Stotine izbjeglica mogle bi biti vraćene u Hrvatsku
Najviši sud Europske unije odlučio je da se pravila, po kojim izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi u Hrvatsku mogle biti deportirane stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose agencije.
Europski sud pravde u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.
Prema humanitarnim organizacijama, slučaj bi mogao pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016. godine.
Sud se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.
Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako bi izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.
Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, navedeno je, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.
Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji, koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.
Ilegalan prelazak granice
Odlučujući o njihovu slučaju, sud je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.
Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.
Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. godine kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.
Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.
Od kolovoza 2015. godine, stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.
Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no njih 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.
Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.
Nema pouzdanih brojki
Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, “došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja”.
“Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil”, rekao je Klammer.
No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.
Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.
Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.
Izvor: Agencije