Male hidroelektrane: Javni ili privatni interes?

Balkanske rijeke: između očuvanja tokova i uništenja biljnog i životinjskog svijeta – kako gradnja malih i velikih hidroenergetskih objekata utječe na okoliš i život ljudi uz rijeke? Kakvu korist imaju investitori od takvih projekata, a šta dobija ili gubi lokalna zajednica?

“Rijeke nemaju granice” i “Ni kap vode im ne damo” slogani su skupa na kojem je 3. jula u Sarajevu formiran regionalni savez za odbranu balkanskih rijeka.

Predstavnici ekoloških pokreta iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Srbije i sa Kosova udružili su se, kako su naveli, da bi zaštitili ono zajedničko što imamo, a to su rijeke.

Ovaj savez zasniva se i na Deklaraciji o zaštiti rijeka Balkana, koju su aktivisti usvojili prije dvije godine.

Od vlada zemalja Zapadnog Balkana zahtijevaju da proglase moratorij i obustave izgradnju malih hidroelektrana te ukinu svaku vrstu javnih poticaja za proizvodnju energije iz takvih izvora.

Na završnom skupu ekoloških aktivista u Sarajevu okupila se i grupa kontrademonstranata, koji podržavaju predstavnike investitora u male hidroelektrane.

Oni traže nastavak njihove izgradnje, pravdajući to ekonomskim razlozima.

Kako će se dalje odvijati bitka za balkanske rijeke, hoće li vlasti uvažiti glasove stanovnika i ekoloških aktivista ili investitora?

O tome u Kontekstu govore: Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu; Ramo Gutić, mašinski inženjer, osnivač firme Banstroj, koja se bavi proizvodnjom opreme za MHE, tehnički rukovodilac u toj firmi, predsjednik Udruženja Hidroenergija;i Anes Podić, osnivač Eko akcije, organizacije koja se od 2009. godine bavi problemima ekologije i socijalne pravde, aktivista u borbama za bh. rijeke, čist zrak, pitku vodu, šume i zaštićena područja.

Voditelj je Jakov Avram, emisiju je uredio Dragan Stanimirović.