Raguž i Lagumdžija različito o presudi Sejdić-Finci

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Martin Raguž pozvao je bh. političare na kompromis u cilju provođenja presude Evropskog suda u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci, dok šef Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija smatra da dogovor nije moguć bez pomoći Evropske komisije.

Posebni predstavnik Europske unije za BiH Peter Sorensen sutra će nastaviti razgovore sa bosanskohercegovačkim stranačkim šefovima kako bi pronašli rješenje za probleme koji prijete ozbiljnim sankcijama Bosni i Hercegovini. 

Gostujući u vijestima Al Jazeere, Raguž je rekao kako je ohrabren odlučnošću koji su pokazali predstavnici EK-a i da je “na nama da iskoristimo šansu da postignemo dogovor i deblokiramo [IPA] fondove.

Evropska komisija do srijede očekuje dogovor i konačno rješenje o načinu provođenja  presude. 

U predmetu Sejdić-Finci, Sud u Strasbourgu presudio je da BiH mora izmijeniti Ustavi izborni zakon kako bi pripadnici ostalih naroda mogli biti birani u državno Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Nakon nepostizanja dogovora u Briselu između bh. političkih lidera i predstavnika EK-a prošle sedmice, Komisija je najavila da će pokrenuti uvođenje sankcija Bosni i Hercegovini oduzimanjem 47 miliona eura od IPA fondova.

U izvještaju EK-a o BiH, navodi se da evropska agenda nije prioritet za bh. političare, te nije postignut ni napredak na tom polju. Prevladali su kratkoročni stranački ili etnički interesi nad učvršćivanjem puta zemlje ka EU.

“EU pokazuje da nije odustala od BiH, da nije odustala od rješenja”, kazao je Raguž za Al Jazeeru.

On je dodao da će se ovih dana zaista vidjeti “kome je stalo da BIH ide evropskim putem i ko je u stanju staviti … evropski put iznad uskog stranačkog”.

“U lancu odgovornosti netko će morati preuzeti odgovornst zašto nije spreman realizirati ono što smo preuzeli kao obvezu i ono što smo potpisali”, rekao je Raguž.

U više navrata nije želio odgovoriti na pitanje ko koči dogovor o provođenju presude.

“Meni je žao što model minimalne multietničke podrške koji je evropski nije dobio podršku stranaka sa sjedištem u Sarajevu”, rekao je Raguž, ali i dodao da ne bi nikoga “izravno prozivao nego pozivao na kompromis i dogovor”.

“Hrvati nisu problem, Hrvati su ključ rješenja i to treba iskoristiti za BiH. To demonstriramo za stolom. Spremni smo na kompromis i ustupke, ali ispod jedne crte necemo ići.”

Raguž je kazao kako je uvjeren da su svi bh. političari koji su prisustvovali pregovorima u Briselu naučili lekciju, te kako će doći do rješenja.

Upitan da li su evropski zvaničnici ljuti na bh. političare, Raguž je rekao: “Oni s pravom mogu biti i ljuti i kritični prema svima nama, ali ono što je mene ohrabrilo je njihova odgovornost, koja je sigurno veća od naše”.

Lagumdžija: ‘Susret građanskog i nacionalnog’

Zlatko Lagumdžija, pak, smatra da lideri sedam političkih partija u Bosni i Hercegovini bez podrške Evropske komisije ne mogu pronaći rješenje za implementaciju presude u predmetu Sejdić-Finci.

U obraćanju skupu Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” u Sarajevu, Lagumdžija, je rekao  kako bi uz pomoć EK-a uz već ponuđene modele bh. političari mogli doći do rješenja.

Lagumdžija je kazao da je sada pitanje kako doći do modela koji će omogućiti da se građansko i nacionalno počnu “susretati” da bi u konačnici BiH ulaskom u Evropsku uniju bila država koja je civilno društvo u kojoj pripadnici svih etničkih grupa uživaju ista prava.

“Pitanje šta je danas moguće uraditi. Da li će ostati status quo, koji mnogi priželjkuju, ili će se napraviti pomak u kojem će se zadovoljiti suština presude Sejdić i Finci, a to je da bude pravno ‘čista’, da zadovoljava vrijednosti Evropske unije, te vrijednosti na kojima treba počivati nova, historijski poznataBiH”, kazao je on.

Dodao je da je svaki Ustav odraz političke volje, a ta politička volja nalazi se u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Kazao je da većinska politička volja danas želi zadržati status quo ili da potcrta segregaciju umjesto saradnje.

Najavio je da će pokrenuti širi dijalog o ovoj temi i evropskim vrijednostima u BiH u koji će biti uključene sve političke snage, nevladine organizacije, sindikati, akademska zajednica i građani kako bi se vidjelo “šta je to BiH 2020. godine”, po uzoru na program EU 2020. godine.

Finci: Prevazići egocentrizam

Jakob Finci, jedan od podnositelja apelacije u predmetu Sejdić-Finci, kaže da je žalosno što se četiri godine nije pronašlo rješenje za nešto što se čini kao jednostavan pravni problem, a od toga je napravljen vrhunski politički problem.

Naglasio je da će se ovo pitanje riješiti tek onda kada se prevaziđu lični animoziteti među političarima i egocentrizam, jer se u BiH kompromis smatra porazom, a ne normalnim političkim dogovorom, prenosi Fena.

Član Glavnog odbora Saveza nezavisnih demokrata (SNSD) Srđan Mazalica kazao je u nedjelju da EU ne bi trebalo da blokira kredibilnu aplikaciju BiH zbog neprovođenja odluke Sejdić-Finci.

On je dodao da se neprovođenjem odluke ne krši Evropska konvencija o ljudskim pravima već njen protokol 12, koji je potpisalo svega osam članica EU-a.

Mazalica smatra da BiH ima fleksibilan izborni zakon, a, kako kaže, Sejdić i Finci mogu da se izjasne kao Srbi, Bošnjaci ili Hrvati ako žele da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i da im to pravo niko ne provjerava niti osporava.

On je dodao da je  bh. entitet Republika Srpska u pogledu usklađivanja svog zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom daleko odmakla u odnosu na Federaciju BiH.

Komentirajući evropske ocjene stanja u BiH, Ognjen Tadić, potpredsjednik Srpske demokratske stranke, rekao je: “Ja mogu da kažem da se mi ne osjećamo prozvanim kada su takve ocjene u pitanju.”

EK: BiH u zastoju

Evropska komisija uskoro će objaviti godišnji izvještaj u kojem se navodi da Bosna i Hercegovina tapka u mjestu, prenosi Radio Slobodna Evropa, koja je imala uvid u taj dokument.

“Politički predstavnici ne dijele viziju oko pravca i budućnosti zemlje niti oko toga kako bi trebalo da funkcioniše. Ne postoji temeljan interni politički dijalog o ključnim pitanjima kao što su proces evropskih integracija niti postavljanje prioriteta vezanih za taj put”, navodi se.

Proces evropskih integracija BiH je u zastoju, dok ostale zemlje regiona napreduju.

Navodi se da nisu ispunjene dvije ključne obaveze iz Mape puta za 2012. – provođenje presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdić-Finci i uspostavljanje efektivnog koordinacionog mehanizma.

“Bez političke hrabrosti i odlučnosti, evropska perspektiva BiH se neće materijalizovati”, ističe EK.

EK je odlučio da odloži dalje razgovore o fondovima IPA II dok se BiH ne vrati u evropski kolosijek.

“Ukoliko izostane opipljiv napredak, BiH rizikuje da izgubi značajna pretpristupna sredstva”, navodi se u izvještaju, prenosi RSE.

U zaključcima o drugim državama regije, EK navodi da je 2013. historijska godina za Srbiju i Kosovo zbog postignutog sporazuma o normalizaciji odnosa.

EK navodi kako je Crna Gora na pravom putu ali treba da pronađe rješenja za Kombinat aluminijuma Podgorica i aferu “Snimak”, dok Makedonija mora riješiti spor oko imena s Grčkom.

Izvor: Al Jazeera i agencije