Ukrajinski eksperti na mjestu pada rakete u Poljskoj

Gradske vlasti u Kijevu upozorile su danas da je moguće potpuno gašenje električne mreže u glavnom gradu, a ukrajinski premijer Denis Šmihal je izjavio da je skoro polovina energetskog sistema zemlje onesposobljena zbog ruskih napada.

Posljednjih nekoliko sedmica Rusija je pojačala napade na ukrajinske energetske objekte, a u utorak i četvrtak je ciljala na energetsku infrastrukturu širom zemlje teškim zračnim napadima, prenio je Reuters.

“Nažalost, Rusija nastavlja da izvodi raketne napade na ukrajinsku civilnu i kritičnu infrastrukturu. Skoro polovina našeg energetskog sistema je ugašena”, rekao je Šmihal poslije razgovora sa evropskim komesarom za trgovinu Valdisom Dombrovskisom.

Kijev je jedan od gradova koji je najteže pogođen napadima raketa i bespilotnih letjelica, koji su povremeno prekidali snabdijevanje električnom energijom, grijanjem i vodom u mnogim oblastima kako se približava zima, navodi britanska agencija.

“Spremamo se za različite scenarije, uključujući potpuno gašenje”, rekao je zamjenik šefa gradske administracije Mikola Povoroznik.

On nije precizirao šta bi se dogodilo ukoliko se elektromreža potpuno ugasi, ali su zvaničnici rekli da ne razmatraju evakuiranje bilo kog grada.

Tema “prljave bombe” nije zatvorena, Rusija je poslala preventivni signal, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije u međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov, a povodom izvještaja Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da tokom inspekcije lokacija u Ukrajini nisu pronađeni znakovi da Kijev priprema “prljavu bombu”.

Uljanov je pojasnio da je, zapravo, izvršena samo prva inspekcija objekata, kao i životne sredine, nakon čega će IAEA u certificiranim laboratorijama izvršiti analizu i tada će biti donijeta konačna procjena, ali samo kad su u pitanju tri objekta koja su posjetili inspektori agencije, prenio je Sputnjik.

Kako je rekao, to znači da pitanje nije zatvoreno, ali da je najvažnije da je Rusija poslala dovoljno jak preventivni signal za koji se nada da će se ispostaviti kao koristan.

“Signal da, prema našim podacima, u Kijevu ozbiljno razmatraju mogućnost, i čak preduzimaju praktične korake za pravljenje ”prljave bombe””, dodao je Uljanov.

Ranije je Uljanov prokomentirao da su dva inspektora IAEA posjetila objekte na tri lokacije i da je provjera trajala samo nekoliko sati.

On je ironično rekao da niko nije očekivao da će “prljava bomba” čekati inspektore u centru fabrike.

Upravni odbor IAEA objavio je u četvrtak da je usvojio rezoluciju o pitanjima nuklearne sigurnosti u Ukrajini, a u njoj je, konkretno, ponovo napomenuto da u okviru inspekcije na tri lokacije u Ukrajini nisu otkriveni nikakvi znakovi neprijavljene nuklearne aktivnosti ili materijali koji su povezani sa pripremom “prljave bombe”.

IAEA navodi da je “samim tim demonstrirana neosnovanost” saopštenja ruske strane na ovu temu.

Poljski premijer Mateusz Morawiecki kazao je danas u Krakovu da pad i eksplozija rakete ukrajinske protuzračne odbrane, u selu Przewodow na istoku Poljske, sudeći po dokazima istrage pokazuje da je prijetnja koju je Rusija stvorila u Ukrajini također prijetnja za Poljsku i njene građane.

“Idemo zato na brzu modernizaciju naše armije. Često naglašavam da nema jake države bez jake armije. U savremenom svijetu rizika oko nas to je očigledno. Poljska armija mora da bude tako jaka da nikad ne mora da bude upotrijebljena na frontu”, kazao je Morawiecki na konferenciji za novinare prilikom obilaska 6. zračnodesantne brigade poljske armije, prenosi Beta.

Poljski premijer je ranije popodne u svom redovnom podkastu upozorio da se nada da su dvojica Poljaka koji su poginuli u padu rakete prve i posljednje žrtve, ali da Poljska kao zemlja NATO koja je na liniji fronta mora da računa na takve incidente.

“Još ne znamo 100 posto okolnosti događaja u Przewodowu, ali znamo u potpunosti prvobitni uzrok i to je ruska agresija na Ukrajinu. Ako ne pomognemo Ukrajini onda će prije ili kasnije ona postati zavisna od Rusije. A ako ona postane tako zavisna nećemo morati da radimo ništa da izazivamo rat, on će sam doći kod nas. Kremlj će krenuti dalje”, kazao je Morawiecki.

Po ocjeni poljskog premijera ravnodušnost prema ratu u Ukrajini bio bi za Poljsku samoubistvo a poručio je također da je jedina odbrana od ruskog informativnog rata samo ostati hladnokrvan a jedini način da se Poljska uvuče u rat jeste da okrene leđa Ukrajini.

Stotine ljudi je privedeno ili nestalo u ukrajinskoj oblasti Herson dok je bila pod ruskom kontrolom ove godine, a desetine ljudi su možda mučene, zaključili su istraživači sa Univerziteta Yale u izvještaju koji je podržao američki State Department.

“Rusija mora da zaustavi ove operacije i povuče svoje snage kako bi okončala bespotreban rat u kojem ne može i neće da dobije, bez obzira koliko je dostojna prezira i očajna njena taktika”, navodi se u saopštenju State Departmenta povodom izvještaja, prenosi Tanjug.

Izvještaj, u koji je Reuters imao uvid prije njegovog objavljivanja, dokumentira pritvaranja i nestanak 226 ljudi u Hersonu između marta i oktobra, od kojih je četvrtina navodno bila mučena, a petoro je umrlo u pritvoru ili ubrzo nakon toga.

Rusija je prošle sedmice povukla svoje trupe na zapadnoj obali rijeke Dnjepar u Ukrajini, koja uključuje Herson, jedinu regionalnu prijestolnicu koju je zauzela od februara.

Rusija negira da su njene snage ciljale civile ili da su počinile zločine, podsjeća Reuters.

Poljska neće izdati vize ruskoj delegaciji koja je namjeravala doći na naredni sastanak Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), koji se održava u poljskom gradu Lodzu 1. i 2. decembra, javlja Reuters.

“Nećemo im dati vize”, poručio je portparol Ministarstva vanjskih poslova Poljske Lukasz Jasina.

Poljska se još u septembru priključila Estoniji, Litvaniji i Latviji u formiranju regionalnog bloka koji ograničava ruskim državljanima ulazak u te zemlje.

Ograničenje važi i za Ruse koji su imali vize Evropske unije, a koje su izdale druge države Schengena.

Američko ministarstvo finansija objavilo je danas da je uvelo nove sankcije kojima se cilja rusko učešće u sektoru rudarenja nikla u Gvatemali.

Sankcije su uvedene kompaniji Guatemalteca de Niquel ProNiCo and Mayaniquel koja je ogranak investicione grupe Solway u Gvatemali.

U sklopu ove akcije ministarstvo finansija SAD-a sankcionisalo je Dmitrija Kudrjakova, koji predvodi rudarske operacije Solwayja u Gvatemali i jednog bjeloruskog državljanina zaduženog za, kako se navodi, podmićivanje i korupciju.

Komesar Evropske unije za trgovinu Valdis Dombrovskis u petak je tokom posjete Kijevu prenio Ukrajini nedvosmislenu podršku EU-a, računajući i 18 milijardi eura u skorije vrijeme.

Dombrovskis, jedan od tri izvršna potpredsjednika u EU-u, tokom razgovora s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i premijerom Denisom Šmihalom, rekao da je razgovarao o narednim koracima za pružanje makrofinansijske pomoći Kijevu ove godine i bližoj integraciji Ukrajine sa unutrašnjim tržištem Evropske unije, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Premijer Šmihal potvrdio je da Kijev očekuje da će iduće sedmice u sklopu finansiranja EU dobiti 2,5 milijardi eura i dodao da Ukrajina računa na prva sredstva u okviru programa EU-a i makrofinansijske pomoći od 18 milijardi eura u januaru.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je sa turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom razgovarao o sigurnosnoj i energetskoj saradnji i uvjerio ga da će Kijev ostati garant svjetske sigurnosti u prehrani.

“Tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Erdoganom, pozdravili smo produžetak Sporazuma o izvozu žitarica”, naveo je Zelenski na Twitteru.

Sporazum o izvozu poljoprivrednih proizvoda između Ukrajine i Rusije, uz posredovanje Turske i UN-a sklopljen je 22. jula, a u četvrtak je produžen za novih 120 dana.

“Zahvalio sam Erdoganu što je podržao inicijativu za izvoz žita iz Ukrajine i uvjerio ga da će Kijev ostati garant prehrambene sigurnosti”, dodao je Zelenski, prenio je Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Evropski parlament će 23. novembra glasati o rezoluciji kojom bi Rusija mogla biti proglašenja “država sponzor terorizma”, rekla je u petak glasnogovornica EP-a Delphine Colard.

“U srijedu će članovi EP-a glasati o rezoluciji kojom se Rusija proglašava državom sponzorom terorizma s obzirom na masovno intenziviranje ruskih napada na civilne ciljeve u Ukrajini”, istakla je Colard na brifingu za novinare.

U saopštenju EP-a od četvrtka navodi se da je Rusija “intenzivirala napade na civilne ciljeve, uključujući energetsku infrastrukturu, bolnice, medicinske ustanove, škole i skloništa, kršeći time međunarodno pravo i međunarodno humanitarno pravo”.

Colard je rekla da bi ruski predsjednik Vladimir Putin i ruska vlada mogli biti pozvani na odgovornost za zločine, te dodala:

“Proglašavajući Rusiju državom sponzorom terorizma, zastupnici Evropskog parlamenta žele pripremiti teren da Putin i njegova vlada budu pozvani na odgovornost za ove zločine pred međunarodnim sudom”.

Banka Kanade je saopštila danas da će izdati petogodišnju obveznicu u iznosu od 500 miliona dolara, što će Kanađanima pružiti priliku da direktno finansijski podrže Ukrajinu, izvještava Reuters.

Ova obveznica, nazvana “Obveznica za suverenitet Ukrajine”, biće denominirana u kanadskim dolarima i biće izdata krajem novembra, navodi se u saopštenju centralne banke te zemlje.

Tokom razgovora sa katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom al-Thanijem, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je Moskva zainteresovana za blisku saradnju sa Dohom kako bi se osigurala stabilnost na globalnom tržištu plina, objavio je Kremlj.

Putin je čestitao Kataru na organizaciji predstojećeg Svjetskog prvenstva u fudbalu, koje počinje u nedjelju.

Međunarodna fudbalska asocijacija (FIFA) zabranila je Rusiji, domaćinu SP-a 2018, učešće na takmičenjima pod svojim krovom, u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu.

Izrael tek treba da odgovori na zahtjev Kijeva za isporuku sistema protuzračne odbrane, upućen zbog ruskog rata protiv Ukrajine.

Izraelska politika prema Kijevu zaustavila se na izjavama podrške Ukrajini, nepriznavanja referenduma u regijama koje je Rusija pripojila sebi i pružanja humanitarne pomoći u ratu.

Ipak, Ukrajina ove korake smatra nedovoljnim.

Izrael je uveo ograničenja na zahtjeve za vizu za Ukrajince, dok su dvije zemlje glasale jedna protiv druge u Ujedinjenim nacijama.

Shimon Stein, viši naučni saradnik na Institutu za nacionalnu bezbjednost Univerziteta u Tel Avivu i bivši izraelski ambasador u Berlinu, rekao je za Anadoliju da se ne očekuje da će Tel Aviv napraviti ozbiljnu promjenu politike u korist Ukrajine za vrijeme vladavine Benjamina Netanyahua kao novog premijera.

“Netanyahu je neposredno prije izbora rekao da će razmisliti o cijelom pitanju, a da li to znači da će odstupiti od trenutne linije, ostaje da se vidi”, rekao je Stein.

Diplomatske tenzije između Izraela i Ukrajine porasle su na glasanju u UN-u 11. novembra o palestinskom nacrtu deklaracije o izraelskoj okupaciji.

Ukrajina je glasala za Palestinu, zbog čega je Izrael pozvao ukrajinskog ambasadora u Tel Avivu.

Izrael je optužio Kijev da je “na istoj strani sa Iranom”.

“Ne razumijem zašto je Ukrajina u ovom trenutku, kada traži pomoć od Izraela, glasala za slanje tog pitanja u Hag.”

Ukrajina je bila razočarana i što se Izrael suzdržao od glasanja u UN-u 14. novembra o ruskoj isplati ratne odštete Ukrajini.

Poljski predsednik Andrzej Duda rekao je u petak da je pad rakete u u Poljskoj u blizini ukrajinske granice, pri čemu su poginule dve osobe, vjerovatno bio nesretan slučaj.

„To je najverovatnije bio nesretan slučaj“, rekao je on, dodajući da je projektil pao šest kilometara od ukrajinske granice, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.

Kako je dodao, poljska protuzračna odbrana nije uspjela presresti raketu jer nijedna država na svijetu nema odbrambeni sistem koji može zaštititi cijelu teritoriju, posebno na tako maloj udaljenosti od granice.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, Poljska i SAD saopštili su ranije ove sedmice da je raketa najvjerovatnije došla iz Ukrajine, od ukrajinske protuzračne odbrane, prenijele su svjetske agencije.

Rusko ministarstvo odbrane je ranije saopštilo da su ruski stručnjaci na osnovu fotografija sa mjesta nesreće zaključili da je raketa pripadala ukrajinskom sistemu S-300, piše TASS.

Mađarski premijer Viktor Orban ocijenio je u petak da su sankcije EU-a protiv Rusije “korak prema ratu”, zaoštravajući kritike protiv strategije Bruxellesa koju smatra “opasnom”.

“Tko god intervenira ekonomski u vojni sukob zauzima poziciju”, rekao je Orban u tradicionalnom intervjuu radio postaji bliskoj vlasti.

“Malo-pomalo klizimo prema ratu”, upozorio je, izrazivši zabrinutost zbog gomilanja mjera usvojenih u cilju sankcioniranja ruske ofenzive u Ukrajini.

Orban se protivi i prijedlogu Evropske komisije da se Ukrajini dodijeli pomoć od 18 milijardi eura 2023. u obliku zajmova čije bi kamate otplaćivale države članice EU-a.

“Mađarska neće prihvatiti da članice EU-a zajedno ugovaraju zajmove za pomoć Ukrajini”, rekao je na jednoj konferenciji, prenijela je agencija MTI.

On radije savjetuje da se isplati jedan iznos, “pravedno” podijeljen između 27 država članica.

Mađarska bi mogla dati do 170 miliona eura u sklopu bilateralnog sporazuma s Kijevom, rekao je.

Orban je rekao da je spreman “boriti se” protiv mogućeg novog paketa mjera kako bi Mađarska iz toga bila “izuzeta” kao u slučaju embarga na naftu.

“Sada šaljemo razorna oružja, uvježbavamo ukrajinske vojnike na vlastitu teritoriju, namećemo sankcije na energiju… Postajemo integralni dio sukoba”, rekao je Orban za radio.

“Još nam se ne puca iznad glava, ali jako blizu smo da postanemo zaraćena strana. Evropa igra jako opasnu igru”, zaključio je.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba rekao je danas da su ukrajinski stručnjaci već prisutni na mjestu pada rakete u Pševodovu u Poljskoj, u blizini ukrajinske granice, gdje su poginule dvije osobe.

“Ukrajinski stručnjaci već rade na mjestu tragedije u Pševodovu izazvane ruskim raketnim terorom protiv Ukrajine“, napisao je Kuleba u objavi na društvenoj mreži Twitter.

Dodaje da je zahvalan poljskoj strani, jer je ukrajinskim istražiteljima omogućila pristup mjestu nesreće.

„Nastavit ćemo saradnju na otvoren i konstruktivan način, kao najbliži prijatelji“, zaključuje Kuleba u objavi.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, Poljska i SAD saopštili su ranije ove nedjelje da je raketa najverovatnije došla iz Ukrajine, kao rezultat dejstvovanja ukrajinske protivvazdušne odbrane, prenijele su svjetske agencije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin za sada ne planira da se sastane sa svojim američkim kolegom Joeom Bidenom, ali Moskva ne odbacuje mogućnost sastanka s Washingtonom na visokom nivou, saopštio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Za sada nema ništa od sastanka“, rekao je Peskov, kako prenosi Reuters.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je ranije danas da Rusija ne isključuje sastanke na visokom nivou sa SAD-om o “strateškoj stabilnosti“, poput sastanka o novom Sporazumu o smanjenju i ograničenju strateškog ofanzivnog naoružanja (START) koji će se održati krajem mjeseca u Kairu.

Rjabkov je takođe rekao da na temu Ukrajine Rusija i SAD nemaju o čemu da razgovaraju jer imaju suprotne stavove.

Predsjednik Turkiye Recep Tayyip Erdogan obavio je u petak telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Tokom razgovara bilo je riječi o regionalnim pitanjima, s posebnim osvrtom na razvoj odnosa Turske i Rusije i žitni koridor, navedeno je u saopćenju iz Ureda za komunikacije Predsjedništva Turske.

Erdogan je zahvalio Putinu na njegovom konstruktivnom stavu o produženju Istanbulskog sporazuma o izvozu žitarica za 120 dana.

Navodeći da će produženje rusko-ukrajinskog rata povećati rizike, Erdogan je rekao da bi zbog toga trebalo oživjeti diplomatske razgovore. Naglasio je da kontakti ruskih i američkih šefova obavještajnih službi u Turskoj igraju ključnu ulogu u sprečavanju nekontrolisane eskalacije na terenu.

Potpredsjednik Vijeća za sigurnost Rusije Dimitrij Medvedev rekao je da vjeruje da podrška Sjedinjenih Američkih Država Ukrajini neće potrajati.

On je napisao na Telegramu da će u nekom trenutku Kongres SAD-a prestati da podržava Ukrajinu, zato što, kako je naveo, “Amerika uvijek napusti svoje prijatelje”, prenosi TASS.

Medvedev je napisao da “obični Amerikanci polako uviđaju realnost, što će ujecati na Kongres, koji će na kraju prestati sa bezrezervnom podrškom Ukrajini”.

On je dodao da će SAD, uprkos borbi za prevlast demokrata i republikanaca u Kongresu, nastaviti da odvaja velike količine novca za finansiranje ukrajinske strane u sukobu, zato što je, kako je rekao, “rusofobija dio konsenzusa političkih elita u Americi”.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u Bangkoku azijsko-pacifičke zemlje da se pridruže “sve većem konsenzusu” protiv rata u Ukrajini, naglašavajući da je taj rat i “njihov problem”.

“Prioritet Francuske broj jedan je da doprinese miru u Ukrajini i da pokuša da ostvari globalnu dinamiku da izvrši pritisak na Rusiju”, rekao je Macron na samitu lidera Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), prenosi AFP.

MaCron je rekao da Francuska želi vrlo blisku saradnju sa raznim zemljama kao što su Kina, Indija, zemlje Bliskog istoka, Afrike, Latinske Amerike, kako bi stvorila sve veći konsenzus.

“Pomozite nam da pošaljemo poruku Rusiji – zaustavite rat, poštujte međunarodni poredak, vratite se za (pregovarački) sto”, dodao je Macron.

Papa Franjo je ponovio da je Vatikan spreman da učini sve što je moguće u posredovanju, kako bi se okončao sukob između Rusije i Ukrajine.

U intervjuu za italijanski list La Stampa, na pitanje da li vjeruje da je pomirenje između Moskve i Kijeva moguće, papa je pozvao sve da ne odustaju od napora za mirno rješenje, prenosi Reuters.

“Svi moraju da se posvete demilitarizaciji u srcu, počevši od svog sopstvenog, a zatim deaktiviranju, razoružavanju nasilja. Moramo da budemo pacifisti. Da želimo mir, a ne samo primirje koje može da posluži samo za ponovno naoružavanje. Pravi mir, koji je plod dijaloga”, rekao je papa.

Papa Franja jučer je opštoj audijenciji osudio najnoviji talas raketnih napada na Ukrajinu i pozvao na prekid vatre kako bi se spriječio rizik od eskalacije sukoba.