Brisel: Samit o napretku Balkanu

Godišnji skup političkih lidera zapadnog Balkana održan je danas u Briselu gdje su zvaničnici Evropske unije i regije rezimirali napredak 20 godina od raspada bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Samitu su prisustvovali predstavnici Srbije, BiH i Crne Gore, te glavni tužitelj Haškog tribunala Serge Brammertz i bivša rumunska ministarka pravosuđa Monika Makovei.

Analitičarka Lada Niseteo za Al Jazeeru je navela kako je najzgodniji opis onaj što ga je dao Stefan Fuelle, visoki dužnosnik koji se najviše bavi kandidatima, a to je: „20 godina promjena, to je čudo“.

„Date su mnoge poruke, a bitna je ona da valja održati kredibilitet čitavog procesa proširenja EU. Zato članice traže potvrde kako se provode reforme i antikorupcijska borba“, kaše Niseteo.

Pregovori sa Prištinom

„Poglavlja pravosuđa i unutarnjih poslova su glavna poglavlja, ona će biti prva koja će se otvarati i posljednja koja će se zatvarati, a u praćenje svega što se događa biti će uključene i zemlje članice. To je ujedno i odgovor zašto neke zemlje, prvenstveno Crna Gora, imaju problema sa dobivanjem datuma.“

Kada je riječ o procesu priključenja Srbije i Crne Gore EU, odgovor je sličan onaj koji se daje za euro, a to je da će se znati za desetak dana na Samitu EU.

„Srbija ovisi o tome sa koliko će se uspjeha provesti pregovori s Prištinom. Oni će odlučiti da li će sve članice prihvatiti prijedlog da Srbija dobije status kandidata“, kazala je Niseteo.

Ona je prenijela i zanimljivu izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova Samuela Žbogara. On je možda prvi od dužnosnika javno kazao da će datum otvaranja pregovora Crne Gore sa EU ovisiti o tome hoće li Srbija i Kosovo pokazati volju za dogovorom.

„Ovo je pitanje povezano sa Srbijom. Dobije li Srbija status kandidata, vjerujem i da će Crna Gora lakše do datuma početka pregovora“, prenijela je analitičarka Žbogareve riječi.

Ona je istakla kako su anonimni izvori „širi u svojim izjavama“. Oni kažu da i Srbija i Crna Gora moraju uvjeriti neke prijestolnice, primarno Pariz i Berlin da su zaista zadovoljile preduvjete i da im je put otvoren.

Za Makedoniju je glavna prepreka pitanje imena.

„To je pitanje koje se da riješiti, no Skoplje čekaju i drugi problemi slični onima u ostatku regije. Brisel će inzistirati na antikorupciji, borbi protiv organiziranog kriminala, reformi pravosuđa i svim reformama koje vode održivom ekonomskom razvoju jer je i regija jednako u problemima kao i EU“, navodi Niseteo.

„Mnogi kažu poput Bakira Izetbegovića danas da su se problemi EU prelili u regiju koja je tijesno ekonomski vezana za svoje okružje.“

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, svi strplivo čekaju dogovore političara kojima je poslat apel da „više misle na ljude, a manje na svoje interese“, zaključuje analitičarka Niseteo.

Diskusija o razvoju događaja

U Briselu će sutra biti održan sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU na kojem će visoka predstavnica Catherine Ashton, između ostalog, obavijestiti šefove diplomatije članica Unije o najnovijoj rundi dijaloga između Beograda i Prištine.

Sastanak će započeti diskusijom o najnovijem razvoju događaja na Zapadnom Balkanu, u Srbiji, oko Kosova, i u BiH.

Očekuje se da će na sastanku biti osiguran nastavak podrške politici EU prema Zapadnom Balkanu, dodajući da će razmjena mišljenja dopuniti i predstojeću debatu o proširenju na sjednici Vijeća za opšta pitanja 5. decembra, na kom će biti usvojeni zaključci.

Planirano je da ministri diskutuju o situaciji u BiH, uz podsjećanje da je u ovogodišnjem izvještaju Komisije konstatovan veoma ograničen napredak BiH.

Izvor: Al Jazeera i agencije