Ashton pohvalila rad Sorensena

Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton pohvalila je rad specijalnog predstavnika EU u Bosni i Hercegovini Petera Sorensena i “saradnju s Uredom visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR) na terenu”.

Ona je izjavila novinarima da su ministri vanjskih poslova EU u četvrtak u Briselu razgovarali o zapadnom Balkanu i posebno o odnosima s Bosnom i Hercegovinom, izražavajući želju da se vidi napredak u toj zemlji.

“Želim pohvaliti rad našeg specijalnog predstavnika Sorensena, koji je šef delegacije u Sarajevu, i saradnju s OHR-om na terenu”, navela je Catherine Ashton.

Ministri vanjskih poslova EU razgovarali su o zapadnom Balkanu i posebno o odnosima s Bosnom i Hercegovinom, izražavajući želju da se vidi napredak u toj zemlji

Ona je dodala je na sastanku izražen veliki interes za dijalog Beograd – Priština u Briselu.

“Cilj dijaloga je da se razmotre praktična pitanja koja utječu na živote ljudi na sjeveru Kosova kako bi mogli nastaviti s normalnim životom”, rekla je Catherina Ashton.

Šefica diplomatije EU navela je da su kolege iz Vijeća za vanjske poslove željele osigurati da svi razumiju poruku da postoji potreba da se uklone barikade i prekine nasilje.

Ukloniti barikade

“Razgovarali smo i o potencijalima za Srbiju da se približe EU i odnosima u kontekstu evropske perspektive za Kosovo”, kazala je ona.

Istakla je da je u stalnom kontaktu s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem.

“Znam da on ima čvrst stav o pitanju potrebe da se prekine s nasiljem na sjeveru Kosova i veoma sam zadovoljna njegovim saopćenjem”, rekla je Catherine Ashton.

Ona je dodala da je od Tadića zatražila da osigura da Beograd “uloži maksimalan napor da oni koji provode nasilje trebaju ukloniti barikade”.

U međuvremenu je grupa poslanika Evropskog parlamenta (EP) podržala je preporuke Evropske komisije (EK) o narednim koracima u integraciji država zapadnog Balkana u EU i pozvala sve članice EU da urade isto i da ne žrtvuju budući prosperitet i stabilnost regiona u ime “kratkovidih nacionalnih interesa”.

U saopćenju grupe poslanika navodi se da EU treba prihvatiti konstruktivne i kredibilne preporuke EK-a da se potpiše Ugovor o pristupanju EU s Hrvatskom, počnu progovori s Crnom Gorom i Makedonijom, odobri status kandidata Srbiji i počne vizni dijalog s Kosovom.

Gledati naprijed

Poslije strategije o proširenju i izvještaja o napretku, članovi EP-a zaduženi za odnose s državama zapadnog Balkana zalažu se da poslije Ugovora o pristupanju Hrvatske EU jasna poruka treba biti upućena i drugim državama zapadnog Balkana.

“U vrijeme krize, prednost je gledati naprijed. Ne bi bilo mudro zamrznuti proces proširenja nakon potpisivanja Ugovora s Hrvatskom, jer bi to ugrozilo kredibilitet EU i ugrozilo stabilnost u jugoistočnoj Evropi”, navodi se u saopćenju.

Ne bi bilo mudro zamrznuti proces proširenja nakon potpisivanja Ugovora s Hrvatskom, jer bi to ugrozilo kredibilitet EU i ugrozilo stabilnost u jugoistočnoj Evropi

Grupa od osam poslanika EP-a smatra da EU sada treba poslati jasnu i snažnu poruku regionu, koja odgovara očekivanjima država na zapadnom Balkanu.

“Uvjereni smo da preporuke EK-a za Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Kosovo opravdavaju dalje institucionalne korake. To znači počinjanje pregovora o članstvu, odobravanje statusa kandidata ili početak viznog dijaloga”, navodi se u saopćenju.

Saopćenje su potpisali Gunnar Hokmark, Eduard Kukan, Viktor Bostinaru, Jelko Kacin, Richard Howitt, Doris Pack, Hannes Swoboda i Charles Tanok.

Izvor: Agencije