Ukrajina istražuje ostatke sjevernokorejskih projektila koje je lansirala Rusija

Ukrajinski državni tužioci kažu da su ispitali ostatke 21 od gotovo 50 sjevernokorejskih balističkih projektila koje je lansirala Rusija od kraja decembra do kraja februara, dok pokušavaju procijeniti prijetnju saradnje Moskve s Pjongjangom.

Iz Kancelarije glavnog ukrajinskog tužioca Andrija Kostina je Reutersu, također, rečeno da je stopa neuspjeha sjevernokorejskog oružja visoka, prenosi Tanjug.

“Oko polovine sjevernokorejskih projektila izgubilo je svoje programirane putanje i eksplodiralo u zraku, i u takvim slučajevima krhotine nisu pronađene”, naglašava Kostin u pisanom odgovoru na Reutersova pitanja.

Sjevernokorejski projektili predstavljaju mali dio ruskih udara tokom rata na Ukrajinu, ali njihova navodna upotreba izazvala je uzbunu od Seula do Washingtona jer bi mogla najaviti kraj gotovo dvodecenijskog konsenzusa među stalnim članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda kojim se sprječava Pjongjang da proširi svoje nuklearne programe i programe balističkih projektila.

Južna Koreja navodi da je Sjeverna Koreja poslala Rusiji 6.700 kontejnera municije.

Nadzor sankcija

Osim što je Sjevernoj Koreji pružila priliku da testira rakete, Rusija je poduzela korake koji će UN-u otežati praćenje sankcija uvedenih Pjongjangu 2006. godine.

Moskva je prošlog mjeseca stavila veto na godišnje obnavljanje nadzora UN-ovih sankcija, poznatih kao panel-eksperti, koji su 15 godina pratili provođenje sankcija UN-a prema Sjevernoj Koreji.

Kina, jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti, bila je suzdržana pri glasanju.

Nekoliko dana prije isteka mandata, komisija je podnijela izvještaj kojim se prvi put potvrđuje da je, kršenjem sankcija UN-a, balistička raketa sjevernokorejske proizvodnje poznata kao Hwasong-11 pogodila ukrajinski grad Harkiv.

Ovo, kao i veto Moskve, ukazuje da su Rusija i Sjeverna Koreja intenzivirali svoje bilateralne odnose, rekao je Edward Howell, stručnjak za Sjevernu Koreju na Univerzitetu Oxford.

“Postoji trajno naslijeđe koje se sada oblikuje, a to je činjenica da Sjeverna Koreja, zahvaljujući podršci Rusije, zaista može potkopati ključne međunarodne institucije poput Vijeća sigurnosti UN-a”, rekao je Howell.

Ministarstvo odbrane Rusije i Misija Sjeverne Koreje pri UN-u u Ženevi nisu odgovorili na upite Reutersa ovim povodom. U međuvremenu, Kostin je rekao da će njegova kancelarija nastaviti istragu.

Balistički projektili

Tužilaštvo je saopćilo da je posljednja zabilježena upotreba rakete Hwasong-11, koje se na zapadu nazivaju i KN-23, bila 27. februara te da se ukupan broj identifikovanih lansiranja poklapa s obavještajnim podacima koji pokazuju da je Sjeverna Koreja isporučila oko 50 balističkih projektila Rusiji.

Među 21 ispitanim projektilom su tri koja su ispaljena na ukrajinski glavni grad Kijev i okolnu regiju, saopćeno je iz Kancelarije. Ostali su pogodili regije Harkiva, Poltave, Donjecka i Kirovograda.

U napadima, koji su počeli 30. decembra 2023. godine, poginule su 24 osobe, ranjeno 115, a oštećeni su brojni stambeni i industrijski objekti, navodi se u saopćenju.

Oko 50 projektila lansirano je s više lokacija, uključujući zapadne ruske regije Belgorod, Voronjež i Kursk.

U ukrajinskom saopćenju se ne navodi je li neki od projektila oborila protuzračna odbrana.