Brojna izručenja u EU po uhidbenom nalogu

U prvih 100 dana članstva u Europskoj uniji Hrvatska je temeljem europskog uhidbenog naloga drugim članicama Unije predala 27 svojih i devet stranih državljana, dok je Hrvatskoj zasad izručena jedna osoba.

Prema policijskim podacima, za još 90 hrvatskih građana su raspisani strani europski uhidbeni nalozi, ali se na njih 25 zasad ne mogu primjeniti, jer su djela za koja ih se tereti počinjena prije 7. kolovoza 2002. godine.

Među hrvatskim građanima nad kojima se u Hrvatskoj ne može primjeniti uhidbeni nalog je i nekadašnji čelnik jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josip Perković, kojeg Njemačka traži zbog navodne umiješanosti u ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine.

Od preostalih 65 osumnjičenika koje traže članice EU-a, uhićeno ih je 12 i nad njima se provodi sudski postupak priznavanja uhidbenog naloga.

I Hrvatska traži kriminalce

Za preostala 53 tražena hrvatska građana još se traga, a dosad je utvrđeno da nemaju prebivalište u Hrvatskoj ili da ne borave na prijavljenoj adresi.

Hrvatska je 36 svojih i stranih građana predala Austriji, Mađarskoj, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Sloveniji, Danskoj i Belgiji, koje su ih, uz ostalo, tražile zbog ubojstva, zločinačkog udruživanja, utaje poreza, zlouporabe droga, prijevare, pronevjere i razbojništva, potvrdili su agenciji Hina u Ravnateljstvu policije.

Hrvatska je istodobno prosljedila ukupno 32 uhidbena naloga Sloveniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Italiji i Velikoj Britaniji.

Zasad je Hrvatskoj predana jedna osoba iz Rumunjske, osumnjičena zbog povrede dužnosti uzdržavanja, dok je prema ostalima postupak priznavanja hrvatskog naloga u tijeku ili tražene osobe još nisu locirane, kažu u policiji.

Spor s Komisijom

Europski uhidbeni nalog omogućuje članicama jednostavniji, kraći i brži postupak predaje traženih osoba od izručenja, no, iako ga priznaju sve zemlje članice uz uvjete propisane nacionalnim zakonodavstvom, zbog njega su se ulaskom u EU zategnuli hrvatski odnosi s Njemačkom, koja traži izručenje Perkovića.

Odnosi s Mađarskom su zategnuti, pošto su protiv šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija, na hrvatski zahtjev, raspisani crvena Interpolova međunarodna tjeralica i europski uhidbeni nalog.

Hernadi je ujedno i najpoznatiji državljanin neke članice EU-a, čiju predaju Hrvatska traži temeljem uhidbenog naloga, zbog sumnje da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera, kako bi toj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u kompaniji INA.

U međuvremenu je sud u Budimpešti pravomoćno odbio ispuniti taj nalog, uz obrazloženje da je ranije provedenom istragom u Mađarskoj utvrđeno da Hernadi nije kriv.

Riješen problem u vezi sa ‘lex Perković’

Hrvatska je tri dana prije ulaska u EU zakonom nazvanim „lex Perković“ vremenski ograničila primjenu europskog uhidbenog naloga, što je izavalo spor s Europskom komisijom, ali je on najvjerojatnije riješen ukidanjem ograničenja i izimijenjeni zakon trebao bi se primjenjivati od 1. siječnja 2014. godine.

Europska komisija je zbog hrvatskog ograničavanja primjene europskog uhodbenog naloga ranije zaprijetila sankcijama, tumačeći da su ograničenje u zakonodavstvo mogle ugraditi samo članice koje su u EU ušle do 2002. godine.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić poručio je na kraju rasprave o izmjenama zakona da je to rezultat dogovora s Europskom komisijom, te je izvjesno da će biti prekinuta procedura uvođenja sankcija.

Nakon što je Sabor izmjenio sporni zakon, potpredsjednica Europske komisije Viviane Reding izjavila je da je za nju slučaj „lex Perković“ riješen, te je najavila kako će Komisija zaustaviti postupak protiv Hrvatske čim zakon stupi na snagu.

Izvor: Agencije