Muslimani obilježavaju Kurban-bajram

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.

U prisustvu velikog broja vjernika u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan je bajram-namaz (Elman Omić / Anadolija)

Muslimani u Bosni i Hercegovini i širom svijeta obilježavaju Kurban-bajram, blagdan prinošenja žrtve ili Hadžijski bajram, vrijeme obavljanja hadža.

U prisustvu velikog broja vjernika jutros je u džamijama širom Bosne i Hercegovine klanjan bajram-namaz. Centralna bajramska svečanost Rijaseta Islamske zajednice održana je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je bajramsku hutbu kazivao reisul-ulema Husein ef. Kavazović.

Nakon sabah-namaza, koji se klanja prije bajrama, u Begovoj džamiji održan je svečani program u izvedbi poznatih učača Kur'ana, ilahija i kasida, prenosi Anadolija.

“U ovo jutro radujemo se Kurban-bajramu. U našoj muslimanskoj tradiciji je to veliki i odabrani dan. U njemu odjekuju tekbiri i skrušene dove iz naših srca. Ovoga jutra se one stapaju s dovama vjernika u dolini Mekke, Mine, na hadžu… Naša osjećanja i misli vraćaju nas Ibrahimu a.s. i njegovom sinu Ismailu a.s. Veličanstveno kazivanje o njihovoj pokornosti Uzvišenom Allahu, o povjerenju sina u oca, poštovanju očevih odluka, o iskušenju koje je za nas male ljude najveće u životu, a koje je Ibrahim a.s. stameno i čvrsto podnio, putokaz su i inspiracija mnogim generacijama i zorni pokazatelj kolika je ustvari naša potreba za Bogom i Njegovim milosrđem”, rekao je Kavazović.

Bajramska hutba reisa Kavazovića (Elman Omić / Anadolija)

On je istakao da vjernici moraju poštovati materinstvo, njegovati osjećaje nježnosti i privrženosti prema majci, supruzi, kćerci, unuci, podsjećajući na riječi Poslanika Muhameda a.s: “Na svijetu ima mnogo vrijednosti, ali kreposna žena je najviša vrijednost. Ženu mogu poštovati samo plemeniti, a uniziti samo nedostojni. Ko odgoji svoju djevojčicu u islamu, ona će mu biti zaklon od džehenemske vatre.”

‘Čuvajmo jedni druge’

Kavazović je dodao kako “naš stil života, naše ponašanje u porodici, komšiluku, na radnom mjestu trebaju biti u skladu s našom vjerom. Pozvani smo njegovati ljubav i samilost među sobom i biti ponizni prema Bogu. Svi smo mi stvoreni iz ljubavi i za ljubav, a ne za nasilje”.

Osvrnuo se na stradanje palestinskog naroda.

“Već mjesecima svjedočimo neizrecivoj patnji i stradanju u Palestini. Gaza je iscrpljena, zavijena u zločine bez presedana. Vijesti koje stižu do nas govore o zločinima najgore vrste, nad djecom, ženama i starcima. Za ove ljude pred našim očima nema utočišta, za njih je zemlja postala tijesna i grobnica bez dna. Historija će pamtiti bezobzirnost i kukavičluk svijeta. Poslije Bosne i Gaze zločin i nasilje kao da su izgubili značenje. U ovim trenucima naše misli i naše dove su s tim hrabrim ženama i muškarcima, djecom i starcima, koji odolijevaju silama mraka, kako bi pružili duhovnu i materijalnu pomoć unesrećenima. Svako od njih je u našim srcima i našim dovama. Molimo se za milost u srcima onih koji snose odgovornost za sudbinu ljudi u Gazi: muslimana, jevreja i kršćana i svih onih koji u tome sudjeluju. Tražimo i molimo da se rat zaustavi, da stradanja prestanu, da strah zamijeni sigurnost, a očaj nada i vjera”, poručio je Kavazović.

Poziv na pomoć narodu Gaze

Muslimani su klanjali bajram-namaz u džamiji Al-Aqsa u starom gradu okupiranog Istočnog Al-Qudsa, unatoč restrikcijama izraelske policije. Broj Palestinaca koji su se počeli okupljati sinoć u džamiji Al-Aksa jutros je na sabah-namazu, jutarnjoj molitvi, dosegao desetke hiljada.

Palestinci koji su željeli doći do Al-Aqse iz drugih dijelova okupiranog Istočnog Al-Qudsa i palestinskih gradova povezanih s Izraelom formirali su duge redove sa svojim vozilima na cestama koje vode do Starog grada.

Kavazović je pozvao na akciju pomoći narodu Gaze u džamijama i mesdžidima.

“Za nas muslimane Kurban-bajram je blagdan žrtve, vrijeme u kojem nas uče da budemo spremni podnijeti i najveću žrtvu za vrijednosti koje nas oplemenjuju u životu. Najveća vrijednost koju nosimo u sebi jest vrijednost vjere, savjesnog i moralnog postupanja te sloboda govora i uvjerenja”, kazao je Kavazović.

Podsjetio je da je i Muhamed a.s. rekao: “Govori istinu, makar bila i gorka.”

“Iz ove njegove rečenice zaključujemo da se sloboda govora ne smije ograničavati. Zakulisne radnje vlasti koja ima moć, ne smiju se sakrivati. Njeno postupanje mora biti transparentno. Uloga medija i jeste da ih razobliči onda kada to pokušavaju sakriti od nas. Ukazivati na prijetnje kojima je izloženo naše društvo obaveza je svih odgovornih ljudi. Takav govor ne može biti inkriminiran, a njegovi protagonisti proganjani. Osuđujemo svaku vrstu pritiska na one koji ukazuju na anomalije u društvu i koji ukazuju na prijetnje našoj državi”, poručio je Kavazović.

Biti za ljude i uz ljude naša je prva obaveza

“Otkrijmo ponovo vrijednosti zajedničkog života. Biti za ljude i uz ljude naša je prva obaveza. Ne smijemo pristajati na politike tribalizma i nacionalizma, koje nam se nude ovih dana. Srednjovjekovne politike i politike XIX stoljeća moramo ostaviti iza sebe. One nikome, a pogotovo nama u Bosni, nisu donijele ništa dobro, osim masovnih grobnica u kojima je skončalo na desetine hiljada ubijenih majki i očeva, braće i sestara. Apeliram na ljude koji nose vjeru u svom srcu da se odupremo pokušaju oživljavanja politike tribalizma i da ostanemo u službi ljudi, bez obzira na rasu i porijeklo, narodnu ili vjersku pripadnost. Ne slušajmo vođe koji pozivaju na saborovanje, jer nas je ta politika sve u crno zavila. Bosna i Hercegovina je naša domovina, lijepa i nikome nije tijesna. Čuvajmo je i čuvajmo jedni druge.”

Kavazović je na kraju svim muslimanima poželio sretne kurban-bajramske dane, uz želju da ih provedu u zajedništvu s svojim porodicama, prijateljima i komšijama.

“Neka svi osjete da je bajram, a najmlađi posebno. Dove upućujemo Milosnome da bolesnima olakša njihovo stanje. Svim ljudima u stanju potrebe neka ih Allah namiri, a mi ne okrećimo glavu od njih. Svim muslimanima u domovini i iseljeništvu čestitam Kurban-bajram, kao i našoj braći u Sandžaku i Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, na Kosovu, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, i svim muslimanima u svijetu. Bajram šerif mubarek olsun”, zaključio je Kavazović.

Za muslimane su to veliki mubarek dani, dani velikog dobra. Milioni hadžija iz čitavog svijeta borave na Arefatu i Brdu milosti. Ukazujući na važnost stajanja na Arefatu, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: “Hadž je Arefat”.

Kurban-bajram traje četiri dana, a to je vrijeme koje muslimani provode u krugu porodice, dočekuju i obilaze rodbinu, prijatelje, komšije, ali čekaju i povratak svojih najmilijih sa hadža.

Prepune džamije

Muslimanski vjernici su klanjanjem bajram-namaza u džamijama širom Kosova započeli obilježavanje Kurban-bajrama, jednog od dva najveća muslimanska praznika. Centralna bajramska manifestacija na Kosovu održana je u prepopunoj džamiji Sultan Mehmet Fatih u Prištini.

Veliki broj vjernika klanjao je bajram-namaz i prisustvovao obilježavanju Kurban-bajrama i u Zagrebačkog džamiji, dok je centralno obilježavanje održano u Rijeci.

Klanjanje bajram-namaza za brojne vjernike Zagreba i okolice, prepuna džamija, hodnici Islamskog centra i dvorište ispred Zagrebačke džamije znak su još jednog Kurban-bajrama u Hrvatskoj.

Kurban bajram i ove je godine bio povod za okupljanje velikog broja vjernika u Zagrebačkoj džamiji, dok se centralno obilježavanje i klanjanje bajramskog namaza održalo u Rijeci (Stipe Majić/Anadolija)

U novoj Riječkoj džamiji održano je centralno bajramsko slavlje koje je predvodio muftija Aziz ef. Hasanović.

Pročitana je i poruka reisul-uleme Huseina ef. Kavazovića vjernicima kao i hutba zagrebačkog muftije Aziza ef. Hasanovića koji je pozvao vjernike na najviše vrijednosti islama.

Kurban-bajram počeo je jutros klanjanjem bajram-namaza u svim džamijama širom Crne Gore. Centralna proslava Kurban-bajrama ove godine priređena je u Bijelom Polju, dok je u Podgorici bajram namaz klanjan u Strarodoganjskoj i Osmanagića džamiji.

U Osmanagića džamiji bajram-namaz je predvodio Ismail ef. Dacić.

Posebna radost za muslimane

Prema tradiciji, nakon klanjanja bajram-namaza i bajramske hutbe, pristupa se žrtvovanju kurbana, a kurbansko meso se dijeli onima koji su u potrebi, komšijama, familiji.

Kurban je žrtva koja se prinosi u spomen dvojice Ademovih a.s. sinova i na Ibrahimovu odanost Bogu. Za kurban se obično žrtvuje ovan, krupna stoka, a kurbansko meso se dijeli siromašnima, prijateljima, komšijama, onima kojima je to najviše potrebno, prenosi Fena.

Hadži-bajram je vrijeme kada nekoliko miliona muslimana boravi u časnim mjestima Mekki i Medini kako bi obavili petu islamsku dužnost – hadž, koji im Uzvišeni Bog propisuje i koji je dužan obaviti svaki musliman, ukoliko je zdrav i kada stekne materijalne uslove za to.

Hadž podrazumijeva hodočastiti Meku i Medinu, boraviti na Arefatu (mjestu sa kojeg je Božiji poslanik Muhammed a.s. održao posljednju hutbu, propovijed, prije 14 stoljeća), zatim izvršiti obilazak K'abe, ubrzano hodati između Safe i Merve, te obaviti ostale obrede.

Deveti dan posljednjeg mjeseca hidžretskog kalendara zul-hidždžeta poznat je pod nazivom Jevmu-l-Arefe (Dan Arefata). U subotu se nekoliko miliona hodočasnika okupilo na brdu Arefat, nedaleko od Mekke. Boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadžije, sastavni je dio obreda hadža.

Na Brdu Milosti (Džebelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traženja sastali su se Hazreti Adem i Hazreti Havva. Muhammed a.s. je svoj govor na Oprosnom hadžu održao upravo na Arefatu.

Opraštanje svih grijeha

S obzirom na to da je hadžija Allahov gost, Arefat je prilika da mu budu oprošteni svi grijesi, da mu budu uslišane dove. Vjernici u svojim dovama, osim što mole za svoje najmilije, molitve upućuju i za svoju domovinu te mir u svijetu.

Nakon ikindije-namaza hadžije će krenuti prema Muzdelifi gdje će malo odmoriti i klanjati, a potom će u ranim jutarnjim satima, kada nastupa prvi dan Bajrama, na Mini obaviti obred gađanja šejtana kamenom, te obaviti tavvaf K'abi.

Stoga, dvije su radosti ovog blagdana – prva radost je žrtvovanje kurbana, time muslimani i praktično pokazuju brigu za druge ljude i njihove potrebe, ukazuju na jednakost i zajedništvo među ljudima i narodima.

Druga je radost obavljeni hadž, čime se hadžije, koji su Allahovi gosti, približavaju Allahu i iskazuju mu pokornost i zahvalnost, nadajući se Njegovoj nagradi i oprostu.

Izvor: Agencije