Kada će se mostarska vlast odreći naziva ulica po fašistima?

U Mostaru se ponovno aktuelizirala priča oko naziva ulica. Ulici u blizini gradskog sportskog stadiona pod Bijelim brijegom, kako je objavljeno na lokalnim portalima, grupa navijača Zrinjskog dala je ime po jednom od bivših igrača tog kluba. Jednostavno, izradili su tablu s novim nazivom i preko noći je postavili na zid ulice koju su željeli preimenovati.

Odmah je reagirala jedna od najaktivnijih u Gradskom vijeću Mostara, vijećnica Adela Gosto, uputivši zahtjev nadležnim da uklone nelegalnu ploču.

“Postavljanje table s nazivom ulice nije prošlo nikakvu proceduru. I sama sam u sportu i razumijem sportska radovanja. No, ne možemo to iskazivati na način protivan zakonu. A ova tabla s nazivom ulice je postavljena mimo zakona“, ističe vijećnica Gosto.

Nakon njene javne reakcije uslijedile su salve uvreda i najprizemnijih psovki koje su joj upućene preko društvenih mreža, ali i prijetnje. Oglasili su se i iz Hrvatske republikanske stranke (HRS), priznavši da je ploča nelegalna, ali su je okarakterizirali “simpatičnom šalom navijača Zrinjskog“.

“Ne može biti nikakva šala postavljanje tabli s nazivima ulica kako ko poželi. Valjda postoji sistem. Zakoni koji bi se trebali uvažavati i provoditi. Sada govore da nazivi ulica nisu bitni i da treba rješavati druge probleme. A godinama prije su jako često isticali upravo taj problem, kao jedan od prioriteta koji treba rješavati Gradsko vijeće i nova gradska administracija. Evo, tu su već više od godinu i ništa na tom planu nisu učinili“, govori Merima Suković, stanovnica Mostara.

Ni šala, ni benigna priča

Da situacija oko naziva mostarskih ulica nije nikakva šala, ni benigna priča, kako je neki žele predstaviti, pokazuje i činjenica da je Mostar grad čije ulice nose imena nacista i fašista iz Drugog svjetskog rata. Preimenovanje u zapadnim gradskim kvartovima je 1995. godine izvršila vlast takozvane Herceg-Bosne. Brojni pokušaji da se to promijeni završili su neslavno. Stanovnici Mostara i danas koračaju ulicama koja nose imena zapovjednika zloglasne Crne legije, jedinice Ustaške vojnice iz Drugog svjetskog rata, kao i političara i ministara iz vremena Nezavisne države Hrvatske (NDH).

Upozoravali su na ovo međunarodni faktori – i OSCE i Ured visokog predstavnika (OHR). Reagirala su i brojna udruženja sa sjedištem u Mostaru i u drugim bosanskohercegovačkim gradovima. Raspravljalo se i u Parlamentu entiteta Federacija Bosne i Hercegovine o imenima mostarskih ulica. Ali, bez konkretnih rezultata.

“Na zidu u neposrednoj blizini Prve osnovne škole u Mostaru je mural posvećen Slobodanu Praljku, presuđenom ratnom zločincu“, ukazuje Jadranka Husković, stanovnica Mostara, koja još uvijek traga za sinom kojeg su snage Hrvatskog vijeća obrane (HVO) zarobile u maju 1993. godine.

“Strašno je ovo. Umjesto da radimo na tome da utješimo nepreboljenu bol i tugu nas majki kojima su ubili djecu, umjesto da Mostar učinimo normalnim gradom, umjesto da sadašnjim mladim generacijama osiguramo život bez mržnje – u Mostaru imamo murale posvećene ratnim zločincima u blizini škola i ulice koje nose imena nacista i fašista. Normalnom umu to je nepojmljivo“, smatra Husković.

Teški teret Mostara

Iz Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) su više puta tražili reakciju vlasti u Mostaru, ali i viših nivoa.

“Konkretne reakcije nije bilo. Nazivi ulica u Mostaru su produkt politike koju provodi Hrvatska demokratska zajednica [HDZ] Bosne i Hercegovine. Oni su siže ideologije koja se snažno naslanja na naslijeđe NDH-a. Ta politika grčevito brani te nazive, jer pristajanjem na promjene tih naziva oni misle da će izgubiti dio biračkog tijela, a to ne žele ni pod koju cijenu. Učinit će sve da do promjene ne dođe, jer ne žele da bilo ko od njihovih sljedbenika pomisli da su odstupili od svojih programskih ciljeva“, kaže Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a.

Prema njegovim riječima, “sve to će i dalje Mostar držati taocem ideologije za koju smo vjerovali da je pobijeđena 1945. godine“.

“Jedini odgovor na ovo je snažan svenarodni građanski bunt, ali u našim okolnostima danas to je ravno utopijskoj ideji“, kaže Đulić.

Štefica Galić, novinarka i aktivistica, često je upozoravala na ovakvo stanje u Mostaru.

“Sve to ne bi bilo moguće da smo mi država uređena kako treba. Da imamo zakon koji zabranjuje negiranje genocida, veličanje ratnih zločinaca… Treba nam zakon koji zabranjuje fašističke i neonacističke organizacije, njihove simbole… I neko pošten u sistemu koji bi sve to kao izvršna vlast proveo“, naglašava Galić.

Nikad se nije odmaklo od jalovog početka

Novinar Alija Behram, komentirajući situaciju oko naziva ulica u Mostaru, podsjeća kako se “Mostar sve godine, iza agresije devedesetih, nije uspio do kraja suočiti i sa lica grada skinuti table s imenima prononsiranih fašista i ideologa poraženog režima NDH iz Drugog svjetskog rata“.

“Table na kojima su ispisana imena nacističkih i fašističkih ideologa i lidera – Mladena Lorkovića, ministra vanjskih poslova NDH; Ante Vokića, krilnika Ustaške vojnice; Mile Budaka, koji je bio jedan od ideologa ustaškoga pokreta i ministar u vladi NDH; logornika i ustaškog povjerenika za Bosnu iz vremena NDH Jure Francetića; ustaškog tabornika Ive Zelenike, vrhovnog izvršitelja uprave NDH velike župe Hum u Mostaru Đure Spuževića – provocirajući i dalje prkose na pročeljima ulica u zapadnom dijelu Mostara, uprkos višekratnim pozivima da se te sramotne identifikacije uklone i bace na smeće historije“, govori Behram.

Navodi kako je Grad Mostar u više navrata službeno pokretao ovo pitanje, u Gradskom vijeću bile su formirane komisije s takvim zadatkom, ali “zahvaljujući radikalnim strujama HDZ-a BiH koje još uvijek baštine vrijednosti NDH, taj posao nikada nije makao od jalovog početka“.

“Sjećam se da su predstavnici HDZ-a BiH pristajali da se table s imenima fašista skinu, jedino uz uslov da se na isti način postupi kada je riječ o glavnoj mostarskoj Ulici maršala Tita, a znam da su pominjana i nazivi ulica koje nose prezimena antifašista iz Drugog svjetskog rata. Bojim se da takvo izjednačavanje nije prihvatljivo. Zanimljivo je da Gradsko vijeće Mostara ni poslije godinu od ponovnog aktiviranja nije smoglo snage da aktuelizira ovo pitanje kako bi se grad konačno obračunao sa sramnim fašističkim naslijeđem, koje na veoma loš način šalje poruku ljudima iz cijelog svijeta koji dolaze i žele upoznati ovo mjesto“, kaže Behram.

Umjetnici za neutralne nazive

Trenutna situacija je takva da su u mostarskim istočnim gradskim naseljima nazivi ulica iz perioda SFR Jugoslavije, a u zapadnim iz vremena takozvane Herceg-Bosne.

Udruženje umjetnika Mostara je još prije 15 godina u Gradsko vijeće i Gradsku upravu Mostara zvanično dostavilo prijedlog da se mostarske ulice imenuju neutralno. Prema sistemu brojeva, imenima rijeka, planina, biljkama…

“Smatramo da je to jedino moguće rješenje. Na ovim prostorima se nazivi ulica mijenjaju svakih 40-50 godina i u zavisnosti od toga kakva je vlast. Zato je najbolje i jedino rješenje koje može potrajati duže od četiri decenije ulicama dati neutralne nazive. Najbolje bi bilo imenovati ih brojevima. Naprimjer: Prva, Druga, Treća, Deseta ulica, Dvanaesta, Šesnaesta…“, predlagali su umjetnici.

Ako baš mora i nešto drugo, a ne vide razlog za to, jer brojeva ima sasvim dovoljno, a i takav sistem pomogao bi svima u snalaženju – od pješaka, poštara do taksista – imali su prijedlog da se ulice preimenuju prema biljkama, planinama, rijekama: Ulica lipa, Aleja platana, Neretvanska ulica, Drinska, Bregavina, Plivska, Unska, Jahorinska, Igmanska, Čvrsnička, Prenjska…

Kordić: Stvar je u prioritetima

Mostarski gradonačelnik Mario Kordić kaže da nema ništa protiv te ideje, ali da se odluka donosi u Gradskom vijeću.

“Statut Grada Mostara predviđa da usvajanje odluka od Gradskog vijeća o davanju naziva ulicama zahtijeva dvotrećinsku većinu glasova izabranih vijećnika. U prošlim sazivima formirana je komisija Gradskog vijeća za promjenu imena ulica, ali se nije uspjela usuglasiti. Danas imamo Gradsko vijeće i vjerujem da izabrani vijećnici mogu, nakon toliko vremena, u demokratskoj raspravi donijeti imena ulica koja će odražavati duh Mostara i da grad kroz svoju dugu i bogatu povijest ima značajnih osoba po kojima mostarske ulice ili trgovi mogu nositi imena, a kojih se nećemo stidjeti, već će biti na ponos Mostara i svih koji u njega dođu“, istaknuto je mostarski gradonačelnik.

No, dodaje, “stvar je isključivo u prioritetima, jer ne mogu se sve teme otvoriti“.

“Zbog toga ćemo se zapetljati u moru problema i onda će gradska uprava ispasti troma, lijena i neučinkovita. Deset gorućih tema trenutno je otvoreno. I problem naziva ulica će doći na red“, najavio je Kordić.

Novi saziv Gradskog vijeća Mostara za sada je održao 18 sjednica. Kažu da su svjesni nagomilanih problema i da ne bježe ni od jednog. Ipak, kada će se tema naziva ulica Mostara naći pred vijećnicima, još nije konkretizirano.