Daytonski sporazum: Za i protiv

Boris Tadić: Srbija nikada neće učiniti nijedan gest koji će ugroziti interese Bosne i Hercegovine (EPA)
Boris Tadić: Srbija nikada neće učiniti nijedan gest koji će ugroziti interese Bosne i Hercegovine (EPA)

Problemi Bosne i Hercegovine moraju se rješavati u duhu Daytonskog sporazuma, koji je donio mir i definirao pravni okvir za funkcioniranje Bosne i Hercegovine, izjavio je predsjednik Srbije Boris Tadić.

“Daytonski sporazum uspostavio je princip kojeg se Srbija drži kao garant i supotpisnica sporazuma, a to je da samo entiteti i predstavnici tri naroda mogu da donose političke odluke koje podrazumevaju i eventualne ustavne izmjene”, rekao je on.

Srbija je, kako je istakao srbijanski predsjednik, dobar susjed i želi pomoći da se pronađu rješenja za izazove u Bosni i Hercegovini, ali nikada neće učiniti nijedan gest koji će ugroziti interese Republike Srpske (RS), a to važi i za interese Federacije Bosne i Hercegovine i cjelokupne Bosne i Hercegovine, prenosi Tanjug.

Tadić je naveo da će Srbija, kao dobar susjed, pomoći da se pronađu rješenja za izazove s kojima se suočava Bosna i Hercegovina.

“Srbija nikada neće učiniti nijedan gest koji će ugroziti interese RS-a, ali ni Federacije Bosne i Hercegovine, niti cjelokupne Bosne i Hercegovine”, kazao je Tadić.

On je podsjetio da je Srbija garant Daytonskog sporazuma, koji je donio mir u Bosni i Hercegovini i definirao pravni okvir za funkcioniranje države.

Tadić je dodao da Srbija vodi računa o budućnosti Srba u regionu ne ugrožavajući suverenitet nijedne susjedne države.

Daytonskim sporazumom nije odgovoreno na pitanja koja se tiču suštinskih uzroka i karaktera rata u Bosni i Hercegovini te je na taj način omogućeno da ratne ideologije i poslije Daytona nastoje da se realiziraju političkim sredstvima, ocjena je profesora ustavnog prava iz Sarajeva Kasima Trnke.

On smatra da Daytonski sporazum ima konstrukcione greške, koje su, prije svega, rezultat nagodbe velikih sila te podsjeća da je u tzv. kontakt-grupi postignuta saglasnost između zapadnih sila i Rusije da se prihvati faktičko stanje uspostavljeno silom, odnosno da Bosna i Hercegovina bude podijeljena na dva entiteta po formuli 49:51 posto (omjer: RS i Federacija Bosne i Hercegovine).

Značajan dio odgovornosti

Prema njegovim riječima, favoriziranjem nacionalne komponente te potpunim zanemarivanjem integrativnih elemenata – pozicije građanina, ljudskih prava, ekonomije i drugih integrativnih funkcija, prenaglašene su posebnosti s centrifugalnim tendencijama, što rezultira veoma slabom državom.

Trnka cijeni da se namjera pregovarača u Daytonu da međunarodna zajednica u prelaznom periodu  posredstvom visokog predstavnika neutralizira spomenute negativne tendencije pokazala apsolutno neuspješnom.

“Shodno tome, međunarodna zajednica snosi značajan dio odgovornosti zbog nefunkcioniranja sistema, jer je napravila defektan međunarodni ugovor”, kazao je Trnka za Fenu.

On kaže da međunarodna zajednica danas prilično licemjerno “pere ruke od svega”, koristeći se sintagmom “neka se domaći političari dogovore”, a koji, zbog različitih koncepata i polazišta, nisu u poziciji to i učiniti.

Trnka je mišljenja da je rješenje da međunarodna zajednica na svaki način pomogne  domaćim vastima da se ubrza proces euroatlantskih integracija te da bi sa stepenom ostvarivanja kriterija za pristup NATO-u i Evropskoj uniji (EU) slabile dezintegracione tendencije u Bosni i Hercegovini, što je i jedini put za ozdravljenje situacije u ovoj zemlji.

Trnka konstatira da, ukoliko se to ne bude dešavalo, “na sceni” imamo, nažalost, obrnut proces – da se nacionalne elite, posebno srpska, koja je to djelimično već ostvarila, i hrvatska, koja to sada želi, zaokruže dio teritorije na kojoj imaju jednonacionalnu vlast i da, kako to otvoreno kažu predstavnici nekih političkih stranaka s hrvatskim predznakom, naprave tzv. konsocijacijsku demokratiju, u kojoj će svako imati demokratiju na vlastitoj teritoriji, a eventualno se nešto dogovarati na nivou države Bosne i Hercegovine.

Sigurnosni rizici

Ovo potonje bio bi put u disoluciju i u destabilizaciju, s ozbiljnim sigurnosnim rizicima na koje ni Evropa ne bi više mogla ostati indiferentna, smatra Trnka, pledirajući za rješenje koje podrazumijeva brzo uključivanje Bosne i Hercegovine u euroatlantske integracijske tokove.

Daytonski sporazum je, osim mira, uspostavio temelje za ustavno uređenje Bosne i Hercegovine i trajno uklonio svaki pokušaj stvaranja jedinstvene bosanske nacije, ocijenio je član delegacije RS-a u Daytonu Radomir Lukić.

On je naveo da je ovaj sporazum za temelje ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine uvrstio federalizam, uspostavio državu te da su to rezultati od historijske vrednosti, koji nisu vezani samo za 1995. godinu i prestanak ratnih sukoba.

Prema njegovim riječima, Daytonskim sporazumom uklonjen je pokušaj stvaranja jedne nacionalne ideologije bosanske nacije, kao i jednog vođe i jezika.

On smatra neopravdanim kritike koje se upućuju Daytonskom sporazumu, ističući da se u provođenju svakog mirovnog sporazuma, pa i u ovom, javljaju veći ili manji problemi.

“Bilo je problema sa sprovođenjem aneksa koji se odnose na međuentitetska razgraničenja, ulogu visokog predstavnika i delom u sprovođenju aneksa četiri. U sporazumu su na silu i bez osnova izvršene i neke izmene, pri čemu najviše mislim na ulogu visokog predstavnika, koja je dovela do prisilnog prenošenja niza zakonodavnih i izvršnih nadležnosti sa RS-a na zajedničke institucije Bosne i Hercegovine”, naveo je Lukić, prenosi mediji iz RS-a.

Iako je nešto od pojedinačnih rešenja narušeno, on smatra da te promjene nisu izobličile opći okvirni sporazum do te mjere da ne može biti prepoznat.

U nezadovoljavajućoj situaciji

Istakao je da mirovni sporazum odgovara svakome ko želi u miru izgrađivati dobar ekonomski sistem, političku demokratiju i toleranciju te da “odgovara i onima koji su željni uljudnog života, u kojem će se svi međusobno poštovati, što znači da je dobar i onima koji žele da zaštite svoja kolektivna, odnosno nacionalna prava”.

“Ovaj sporazum ne odgovara samo onima koji su u njemu videli prepreku da Bosna i Hercegovina bude uređena kao federacija, da odlučujuću ulogu u zemlji imaju konstitutivne nacije, odnosno narodi, i da svaka od njih ima pravo da zaštiti svoj vitalni interes u mehanizmu odlučivanja u zajedničkim institucijama”, rekao je Lukić.

Prema njegovim riječima, samo ljudima koji žele drugim nacijama nametnuti svoje uređenje ne valja nijedan sporazum, pa ni Daytonski.

Član ratnog Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Mirko Pejanović je izjavio da se bh. društvo i država danas nalazi u nezadovoljavajućoj situaciji, ponajviše zbog višegodišnje stagnacije na planu evropskih integracija.

“Situacija je naročito teška u ekonomskoj sferi, pogotovo nakon recesije iz 2008. godine, ali i zahvaljujući činjenici da više od godinu dana nakon izbora pobjedničke stranke ne uspijevaju formirati Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, ističe on.

Što se tiče socijalne stvarnosti, Pejanović naglašava da je sve više siromašnih, nezaposlenih i ljudi koji jedini izlaz vide u napuštanju Bosne i Hercegovine.

“Rješenje ovakve situacije vidim u ubrzanju integracije u EU i pokretanju projekata infrastrukturnog i ekonomskog razvoja, koji će omogućiti nova zapošljavanja, jer sve zemlje koje su dobile status kandidata za članstvo u EU dobile su i nove šanse za razvoj putem IPA fondova, kroz stabilizaciju prilika i sticanje povjerenja stranih ulagača”, kazao je Pejanović.

Izgradnja institucija države

“Do stagnacije u kojoj se nalazimo zadnjih šest do sedam godina došlo je i zato što međunarodna zajednica traži sebe u novim uslovima i što nema strategiju kako da pomogne Bosni i Hercegovini. Nama, prije svega, treba pomoć u izgradnji institucija države, demokratije i ispunjavanja uslova za prijem u EU, jer mi smo dobili međunarodnu podršku da izvedemo reintegraciju države Bosne i Hercegovine u miru i to je dogradnja Dejtonskog sporazuma i ona će vjerovatno uključiti još neke dogradnje”, zaključio je Pejanović.

Predsjednik Vlade RS-a Aleksandar Džombić je izjavio da je RS za izvorni Daytonski sporazum i da od njegove primjene i poštivanja zavisi budućnost Bosne i Hercegovine.

“RS je za sve ono što je napisano u Daytonu i to je pravac kojim bi mogla ići Bosna i Hercegovina, što zavisi od tolerancije svih naroda koji žive u njoj, rekao je on”, prenosi Srna.

Premijer RS-a je dodao da Daytonski sporazum ne samo što je zaustavio rat na prostorima Bosne i Hercegovine, već je odredio i smjernice kako se jedno društvo može razvijati i funkcionirati.

Daytonski sporazum su 21. novembra 1996. godine, nakon trosedmičnih pregovora, u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterfson (Dayton, Ohio) potpisali predsjednici Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman, u prisustvu tadašnjeg državnog sekretara SAD-a Warrena Christofera.

Daytonski sporazum je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu.

Izvor: Agencije


Više iz rubrike Balkan
POPULARNO