S. Arabija godinu od imenovanja Bin Salmana: Rat, hapšenja, blokade…

Protekla je godina dana od imenovanja Mohammeda bin Salmana za saudijskog prijestolonasljednika, što je žestoko potreslo domaću i stranu saudijsku politiku.

Ovaj 33-godišnjak, koga mnogi oko njega opisuju kao ambicioznog, pa i ishitrenog, nije puno čekao da konsolidira vlast dok je istovremeno mijenjao svoj imidž u reformistu i simbol umjerenog islama.

MBS, kako ga kolokvijalno zovu, vjeruje se kako stoji iza blokade Katara koju vrše Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein i Egipat.

Prekidanje odnosa sa Katarom su najviše inicirali Mohammed bin Salman i prijestolonasljednik UAE-a Mohammed bin Zayed al Nahyan (MBZ kako ga nazivaju) i čini se kako taj potez nije ništa značajno postigao sem podjele Vijeća zaljevske saradnje (GCC).

Dva mjeseca nakon što je imenovan za najmlađeg ministra odbrane na svijetu 2015. godine, Bin Salman je odlučio pokrenuti brutalnu vojnu kampanju u Jemenu.

Do danas je taj rat uništio Jemen i ubio više od 10.000 osoba, pretvorivši državu u, kako iz UN-a navode, najveću svjetsku humanitarnu katastrofu.

Na lokalnom planu, Bin Salman je zatvorio desetke kritičara i disidenata prošlog septembra, uključujući mirovne aktiviste, pisce, novinare i dva poznata muslimanska učenjaka.

Taj potez je osudio Human Rights Watch kao „potpunu netrpeljivost prema građanima koji traže ljudska prava i reforme“.

Mjesec dana kasnije, na konferenciji u prijestolnici Rijadu, Bin Salman je kazao kako će „izbrisati ostatke ekstremizma vrlo skoro“, dodavši kako će Saudijska Arabija biti „država umjerenog islama koja je otvorena za sve vjere i cijeli svijet“.

Borba protiv političke korupcije

Prošlog novembra, Bin Salman naredio je hapšenje stotina saudijskih prinčeva, istaknutih biznismena i državnih ministara tokom istrage protiv korupcije, istragu za koju mnogi smatraju da je politička čistka potencijalnih rivala.

Oni koji su uhapšeni držani su u hotelu Ritz-Carlton u Rijadu i mnogi su potom oslobođeni nakon što su navodno platili stotine milione dolara kaucije.

Prijestolonasljednik sada kontrolira troje glavne sigurnosne snage Saudijske Arabije i bio je dovoljno mudar da ostane blizak vjerskim tijelima države kako bi ih zadovoljio, iako je tražio da umanji njihov utjecaj.

Borbu protiv korupcije podržalo je Vijeće starijih učenjaka – glavno vjersko tijelo kraljevstva – i ona je bila posebna u slanju poruke kako ni kraljevska porodica nije imuna od procesuiranja pred zakonom.

Socijalne reforme

Napori Bin Salmana na pokušajima modernizacije podržani su kao dugo očekivani i progresivni pokušaj uvođenja konzervativne Saudijske Arabije u 21. stoljeće – a njegova najveća podrška dolazi od vlastitih radnika koji su 60 posto mlađi od 30 godina.

U januaru ove godine je željama dozvoljeno po prvi put da dolaze na sportske stadione – mjesta koja su prije bila samo otvorena za muškarce. Nadalje, kraljevski dekret je potpisan kako bi se ukinuo zakon kojim se brani ženama da voze automobile i otvoren je prostor za veće učešće žena u javnoj sferi.

Ipak, to je zasjenjeno nedavnim i aktuelnim hapšenjima poznatih saudijskih feministica i aktivistica koje se javno zalažu za jednakost spolova, prava žena da voze i okončanje sistema muških čuvara.

Aktivistice, među kojima su i braniteljice ljudskih prava, bile su meta okrutne klevetničke kampanje vlasti koje su iz označile kao izdajice i optužile ih za sumnjive kontakte sa stranim tijelima.

Također im prijeti optužba po zakonu borbe protiv terorizma iz 2014. koji kritiziraju grupe za zaštitu ljudskih prava kao oruđe gušenja mirnih političkih neslaganja.

Ekonomske modifikacije

Planove diversifikacije kraljevske ekonomije i ovisnosti o nafti predstavio je MBS prije dvije godine u sklopu Vizije 2030 koja počiva na društvenim reformama i traži uključenje žena u radnu silu.

Isticao je politike razvoja javnih sektora kao što su obrazovanje, turizam i rekreacija. Jedan takav plan je izgradnja moderne ekonomske zone vrijedne 500 milijardi dolara na sjeverozapadnoj obali, a koja bi se pružala i Jordana i Egipta.

Kako su decenije ekonomske korupcije odnijele milijarde dolara iz ekonomije države, Vizija 2030 je predstavila stvaranje samostalnog fonda i prodaju dionica Saudi Aramco, državne naftne kompanije, što je ranije bilo nezamislivo.

Kako bi osigurao unosne investicije u Saudijsku Arabiju, prijestolonasljednik je otišao na zvaničnu turneju od Egipta, preko Evrope do Sjedinjenih Američkih Država.

Susretao se sa zvaničnicima, poznatim osobama i utjecajnim direktorima i pokušavao ih uvjeriti sa potpišu ugovore, a on je obećavao moderniziranu državu daleko od trenutnog imidža ultrakonzervativne teokratije.

Impulsivno ponašanje

Međutim, ishitrene odluke na regionalnom frontu nisu dobro donijele princu. Njegovo djelovanje protiv susjednih država kao što su Jemen i Katar rezultiralo je dalekosežnim geopolitičkim problemima i izazvalo više neprilika nego što je pokazalo regionalnu snagu.

Drugi primjer je kada je libanski premijer Saad Hariri objavio svoju prisilnu i zbunjujuću ostavku u Rijadu – nadajući se kako će nanijeti udarac Hezbollahu, iranskom savezniku u Libanu. Suvišno je reći kako se to vratilo kao bumerang, Hariri je povukao svoju ostavku čim je dotakao tlo u Bejrutu.

Ipak, ostaje izazov u održavanju osjetljive ravnoteže između kraljevskih konzervativaca i ljudi okrenutih reformama.

Ukoliko MBS bude previše forsirao i bude prebrzo doveo do društvenih preokreta, njegova legitimnost će biti dovedena u pitanje, ako ne i biti potkopana od strane konzervativaca i drugih protivnika.

No, ako bude njima više naklonjen, Saudijci koji su za reforme mogli bi potaći društvene nemire, što bi moglo kraljevstvo dovesti u močvaru malih promjena i povećane represije.

Izvor: Al Jazeera