Von der Leyen: Rusija se bori za utjecaj na Zapadnom Balkanu
Rusija i Kina pokušavaju da ostvare utjecaj na Zapadnom Balkanu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
- U pozadini rata u Ukrajini, Rusija i Kina pokušavaju da ostvare utjecaj na Zapadnom Balkanu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
- Treći ruski aerodrom gorio je u utorak nakon napada dronom, dan nakon što je Ukrajina demonstrirala očiglednu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na dvije ruske zračne baze.
- U pozadini rata u Ukrajini, Rusija i Kina pokušavaju da ostvare utjecaj na Zapadnom Balkanu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
- Treći ruski aerodrom gorio je u utorak nakon napada dronom, dan nakon što je Ukrajina demonstrirala očiglednu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na dvije ruske zračne baze.
- Nakon masovnog napada ruskih snaga na infrastrukturne objekte u Ukrajini u pondjeljak, u cijeloj zemlji na snazi su vanredna isključenja električne energije, saopćila je nacionalna kompanija Ukrenergo.
U nastavku čitajte najvažnije vijesti iz Ukrajine:
SAD ne ‘potiče’ ukrajinske napade na Rusiju
Sjedinjene Američke Države ne omogućuju niti potiču Ukrajinu da napada izvan svojih granica, saopštio je američki State Department, nakon što je Ukrajina demonstrirala očitu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na ruske zračne baze.
“Ne dopuštamo Ukrajini da napadne izvan svojih granica. Ne potičemo Ukrajinu da napada izvan svojih granica”, rekao je glasnogovornik State Departmenta Edward Price novinarima, dodajući da SAD Ukrajini osigurava ono što joj je potrebno za odbranu na svom suverenom teritoriju.
Kijev nije direktno preuzeo odgovornost za napade, ali ih je ipak slavio. Price je rekao da nema potvrde da je napade izvela Ukrajina.
Von der Leyen: Rusija i Kina se bore za utjecaj na Zapadnom Balkanu
U pozadini rata u Ukrajini, Rusija i Kina pokušavaju da ostvare utjecaj na Zapadnom Balkanu, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
„Hoće li prevladati autokratije i zakon najjačih? Ili će prevladati demokratija i vladavina prava?” rekla je von der Leyen u Tirani prvom samitu lidera Evropske unije i Zapadnog Balkana koji se održao u regiji.
„Ova prepirka je primjetna i na Zapadnom Balkanu – Rusija pokušava da izvrši utjecaj, Kina pokušava da izvrši utjecaj“, rekla je Von der Leyen.
Bloomberg: Rusija razmišlja o određivanju cijene ispod koje neće prodavati naftu
Rusija razmišlja o određivanju cijene ispod koje neće prodavati svoju naftu na međunarodnom tržištu kao odgovor na uvođenje ograničenja cijene ruske nafte koje su nametnule zemlje EU, G7 i Australija, izvijestio je danas Bloomberg pozivajući se na dva zvaničnika upoznata sa planom.
Moskva razmatra ili uvođenje fiksne cijene za barel ruske nafte ili propisivanje maksimalnih popusta na međunarodnom tržištu po kojima se može prodavati ruska nafta, navodi Bloomberg, a prenosi Tanjug.
Ograničenje cijene ruske nafte na 60 dolara po barelu, koje su uvele EU, G7 i Australija, stupilo je na snagu u ponedjeljak.
Zapad na taj način pokušava da ograniči sposobnost Moskve da finansira rat u Ukrajini, ali je Rusija saopštila da se neće pridržavati ograničenja cijene za naftu, čak i ako bi morala da smanji proizvodnju, prenio je Reuters.
Litvanija otkazala licencu liberalnoj ruskoj TV stanici Kiša
Litvanija je otkazala licencu ruskoj nezavisnoj televizijskoj stanici TV Kiša jer su litvanske sigurnosne službe ovaj medij označile kao prijetnju po nacionalnu sigurnosti, saopšteno je danas iz državnog regulatornog tijela za radiodifuziju.
Liberalno orijentirana TV Kiša, ili TV Dožd na ruskom, prešla je u julu u Litvaniju i u druge zemlje kako bi nesmetano izvan Rusije nastavila da emitira svoj program jer je nakon izbijanja sukoba u Ukrajini bila primorana da zatvori svoj moskovski studio, prenosi Reuters.
Međutim, ova TV stanica je nedavno bila predmet kontroverze i u petak je kažnjena sa 10.000 eura zbog toga što je emitirala mapu Rusije sa Krimom, a ruske trupe u Ukrajini je nazvala “našom vojskom”.
Predsjednik litvanskog regulatornog tijela Ivars Abolins rekao je danas novinarima da su litvanska kontraobavještajna i služba unutrašnje sigurnosti obavijestile njegovu kancelariju da ova TV stanica predstavlja prijetnju po sigurnost Litvanija, članice Evropske unije.
Ukrajinske vlasti zatražile obustavljanje hiruških intervencija koje nisu hitne
Ukrajinske vlasti zatražile su od regionalnih zvaničnika da razmotre obustavljanje hiruških intervencija koje nisu hitne i to do stabilizacije energetske situacije, saopštilo je danas ukrajinsko ministarstvo zdravstva.
U osam talasa ruskih zračnih udara izvedenih tokom posljednjih sedmica na kritična infrastrukturna postrojenja, ozbiljno je oštećena ukrajinska elektromreža što je dovelo do prekida isporuka električne energije širom zemlje, prenosi Reuters.
U saopštenju ministarstva se navodi da su bolnice nastavile da pružaju hitnu medicinsku pomoć́, ali se ukazuje da bi planirane operacije koje nisu urgentne trebalo privremeno odložiti kako bi se smanjilo opterećenje koje trpi zdravstveni sistem usred mogućih novih nestanaka struje.
“Odloženi hiruški zahvati će biti izvedeni kada se stabilizira snabdijevanje električnom energijom”, navodi se u saopštenju.
Napadi na ruske zračne baze imat će psihološke posljedice: Zapadni dužnosnici
Napadi na aerodrome duboko unutar Rusije imat će snažan psihološki učinak, rekao je u utorak visoki zapadni dužnosnik, dodajući da to znači da će Moskva morati dobro razmisliti kako da njeni bombarderi dalekog dometa budu na sigurnom.
Aerodrom Engels, nedaleko od Saratova i 600 kilometara od Ukrajine, i još dvije zračne baze bile su zadnja dva dana meta napada dronovima, prenosi Hina.
Ukrajina nije preuzela odgovornost za napade, ali ih slavi, a Rusija je odgovorila “masivnim napadom na kontrolni sistem ukrajinske vojske”.
Visoki zapadni dužnosnici koji su željeli ostati neimenovani rekli su da su napadi najdublji unutar Rusije od početka invazije na Ukrajinu 24. februara.
“Ako su to bili oni (Ukrajinci)… to dokazuje da mogu djelovati u Rusiji kako žele i to će jako zabrinuti Ruse”, rekao je jedan dužnosnik.
“Psihološki mislim da je to udarac”.
Dužnosnici su rekli da su uvjereni da Rusija drži svoje strateške bombardere dalekog dometa u bazi Engels, a sada će morati razmisliti o tome da ih premjesti.
“To može imati za posljedicu premještanje tih bombardera na različite lokacije”, rekao je dužnosnik. “Rusi su zbog toga sigurno manje sigurni da je… bilo gdje sigurno”.
Rusija koristi bombardere u Ukrajini od oktobra uništavajući energetsku mrežu.
Zapadni dužnosnici rekli su da su ukrajinske tvrdnje da su 85 posto uspješni u obaranju ruskih projektila vjerodostojne te da je Moskvi ponestalo iranskih dronova kojima je napadala kritičnu infrastrukturu, no očekuje nove pošiljke.
“Očito vidimo usko partnerstvo između Rusije i Irana u opskrbi naprednim sistemima naoružanja, to je nešto što nas zabrinjava i što jako pozorno pratimo”, rekao je jedan visoki dužnosnik.
Mađarska stavila veto na pomoć Ukrajini
Mađarska je danas blokirala odluku o paketu pomoći Ukrajini u vrijednosti od 18 milijardi eura i tako primorala Evropsku komisiju i EU da traže alternativno rešenje kako bi Ukrajina dobila finansijsku pomoć u januaru.
Mađarski veto znači da su odluke o svim ostalim predmetima na dnevnom redu ministara finansija odložene, među njima i odluka o zamrzavanju 7.5 milijardi eura sredstava EU za Mađarsku koja su blokirana zbog kršenja vladavine zakona u Mađarskoj, prenosi AP.
Komisija će razmotriti kako da “osigura rješenje za Ukrajinu već od januara”, rekao je komesar EU-a za budžet Johannes Hahn tokom sjednice ministara finasija.
To bi podrazumijevalo takozvanu poboljšanju saradnju tj. pravni put za izbjegavanja veta, rekli su zvaničnici EU-a.
“Nismo bili u mogućnosti da usvojimo paket u cjelini, ali nećemo biti obeshrabreni”, rekao je češki ministar finasnija Zbinek Stanjura, predsjedavajući skupa ministara i dodao:
“Naša ambicija ostaje da počnemo isplate Ukrajini u januaru”.
Rekao je da je zadužio Vijeće EU-a da radi na “rješenju koje podržava 26 država članica” čime bi se zaobišao mađarski veto, prenosi AP.
Vlade članica EU imaju rok do 19. decembra da zauzmu stav o zamrzavanju fondova EU za Mađarsku, a Komisija također insistira da Budimpešta primjeni 27 “prekretnica” u demokratskim reformama kako bi se Mađarskoj bila omogućena finansijska sredstva.
Lideri EU će se sastati na dvodnevnom samitu sljedeće sedmice, što povećava šanse da će ta pitanja ipak biti rješena kasnije.
Rusija: Pravedan i dugoročni mir trebao bi biti ishod rata u Ukrajini
Pravedan i dugoročni mir trebao bi biti ishod rata u Ukrajini, izjavio je u utorak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Komentirajući nedavne primjedbe američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena, Peskov se na brifingu za novinare u Moskvi složio da će se situacija u Ukrajini najvjerovatnije riješiti pregovorima, prenosi Anadolija.
“Pravedan i dugoročan mir treba da bude ishod onoga što se dešava, i možemo se složiti sa time. Ali što se tiče izgleda bilo kakvih pregovora, mi ih u ovom trenutku ne vidimo”, rekao je Peskov.
Dotakao se i napada dronovima na ruske vojne aerodrome, u kojima su, prema podacima Ministarstva odbrane, poginule tri osobe.
“Ovaj korak koji je ukrajinski režim otvoreno proglasio za nastavak takvih terorističkih akata (na teritoriji Rusije) je opasna. Naravno da se u tom smislu poduzimaju potrebne mjere”, kazao je Peskov.
Prošle sedmice je američki predsjednik Joe Biden rekao da je voljan razgovarati sa ruskim liderom Vladimirom Putinom ako postoji iskreni interes da se okonča sukob u Ukrajini, koji je počeo u februaru.
Međutim, Rusija je odbacila zahtjeve da se potpuno povuče iz Ukrajine u sklopu bilo kakvih budućih pregovora o okončanju svoje “specijalne vojne operacije”.
Konašenkov: Potisnute ukrajinske snage iz dijela Donjecka
Ruski zračni udari i artiljerijska paljba potisnuli su ukrajinske snage u južnom području Donjecka, izjavio je glasnogovornik Ministarstva odbrane general-potpukovnik Igor Konašenkov.
”Uspjeli smo da spriječimo Ukrajinu da ponovo zauzme položaje u pravcu južnog Donjecka, odnosno u teritorijama naselja Vladimirovka u Donjeckoj Narodnoj Republici i Novodarovka u Zaporoškoj oblasti”, rekao je Konašenkov.
On je naveo da je tokom borbi poginulo ili ranjeno više od 30 ukrajinskih vojnika, a da su dva borbena vozila i tri automobila uništena.
Budanov: Ruske zalihe projektila su na isteku
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov ocijenio je danas da Rusija ima dovoljno visokopreciznih projektila za još svega nekoliko velikih zračnih napada na Ukrajinu, prije nego što joj ponestane zaliha.
Budanov smatra da se ruski napadi bliže kraju, prenosi Reuters.
FT: EK razmatra uvođenje sankcija za ruski rudarski sektor u okviru 9. paketa
Evropska komisija razmatra uvođenje zabrane novih ulaganja u ruski rudarski sektor, a u okviru novog seta sankcija koje imaju za cilj da naruše sposobnost Kremlja da finansira rat protiv Ukrajine, objavio je danas Financial Times.
List je naveo, citirajući izvore bliske Evropskoj komisiji, da bi ta zabrana bila dio devetog paketa sankcija EU-a prema Rusiji o kojem zvaničnici planiraju da razgovaraju sa državama članicama narednih dana.
Zvaničnici EU-a se nadaju da će dogovor o novoj zabrani biti postignut do kraja sljedeće sedmice, objavio je list.
Financial Times je naveo da bi novi paket sankcija također mogao da uključi izvozne kontrole civilnih tehnologija za koje Brisel vjeruje da ih Rusija koristi da podrži svoje fabrike oružja, zabranu transakcija sa još tri ruske banke, i ciljane sankcije prema još 180 osoba, prenio je Reuters.
Kuleba: Slanje paketa ambasadama neće spriječiti ukrajinske diplomate da rade
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba izjavio je danas da je pokrenuta kampanja terora i zastrašivanja ambasada i konzulata Ukrajine u svijetu, ali da to neće spriječiti ukrajinske diplomate da rade na odbrani države.
Kuleba je, na konferenciji za novinare u Kijevu, rekao da ima novih slučajeva slanja paketa ukrajinskim ambasadama i da su danas pakete dobile ambasade u Rumuniji i Danskoj, prenosi Tanjug.
Kuleba je poručio svima koji šalju te pakete da prestanu da gube vreme i novac na poštanske marke jer time neće ništa postići.
Koverte sumnjivog sadržaja koje je danas primila ambasada Ukrajine u Bukureštu biće pažljivo pregledane, saopštila je rumunska obavještajna služba.
Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine saopštilo je da je u posljednje vreme zabilježeno više od 20 sličnih slučajeva, kada su ambasadama stizale pošiljke u kojima su se nalazile životinjske oči, prenosi Reuters.
Ukrajinska vlada obratila se 2. decembra stranim vladama sa zahtjevom da pojačaju sigurnost u ukrajinskim ambasadama.
Ukrajinske ambasade i konzulati su dodatno pooštrili mjere sigurnosti.
Rusija i Ukrajina razmjenjuju po 60 zarobljenih vojnika
Rusija i Ukrajina su spremne da razmijene po 60 ratnih vojnih zarobljenika, izjavio je proruski lider samoproglašene Donjecke Narodne Republike Denis Pušilin.
Pušilin je napisao na Telegramu da se danas održava još jedna razmjena zarobljenih vojnika sa Ukrajinom po principu 60 za 60, prenio je Reuters.
Macron u Tirani: Rat u Ukrajini je sigurnosno pitanje za cijeli region
Predsednik Francuske Emmanuel Macron izjavio je, u okviru konteksta Samita Evropska unija – Zapadni Balkan, da je rat u Ukrajini pitanje sigurnosti za cijeli region.
“Važna je solidarnost između Evropske unije i Zapadnog Balkana za energetiku, ali i za proces integracije ovog dijela u Evropsku uniju. Važno je raditi na toj solidarnosti”, rekao je on.
U Tirani se danas održava Samit Evropska unija – Zapadni Balkan, prvi put u zemlji regiona, uz učešće lidera EU-a, zemalja članica EU-a i regiona. Glavne teme Samita su bavljenje posljedicama ruskog rata u Ukrajini, intenziviranje političkog angažmana, jačanje sigurnosti od vanjskog miješanja, kao i suočavanje sa izazovima koje postavlja emigracija, borba protiv terorizma i organizovanog kriminala.
Zelenski posjetio vojnike u blizini istočnih ukrajinskih linija fronta
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je posjetio vojnike u istočnoj regiji Donbasa kako bi obilježio Dan oružanih snaga.
2Hvala vam na ovoj otpornosti i snazi. Vi ste ispostava naše nezavisnosti2, napisao je u postu na Telegramu koji je prenio snimke njegovog susreta s vojnicima, javio je Reuters.
Zelenski je snimio i poseban video na kojem se čini da govori iz Slavjanska, u blizini opkoljenog grada Bakhmuta.
Šojgu: Ukrajinska vojska izgubila više od 8.300 vojnika u novembru
Ukrajinska vojska izgubila je u novembru više od 8.300 vojnika, pet aviona i 10 helikoptera, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.
Šojgu je, na telefonskoj sjednici ministarstva, rekao da su ruske trupe nanijele značajnu štetu ukrajinskom ljudstvu i vojnoj tehnici u oblastima Luganska i Donjecka.
Prema njegovim riječima, ruske oružane snage štite kritično važne objekte koji se nalaze na oslobođenim teritorijama Donbasa.
Šojgu je istakao da ruske oružane snage sprovode masovne napade na ukrajinska preduzeća odbrambene industrije, sistem vojnog upravljanja i druge objekte preciznim oružjem dugog dometa, prenio je TASS.
Moskva: Zabrana prodaja nafte onima koji uvedu ograničenje cijene
Moskva planira do kraja 2022. godine kreirati i pokrenuti mehanizam kojim se ruskim kompanijama zabranjuje prodaja nafte zemljama koje prihvate ograničenje cijene koje nameće Zapad, izjavio je potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak.
„Trenutno razgovaramo o tome s kompanijama, brusimo tu odluku“, rekao je Novak, odgovarajući na pitanje novinara, prenosi Tanjug, pozivajući se na TASS.
U Evropskoj uniji je 5. decembra stupio na snagu embargo na pomorske isporuke ruske nafte, a pored toga države EU-a su se dogovorile prošlog petka da cijenu nafte koja stiže morskim putem iz Rusije ograniče na 60 dolara po barelu.
Sličnu odluku objavile su i države Grupe G7 i Australija, dodaje ruska agencija.
Reuters prenosi da je Novak rekao da očekuje blagi pad proizvodnje nakon novih sankcija.
Ukrajinski napadi dronovima dugog dometa testiraju rusku protuzračnu odbranu
Treći ruski aerodrom gorio je u utorak nakon napada dronom, dan nakon što je Ukrajina demonstrirala očiglednu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na dvije ruske zračne baze.
Dužnosnici u ruskom gradu Kursku, koji se nalazi bliže Ukrajini, objavili su slike crnog dima iznad aerodroma u ranim jutarnjim satima u utorak nakon najnovijeg udara.
Guverner je rekao da je tamo zapaljeno skladište nafte, ali da nije bilo žrtava, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
Taj napad uslijedio je dan nakon što je Rusija objavila da su bespilotne letjelice iz sovjetskog doba pogodile zračnu bazu Engels u kojoj se nalazi ruska flota velikih strateških bombardera, i bazu u Rjazanu, samo nekoliko sati vožnje od Moskve.
Kijev nije izravno preuzeo odgovornost za napade, ali ih je slavio.
“Ako Rusija procijeni da su incidenti bili namjerni napadi, vjerojatno će ih smatrati jednim od strateški najznačajnijih propusta zaštite snaga od početka njezine invazije na Ukrajinu”, priopćilo je u utorak britansko ministarstvo odbrane.
“Ruski zapovjedni lanac vjerojatno će nastojati identificirati i nametnuti ozbiljne sankcije ruskim oficirima odgovornima za dopuštanje takvog incidenta.”
New York Times je, pozivajući se na visokog ukrajinskog dužnosnika, rekao je da su dronovi uključeni u napade u ponedjeljak lansirani s ukrajinske teritorije, te da je barem jedan od napada izveden uz pomoć specijalnih snaga u blizini baze.
Upitan o tim napadima ukrajinski ministar odbrane Oleskij Reznikov ponovio je ono što Ukrajinci redovno govore – da su eksplozije u ruskim bazama izazvali neoprezni pušači.
“Vrlo često Rusi puše na mjestima gdje je zabranjeno pušenje”, rekao je.
Kremlj: Mirovni pregovori mogući tek nakon specijalne vojne operacije
Kremlj je saopštio da se slaže sa SAD-om o potrebi trajnog mira u Ukrajini, ali da u ovom trenutku ne vidi mogućnost za pregovore.
U ponedjeljak, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da se konflikt u Ukrajini treba završiti “gotovo sigurno diplomatijom” i pregovorima, te da je potreban “pravedan i trajan mir”.
“O tome da bi ishod trebao biti pravedan i trajan mir, možemo se složiti. No, kada je riječ o izgledima za neku vrstu pregovora, ne vidimo ih”, rekao je portparol Kremlja Dmitri Peskov.
Da bi se pregovori sa potencijalnim partnerima mogli obaviti, dodao je, Rusija prvo mora ispuniti ciljeve svoje “specijalne vojne operacije”.
Vojska Bjelorusije pokrenula vježbe borbene gotovosti
Oružane snage Bjelorusije pokrenule su vježbe borbene gotovosti svih kategorija pripadnika vojske, u skladu sa planom obuke, saopćilo je Ministarstvo odbrane Bjelorusije.
“Vojska je počela planiranu obuku borbene gotovosti. Mjere koje su u toku su u skladu sa predviđenim planom obuke i sticanja vještina novih regruta”, navodi se u saopćenju Ministarstva, prenosi TASS.
Kako se navodi, primarni ciljevi vježbi su unapređenje operabilnosti vojnih komandnih centara, unapređenje praktičnih vještina komandanata, kao i obuka kadrova za djelovanje u različitim okruženjima.
Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je ranije više puta ponovio da Bjelorusija nema potrebe za mobilizacijom. Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopćilo je početkom oktobra da bi u slučaju potrebe moglo da mobiliše 500.000 obučenog osoblja.
Ruska državna banka VTB pod kibernetičkim napadom
Druga po veličini ruska banka VTB pogođena je najvećim kibernetičkim napadom u svojoj historiji, objavila je u utorak, upozorivši na privremene poteškoće u pristupu svojoj mobilnoj aplikaciji i web-stranici, ali uvjeravajući klijente da su njihovi podaci i dalje sigurni.
VTB je u državnom vlasništvu i saopćio je da odbija napad distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS), u kojem hakeri pokušavaju preplaviti mrežu neuobičajeno velikim količinama podatkovnog prometa kako bi je paralizirali.
“Tehnološka infrastruktura banke je pod kibernetičkim napadom bez presedana iz inozemstva”, rekao je VTB u saopćenju, prenosi Reuters.
“Najveća ne samo ove godine, nego u cijelom vremenu poslovanja banke.”
Kanada šalje 15 miliona dolara pomoći Ukrajini za deminiranje
Ministrica vanjskih poslova Kanade Melanie Joly saopćila je da će ta zemlja donirati Ukrajini 15 miliona kanadskih dolara za nabavku zaštitne opreme, potrebne za uklanjanje eksplozivnih naprava sa miniranih područja.
Donacija će pomoći u otkrivanju i čišćenju nagaznih mina, neeksplodiranih granata i drugih eksplozivnih naprava, prenosi Reuters.
Kanada će osigurati novčana sredstva za kupovinu zaštitnih deminerskih odijela, naprednih sistema za deminiranje na daljinu i sistema za čišćenje velikih područja.
“Ukrajinske vlasti sada procjenjuju da su nagazne mine pronađene na oko 30 posto teritorije zemlje”, rekla je Joly.
U augustu je američki State department odobrio pomoć Ukrajini u vrijednosti od 89 miliona dolara za obuku i opremanje 100 timova za deminiranje.
Guverner: Pola kijevske regije idućih dana bez struje
Pola regije koja okružuje glavni grad Ukrajine ostat će bez struje sljedećih dana nakon ruskih raketnih napada na elektroenergetska postrojenja, rekao je regionalni guverner Kijeva.
Napadi u ponedjeljak, koji su dijelove Ukrajine ponovno bacili u ledeni mrak, najnoviji su u nizu višesedmičnih napada koji su pogodili ključnu infrastrukturu i mnogi su ostali bez grijanja i vode.
Čini se da je Kijev, grad s oko 3 miliona stanovnika, izbjegao ozbiljne štete. No kijevska regija, koja ne uključuje glavni grad i koja je prije rata imala oko 1,8 miliona stanovnika, teško je pogođena, prenosi Reuters.
“Sljedećih dana oko pola regije bit će bez struje”, rekao je Oleksij Kuleba, guverner regije, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram kasno u ponedjeljak.
Moskva negira da napada civile, ali kaže da njihova patnja neće prestati ako Ukrajina ne popusti ruskim zahtjevima.
Najveći ukrajinski privatni dobavljač energije DTEK morao je isključiti postrojenje s električne mreže zbog štete od napada u ponedjeljak i rekao je da je u zadnja dva mjeseca postrojenje bilo meta 17 puta.
Kudricki: Rusi namjerno izabrali zahlađenje za novi napad
Ruske snage namjerno su izabrale trenutak zahlađenja za jučerašnji masovni napad na ukrajinski energetski sektore, izjavio je Volodimir Kudricki, direktor ukrajinske nacionalne kompanije Ukrenergo.
Naveo je da je planirano da posljedice jučerašnjeg masovnog raketnog napada ruskih snaga budu otklonjene za dan-dva, prenosi Ukrinform.
“Rusi su željeli isključiti naš elektroenergetski sistem upravo u vrijeme zahlađenja kako bi nanijeli najveću patnju Ukrajincima. Ne sumnjam da su ruski energetski inženjeri davali savjet vojsci”, rekao je Kudricki.
Prema njegovim riječima, potrebno je dan ili dva da se uspostavi normalna proizvodnja u sistemu, nakon čega će se, prema njegovim očekivanjima, situacija stabilizovati.
Orban podržao izjavu Macrona o različitom utjecaju rata u Ukrajini na EU i SAD
Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na reviziju sankcija uvedenih Rusiji i podržao izjavu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da je cijena sukoba u Ukrajini različita za EU i SAD, iako se pridržavaju istih principa.
“Predsjednik Emmanuel Macron je upravu: cijena rusko-ukrajinskog rata nije ista sa obje strane Atlantika. Ako želimo da evropska industrija opstane, moramo brzo da riješimo evropsku energetsku krizu. Krajnje je vrijeme da se ponovo preispitaju sankcije”, napisao je Orban na Twitteru.
President @EmmanuelMacron is right: the cost of the #RussiaUkraineWar is not the same on both sides of the Atlantic. If we want the European industry to survive, we must address the European energy crisis swiftly. It’s high time to re-evaluate #sanctions. https://t.co/TtdSy0KMsp
— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) December 5, 2022
Macron je 4. decembra u intervjuu za američku TV CBS izjavio da Brisel i Washington plaćaju različitu cijenu sankcija nametnutih Rusiji, zbog rata u Ukrajini.
On je rekao i da su potrošači u zemljama EU-a prinuđeni da plaćaju visoke cijene za energente koji se uvoze iz SAD-a, što negativno utječe na odnose i utiče na konkurentnost evropskih zemalja, prenosi TASS.