Medijska i digitalna pismenost ključne u borbi protiv AI-generiranih sadržaja

Umjetna inteligencija (AI) postaje alat bez kojeg se više ne može zamisliti svakodnevni istraživački rad. AI olakšava obavljanje mnogih poslova u različitim profesijama, ali istovremeno predstavlja i opasnost s kojom se moderni svijet suočava.

AI pomaže u mnogim poslovima, pa tako i u kreiranju politika i vođenju predizbornih kampanja. Međutim, komunikacijski stručnjaci upozoravaju da upravo kod političkih kampanja postoji velika opasnost u kreiranju lažnih vijesti koje mogu dovesti do diskreditacije političkih konkurenata, što u konačnici utječe i na odluku birača kome da daju svoj glas.

Tokom prošle godine širom svijeta održani su izbori u nekoliko zemalja u kojima je zabilježena zloupotreba korištenja umjetne inteligencije.

Desničarski kandidat Javier Milei pobijedio je na predsjedničkim izborima u Argentini u novembru 2023. godine jer je iskoristio bijes birača s političkim mainstreamom, uključujući dominantnu peronističku stranku rivala Sergia Masse, pri čemu su se obje strane okrenule korištenju AI-ja tokom burne izborne kampanje.

U posljednjim sedmicama kampanje, Milei je objavio izmišljenu sliku koja prikazuje Massu kao staromodnog komunistu u vojnoj odjeći, dok je Massin tim distribuirao slike generirane umjetnom inteligencijom koje prikazuju Mileija i njegov tim kao bijesne zombije i gusare.

Budući da generativni alati umjetne inteligencije, kao što je Midjourney, čine jeftinim i lakim stvaranje uvjerljivih deepfakes, bilo da se radi o fotografijama ili videozapisima, raste zabrinutost o tome kako bi se takav materijal mogao koristiti za zavaravanje ili zbunjivanje glasača u predizbornim kampanjama u budućnosti.

Informativna i komunikacijska opasnost

Miloš Đajić iz beogradskog Centra modernih veština, jedan od vodećih stručnjaka na Balkanu za političke kampanje i online medije, kaže za Al Jazeeru Balkans kako već godinama vidimo da najveću opasnost po izbore u raznim dijelovima svijeta predstavlja strano miješanje u izbore putem društvenih mreža.

„Sa tom opasnošću se suočavaju sve zemlje od 2016. godine. Veštačka inteligencija neće predstavljati ništa veću opasnost po izbore, nego što inače predstavlja opasnost u informisanju i komunikaciji. Tu pre svega mislim na zloupotrebu fotografija i mogućnost kreiranja videa sa veštački generisanom bojom glasa kandidata ili kandidatkinje“.

Na izborima održanim posljednjih mjeseci u nekim zemljama zabilježeni su slučajevi u kojima su izborni pobjednici protiv svojih protukandidata koristili lažne fotografije napravljene pomoću alata umjetne inteligencije, a koje su na određeni način utjecale i na donošenje odluke birača prilikom glasanja.

Đajić ističe kako takva negativna kampanja može da naudi, ali ne može mnogo.

„Suština je da se izborna administracija što pre okrene regulisanju upotrebe veštačke inteligencije. Na žalost, mi još ni društvene mreže nismo kako valja regulisali, a kamoli da razmišljamo o veštačkoj inteligenciji. Suština je u prevenciji, obrazovanju birača, sistemima za prijavu svakog takvog pokušaja zloupotrebe i manipulacije. Pričamo o veštačkoj inteligenciji, a u Srbiji imamo prostu zamenu birača, ako oni ne žele da glasaju za nas, kao vid zloupotrebe izbornog prava“.

Važnost digitalne pismenosti

Dok se kampanja zahuktavala uoči izbora u oktobru, Novozelandska nacionalna stranka desnog centra na svom je Instagram računu objavila niz političkih oglasa generiranih umjetnom inteligencijom. Glasnogovornik stranke potvrdio je da su slike lažirane, rekavši da je to “inovativni način pokretanja društvenih mreža”.

Na posljednjim predsjedničkim izborima u Turskoj, Kemal Kilicdaroglu, glavni protukandidat predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, optužio je Rusiju za objavljivanje lažnog sadržaja u pokušaju da utječe na rezultat. Zloupotrebe u korištenju AI-ja u predizbornoj kampanji zabilježene su i na prošlogodišnjim izborima u Slovačkoj.

Jedno od najvažnijih pitanja jeste kako utjecati na građane da prepoznaju ovakve ili slične prevare u situaciji apsolutne moći društvenih mreža na kojima je ogroman broj lažnog sadržaja i fake news.

„Potreban je veći angažman medija i pre svega medijskih udruženja i organizacija koje se bave medijima. Ključ je u obrazovanju. Takođe, ponavljam da se medijska i digitalna pismenost mora povećati kroz različite programe jer to nije samo povezano sa izborima već šire. Ne može se danas jedno društvo razvijati bez digitalno pismenih ljudi“, smatra Đajić.

Neki komunikacijski stručnjaci upozoravaju da će AI u budućnosti kreirati kompletan politički program partija i da će potreba za komunikolozima i stručnjacima iz oblasti političkog marketinga biti svedena na minimum.

„AI će se u budućnosti razvijati. Kreiranje, odnosno pisanje programa će moći da radi AI kao što ga već sada mnogi sektori koriste za pisanje sadržaja, ali veštačka inteligencija neće moći da određuje prioritete koje će stranke odrediti“, dodaje Đajić.

Politički konsultanti će uvijek biti neophodni, dodaje, jer njihov zadatak je postavljanje strategije kampanje, određivanje ciljeva, traženja načina da informacije o programu i političarkama i političarima dođu do baš onih kojima su namijenjeni.