Bijela kuća: Iranski vojnici na Krimu pomažu Rusiji u napadima na Ukrajinu

Iranski vojnici su na Krimu gdje pomažu ruskim snagama da izvode napade bespilotnim letjelicama “dronovima” iranske proizvodnje na Ukrajinu, saopćila je Bijela kuća.

“Danas možemo da potvrdimo da su ruski vojnici bazirani na Krimu upravljali iranskim dronovima i koristili ih za napade u Ukrajini, uključujući i na Kijev posljednjih dana”, rekao je glasnogovornik Nacionalnog vijeća za sigurnost John Kirby.

“Procjenjujemo da su iranski vojnici bili na terenu na Krimu i da su pomogli Rusiji u tim operacijama. Nemam broj Iranaca koji se nalaze na Krimu”, rekao je on nagovještavajući da su oni još tamo, uz ruske snage.

Kirby je rekao da je Rusija do sada dobila desetine “dronova” i da će nastaviti da ih dobija, i istakao da SAD strahuje da Rusija sada možda pokušava da dođe do iranskog konvencionalnog oružja kao što su rakete zemlja-zemlja da bi ih koristila u Ukrajini.

Kirby je precizirao da su Iranci u Ukrajini tehničari i treneri, a da su ruski vojnici izvodili napade “dronovima” kojima je teško oštećena ukrajinska infrastruktura.

“Teheran je sada direktno angažovan na terenu”, rekao je on.

“SAD će uraditi sve da objelodani te isporuke oružja, odvraćati od toga i boriti se protiv toga”, dodao je Kirby i rekao da će SAD nastaviti oštro da primjenjuje sankcije protiv prodaje oružja i Rusiji i Iranu.

Generalštab ukrajinske vojske saopćio je da jača mogućnost da ruske snage pokrenu napad iz Bjelorusije kako bi prekinuli rute snabdijevanja Ukrajine oružjem i vojnom opremom sa Zapada.

Oleksej Hromov, zamjenik šefa Glavnog operacionalnog odjeljenja Generalštaba, rekao je da Rusija letjelice i trupe prebacuje u zračne baze i druge vojne objekte u Bjelorusiji.

“Ovog puta pravac ofanzive bi mogao da bude promijenjen na Zapad bjelorusko-ukrajinske granice, tako da prekine glavne logističke arterije sanbdijevanja oružja i vojne opreme Ukrajini iz partnerskih zemalja”, rekao je Hromov.

Ukrajina je u četvrtak najavila sankcije velikoj grupi fizičkih i pravnih lica, uglavnom ruskih, zbog raketnih napada i napada dronovima u toj zemlji.

Uredbe su objavljene u srijedu pod naslovom “Primjena i izmjena ličnih posebnih ekonomskih i drugih restriktivnih mjera”.

Sankcijama je obuhvaćeno 2.507 fizičkih i 1.374 pravnih lica, od kojih su većina ruski državljani i preduzeća.

Među onima koji su se našli na listi sankcionisanih je i Jekaterina Tihonova, kćerka ruskog predsjednika Vladimira Putina, a osim nje na listi su i ruski političari, javne ličnosti, vojno osoblje i preduzeća.

Sankcije su usmjerene na nekoliko oligarha, uključujući bivšeg vlasnika Fudbalskog kluba Chelsea Romana Abramoviča.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je da sve indikacije ukazuju na to da Iran isporučuje dronove Rusiji.

“Pozivamo sve nacije, uključujući Iran, da ne podržavaju ilegalni rat Rusije protiv Ukrajine“, rekao je Stoltenberg nakon sastanka s novim švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom, prenosi Anadolija.

On je istakao da užasni napadi bespilotnim letjelicama dodatno naglašavaju hitnost jačanja zapadne podrške Ukrajini.

“Nekoliko država NATO-a, uključujući Njemačku, SAD, Holandiju i Francusku, sada su u procesu isporuke naprednih sistema protivvazdušne odbrane u Kijev“, kazao je Stoltenberg.

Ukrajina i njene pristalice optužile su Moskvu da koristi iranske bespilotne letjelice za napad na Ukrajinu, a Kijev čak razmišlja o prekidu diplomatskih odnosa s Teheranom.

Iran je odbacio optužbe, rekavši da su one bazirane na političkim ciljevima.

Stoltenberg je kazao da NATO pomno prati šta Iran radi kada je u pitanju pružanje bilo kakve podrške Rusiji.

“Pozivamo Iran da ne daje ni dronove ni rakete. I bilo kakva isporuka projektila će također biti u suprotnosti sa rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a“, rekao je on.

Norveški premijer Jonas Gahr Store izjavio je da je ruski rat u Ukrajini “ušao u čak ozbiljniju fazu” i da je sigurnosna politčka situacija u Evropi postala napetija nakon što su plinovodi Sjeverni tok oštećeni eksplozijama u Baltičkom moru.

“To se dodatno približilo Norveškoj”, izjavio je premijer Gahr Store i dodao da se “nuklearno oružje nikada ne smije koristiti”.

“Nuklearni rat nema pobjednika i nikada se ne smije voditi. Ruski režim također zna to”, kazao je.

Gahr Store je izjavio da kada susjedna zemlja prijeti upotrebom nuklearnog oružja, to prirodno stvara strah.

“Ukoliko bude radioaktivnog zračenja u Norveškoj, mi imao dobre mjere pripravnosti”, kazao je.

NATO članica Norveška ima skoro 200 kilometara dugu granicu s Rusijom na Arktiku, prenosi AP.

Nezavisna radio postaja Eho Moskve, kojoj je na proljeće zabranjen rad u Rusiji, počela je emitirati iz Berlina, javljaju njemački mediji.

“Mi publici želimo ponuditi potpunu sliku onoga što se događa u Rusiji”, rekao je urednik novopokrenutog radija Maksim Kurnikov za agenciju AFP.

On je rekao kako “širenje istine o ratu u Ukrajini nikad nije bilo dovedeno u pitanje”.

Pod nazivom Eho se od prije nekoliko dana preko aplikacije emitira 10 do 12 sati dnevno.

“To je isto kao i radio”, kaže Kurnikov. U berlinskoj redakciji radi dio novinara koji su radili u Moskvi prije nego što su početkom marta vlasti zabranile njihov rad. Jedan dio redakcije je emigrirao u baltičke zemlje.

Osim radio programa preko aplikacija, Eho emitira i preko vlastitih kanala na platformama YouTube i Telegram. Dugoročni cilj je, kako kaže Kurnikov, osnivanje stalne redakcije u Berlinu koji je postao glavno utočište za ruske novinare i opozicionare u egzilu.

Rad redakcije podržava i poznati njemački književnik ruskog porijekla Vladimir Kaminer.

“Mislim da je to dobra ideja da se neko obraća i Rusima koji žive u Evropi“, rekao je Kaminer.

Kurnikov je rekao kako za Eho još uvijek iz Moskve izvještavaju novinari koji rada pod otežanim uvjetima.

„Najvažnije je za nas da još uvijek imamo izvjestitelje u Rusiji“, zaključio je Kurnikov.

Ruske zračne snage patroliraju na granici svoje saveznice Bjelorusije, objavio je Minsk dok zapadne zemlje vjeruju da bi ta zemlja mogla preuzeti aktivniju ulogu u ruskoj agresiji na Ukrajinu.

Rusija je rasporedila dodatnih 9.000 vojnika i vojnu opremu u susjednu zemlju nakon što je bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko prošle sedmice rekao da njegovoj državi prijeti napad Ukrajine.

Ruska avijacija „provodi planiranu patrolu zračnih granica Državne Unije“, saopćilo je ministarstvo odbrane u Minsku, referirajući se na naziv za bescarinsku zonu dviju zemalja.

Rusija je iz Bjelorusije napala Ukrajinu 24. februara, poslavši vojnike i opremu za kasnije neuspješnu ofanzivu na Kijev.

Bjelorusija s Ukrajinom dijeli 1.085 kilometara dugu granicu koja se u najbližoj tačci nalazi samo 100 kilometara od ukrajinske prijestolnice.

Iako Lukašenko ponavlja kako je Bjelorusija pod prijetnjom ukrajinskog napada, on ipak ne šalje vojsku da se bori uz Ruse, usprkos zabrinutosti zapada i Kijeva da bi to mogao učiniti.

Ukrajina odbacuje da je prijetnja Bjelorusiji.

Njemački kancelar Olaf Scholz poručio je, obraćajući se u četvrtak Bundestagu uoči EU samita, kako je Njemačka, što se tiče popunjenosti plinskih spremnika, spremna za zimu, te je ustvrdio kako se Putin preračunao misleći zatvaranjem dotoka plina podijeliti Evropu.

“Putin se nadao da će nas zatvaranjem dotoka plina moći ucijeniti, ali se preračunao. Jer Evropa je ostala jedinstvena u svom stavu”, rekao je Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) pred zastupnicima Bundestaga.

Njemački kancelar je uvjeren kako Rusija ne može dobiti rat protiv Ukrajine.

“Putin neće ostvariti svoje ciljeve. On računa sa slabošću Zapada i Ukrajine. Ali se vara: mi nismo slabi”, rekao je Scholz.

On je u obraćanju uoči EU samita rekao kako je Njemačka uspjela osigurati zalihe plina i prije predviđenog roka od 1. novembra.

“Sa sigurnošću mogu reći: zajednički ćemo prebroditi ovu zimu”, rekao je Scholz ukazujući na to da su spremnici plina već sad popunjeni 95 posto.

Evropska unije (EU) i Njemačka će do proljeća obučiti do 5.000 ukrajinskih vojnika, najavio je u četvrtak njemački kancelar Olaf Scholz.

Obraćajući se zastupnicima u njemačkom parlamentu uoči samita lidera EU-a u Briselu, Scholz je rekao da će evropske zemlje pojačati vojnu podršku Ukrajini nakon nedavnih ruskih napada.

“Ministri vanjskih poslova Evropske unije donijeli su odluku o novoj misiji obuke za oko 15.000 ukrajinskih vojnika u EU-u. Jedno od dva sjedišta biće u Njemačkoj. Do proljeća ćemo obučiti brigadu od 5.000 vojnika. Ovim naglašavamo našu spremnost da pružimo dugoročnu podršku za izgradnju ukrajinskih oružanih snaga”, rekao je Scholz.

Scholz je osudio nedavne ruske vojne udare istakavši da su “namjerni napadi na civilno stanovništvo ratni zločini”.

Također je naglasio da će Njemačka nastaviti slati oružje Ukrajini kako bi pomogla toj zemlji da ojača odbranu od novih napada.

“U junu smo obećali da ćemo poslati moderne sisteme protivvazdušne odbrane u Ukrajinu“, rekao je Scholz, misleći na sistem IRIS-T.

Kako je kazao, prvu isporuku poslali su prošle sedmice, nešto ranije nego što je prvobitno planirano te je najavio isporuku još tri sistema.

Predsjedink regionalne administracije Dnjepropetrovske oblasti Valentin Razničenko saopštio je danas da je u ukrajinskom okrugu Krivoj Rog oštećeno industrijsko postrojenje i objekat energetske infrastrukture.

“Oštečeni su proizvodni pogon i objekat energetske infrastrukture. Velika je šteta. Sve službe su na terenu”, napisao je Razničenko u objavi na društvenoj mreži Telegram.

Rezničenko nije precizirao koji objekti su oštećeni. Ruska vojska napada infrastrukturu Ukrajine od 10. oktobra.

Predsjednik Ruske Federacije je ranije saopštio da će napadi biti odgovor na „ukrajinske terorističke napade na ključnu rusku infrastrukturu“, prenosi Tas s.

Prema navodima ukrajinskih vlasti, u zemlji je već uništena oko trećina elektrana. Mete udara su energetski, odbrambeni kompleks, vojna komanda i komunikacijski objekti širom Ukrajine.

Ukrajina će od danas početi da ograničava isporuku električne energije širom zemlje nakon što je Rusija pogodila još izvjestan broj elektrana, izjavio je Kirilo Timošenko, zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

“Od 7.00 časova do 23.00 sata potrebno je svesti na minimum upotrebu električne energije… ako se to ne uradi trebalo bi da se pripremite za privremene nestanke struje”, naveo je Timošenko na Telegramu, prenio je Reuters.

Načelnica Ivano-Frankovske oblasti na zapadu Ukrajine Svitlana Oniščuk izjavila je da su ruske snage pogodile termoelektranu u gradu Burštin.

Serhij Borzov, guverner Vinickog regiona na zapadu Ukrajine, rekao je da je Rusija izvršila napade na energetske objekte u njegovom regionu.

Gradonačelnik zapadnog grada Lavova Andrij Sadovij kazao je na televiziji da će biti potrebni meseci da se poprave trafostanice koje su oštećene posljednjih dana i najavio moguće prekide u snabdjevanju električnom energijom dok se izvode radovi na sanaciji.

U ukrajinskim oblastima, koje su se na referendumu izjasnile za pridruživanje Rusiji, od danas je na snazi ratno stanje.

Predsednik Rusije Vladimir Putin saopštio je juče na sastanku Savjeta bezbjednosti Rusije da u samoproglašenim Luganskoj i Donjeckoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti, treba uspostaviti štabove teritorijalne odbrane, prenosi RIA Novosti.

Kako je rekao, načelnici tih oblasti dobiće dodatna ovlaštenja kako bi osigurali bezbjednost.

“Da podsjetim da je u Donjeckoj Narodnoj Republici, Luganskoj Narodnoj Republici, kao i u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti, prije nego što su ušle u sastav Rusije, postojao režim vanrednog stanja. A sada treba da formalizujemo ovaj režim u okviru ruskog zakonodavstva. Stoga sam potpisao ukaz o uvođenju vojnih odredbi u ova četiri subjekta Ruske Federacije. On će odmah biti poslat na odobrenje Savetu Federacije”, rekao je Putin, prenio je Sputnjik.

Ratno stanje u oblastima DNR, LNR, Herson i Zaporožje predviđa evakuaciju privrednih, društvenih i kulturnih objekata, kao i privremeno preseljenje stanovnika u bezbjedna područja, uvođenje posebnog režima ulaska i izlaska na teritoriju, kao i ograničavanje slobode kretanja po njoj, oduzimanje imovine neophodne za potrebe odbrane uz naknadno plaćanje od strane države, zabranu izlaska građana iz zemlje.

Referendumi u samoproglašenim Luganskoj i Donjeckoj Narodnoj Republici, kao i u Zaporoškoj i Hersonskoj oblasti o prioključenju Rusiji održani su od 23. do 27. septembra.

Nakon toga je u Moskvi održana ceremonija potpisivanja sporazuma o stupanju novih teritorija u sastav Ruske Federacije.

Gradska uprava Kijeva proglasila je danas u ranim jutarnjim časovima upozorenje zbog opasnosti od vazdušnog napada, prenosi Tas s.

„Pažnja! Upozorenje o vazdušnom napadu za Kijev. Molimo sve da hitno krenu u skloništa civilne zaštite“, saopšteno je na zvaničnom Telegram kanalu gradske uprave.

Slična upozorenja su izdata u oblastima Čerkasi i Kirovograda, Nikolajeva i Zaporožja.

Portal Klimenko Tajm navodi da su upozorenja takođe izdata u oblastima Dnjepropetrovsk i Harkov.