredsjednika“, ističe Mujo Hadžiomerović, član Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS.
Ravnopravnost svih građana, biti biran i birati, mora biti ispoštovana na svim nivoima vlasti, jasni su u nevladinom sektoru i zato podržavaju ustavnu prekompoziciju.
„S jedne strane doprinijela bi smanjenju diskriminacije, a s druge smanjila antagonizme na etničkoj osnovi“, ističe Srđan Dizdarević iz Helsinškog komiteta.
“Sve piše u apelaciji”
U Ustavnom sudu željeli su čuti i mišljenje podnosioca zahtjeva, ali nisu mogli jer se nije pojavio zbog čega su bili razočarani.
„Ja to mogu na neki način i smatrati kao nepoštivanje ovog suda“, kazala je sutkinja Margarita Caca Nikolovska.
I nastavili su u tom tonu, poslavši poruku za parlamentarce iz drugog entiteta, Federacije BiH.
„I dajem sebi pravo da izrazim razočaranje što parlament Federacije nije postupio na isti način i iznio svoj stav“, rekla je sutkinja Seada Palavrić.
Sve piše u apelaciji, kratak je odgovor iz kabineta Željka Komšića na njegov izostanak sa javne rasprave. Vrijeme objave odluke Ustavnog suda bit će važno. Iduće godine su izbori i od te odluke može ovisiti i kako će se birati čelnici entiteta, kazao je novinar Al Jazeere Boris Gagić koji se javio iz Sarajeva.
„U Bosni i Hercegovini dugo se raspravlja o izmjeni državnog Ustava, ali i onog FBiH. Od odluke Ustavnog suda BiH, na zahtjev Željka Komšića, znaće se hoće li se raspravljati i o izmjeni Ustava RS“, dodao je.
Izvor: Al Jazeera