Kremlj: Nuklearno oružje samo u slučaju realne prijetnje Rusiji
Ukrajinci tvrde da su vratili ključno predgrađe Kijeva pod svoju kontrolu; Pentagon će pomoći pri sakupljanju dokaza o ‘ratnim zločinima’ u Ukrajini.
- Američki predsjednik Joe Biden kaže kako ruski predsjednik Vladimir Putin razmatra korištenje hemijskog naoružanja u Ukrajini.
- Pentagon je saopćio kako će pomoći pri sakupljanju dokaza o ‘ratnim zločinima’ u Ukrajini te optužuje ruske snage za neselektivne napade.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovo je pozvao na direktne razgovore s Putinom, navodi kako je spreman razgovarati o odustajanju od kijevskih NATO planova.
- U Kijevu na snazi novi policijski sat, koji će trajati do srijede ujutro.
U nastavku pročitajte najnovije vijesti o ruskoj invaziji na Ukrajinu:
Blinken i Stoltenberg: Treba ojačati istočni krak NATO-a
Državni sekretar SAD-a Antony Blinken razgovarao je sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom o aktuelnim naporima da se utvrdi istočni krak NATO-a, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Blinken je ponovio da postoji potreba za snažnim i ujedinjenim transatlantskim odgovorom ruskoj vladi u ratu protiv Ukrajine i pozdravio rad na jačanju odbrane NATO-a, prenosi Tanjug.
Njih dvojica su također razgovarali o značaju humanitarne i sigurnosne pomoći koje članice NATO-a pružaju Ukrajini, rekao je Price u saopštenju State Departmenta.
Dvije mega bombe bačene na Mariupolj
Dvije “super moćne bombe” bačene su u utorak na Mariupolj, rekle su vlasti tog velikog lučkog grada razorenog ruskim granatiranjima, gdje je 200.000 civila u okruženju, dok su stanovnici Kijeva, gdje je na snazi policijski sat, ostali u svojim kućama.
Na terenu se nastavlja rusko bombardiranje ukrajinskih gradova: Kijeva, Harkiva, Mariupolja, Odese, Mikolajiva, Černjihiva i drugih.
Općina Mariupolj, na jugu, izvijestila je da je grad u utorak pogođen dvjema “super moćnim bombama”, ne navodeći broj žrtava. “Okupatore ne zanima grad (…), žele ga sravniti sa zemljom”, objavila je gradska uprava.
Stanovnici koji su napustili taj grad pod opsadom opisali su za nevladinu organizaciju Human Rights Watch “ledeni pakao, s ulicama zatrpanim truplima i ostatcima uništenih zgrada” gdje su “hiljade ljudi odsječene od svijeta”, sakriveni u podrumima bez vode, hrane, struje i komunikacija”.
Bombardiranje je u utorak bilo posebno silovito u naseljima oko glavnog grada i borbe se vode u Irpinju i Hostomelju, na prilazima Kijevu, rekao je guverner te regije Oleksandr Pavljuk.
Granholm: Zbog Rusije izvozimo svaki molekul gasa u Evropu
Sjedinjene Američke Države rade na tome da povećaju proizvodnju nafte i izvoze “svaki molekul” tečnog prirodnog gasa u Evropu kako bi smanjile zavisnost evropskih zemalja od ruskih energenata, rekla je američka ministrica za energetiku Jennifer Granholm.
“Već smo odobrili puštanje strateških rezervi nafte kako bi se stabiliziralo tržište. SAD izvozi svaki molekul tečnog prirodnog gasa kako bi ublažio manjak zaliha u Evropi. Bidenova administracija je apelirala na američku industriju nafte da pojača proizvodnju kako bi zadovoljila aktuelne potrebe”, istakla je Granholm, prenosi Tanjug Glas Amerike.
Na pitanje da li svjetsko tržište može da izdrži zabranu uvoza ruske nafte i drugih energenata, američka ministrica je rekla da se to sada analizira i da se svaka zemlja različito nosi sa tim.
Porošenko: Johnson da ne poredi Brexit i rat u Ukrajini
Bivši predsjednik Ukrajine Petro Porošenko reagirao je danas nakon što je prethodno premijer Velike Britanije Boris Johnson uporedio rat u Ukrajini i Brexit.
“Koliko je Britanaca poginulo zbog Brexita? Nijedan. Zamolio bih Johnsona da ne upoređuje ukrajinski otpor sa Brexitom”, kazao je Porošenko za ITV News, a prenio Guardian.
Prethodno je, kako navodi londonski list, Johnson izazvao veliko nezadovoljstvo među političkim liderima u Evropi, a u domovini i bijes političkih protivnika, nakon što je uporedio otpor ukrajinskog naroda ruskom napadu sa odlukom Britanije da napusti Evropsku uniju.
Zelenski će virtuelno učestvovati na samitu NATO-a u Briselu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski učestvovat će virtuelno na samitu NATO-a u četvrtak kako bi razgovarao o ratu sa Rusijom, ali tačni detalji još nisu precizirani, objavila je agencija Interfax Ukrajina citirajući glasnogovornika Zelenskog.
Glasnogovornik Sergij Nikiforov rekao je da će Zelenski imati video obraćanje na samitu, ali i da bi mogao da učestvuje i u diskusiji, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Peskov: Nuklearno oružje samo u slučaju realne prijetnje Rusiji
Rusija će upotrijebiti nuklearno oružje samo ako njeno postojanje bude realno ugroženo, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
On je rekao da ruska vojska ne izvodi napade na civilne mete u Ukrajini, i da svrha “specijalne operacije” nije “okupacija Ukrajine”, prenosi agencija RIA Novosti.
“Ruska vojska ne gađa civilne mete…Okupacija nije jedan od ciljeva pomenute operacije”, rekao je Peskov za CNN.
Bijela kuća: Zapad će u četvrtak najaviti nove sankcije Rusiji
Zapadne zemlje će u četvrtak saopštiti “nove sankcije Rusiji i pojačati” postojeće, saopštila je Bijela kuća.
Kako je ranije najavljeno, američki predsjednik Joe Biden u četvrtak u Briselu prisustvovat će samitu lidera Evropske unije. Tog dana u Briselu će biti i vanredni samit lidera NATO-a posvećen ruskoj invaziji na Ukrajinu, prenosi Beta.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan rekao je da SAD niije primjetio da Kina isporučuje Rusiji vojnu opremu od nedavnog razgovora predsjednika SAD-a i Kine, Joea Bidena i Xi Jinpinga.
Sullivan je dodao da SAD nastavlja da prati aktivnosti Kine.
Francuski Total: Više nećemo kupovati rusku naftu
Francuska naftna kompanija Total Energies saopštila je da više neće kupovati rusku naftu i naftne derivate.
U saopštenju se dodaje da će Total osigurati striktno poštovanje sadašnjih i budućih evropskih sankcija Rusiji, bez obzira na posljedice po upravljanje imovinom te kompanije u Rusiji, prenosi Reuters.
Kremlj: Putin razgovarao s Macronom
Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, saopštio je Kremlj.
Razgovor je održan na inicijativu predsjednika Francuske, prenose RIA Novosti.
Putin i Macron razgovarali su o Ukrajini, kao i o napretku trenutnih pregovora između predstavnika Rusije i Ukrajine, dodaje se u saopštenju Kremlja, prenosi Tanjug.
Njemačka neće bojkotirati ruske energente
Njemački kancelar Olaf Scholz još jednom je odbacio pozive da Njemačka bojkotira ruske energente zbog ruskog napada na Ukrajinu.
Kazao je da su sankcije već uvedene Rusiji i da pogađaju ekonomiju te zemlje, a da će sve to “biti samo još dramatičnije svakoga dana”, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.
U isto vrijeme, sankcije su osmišljene da budu “podnošljive” za one koji ih uvode, uključujući dugoročno, dodao je.
Zapadne zemlje zaziru od ruske prisutnosti u G20
Zapadne zemlje procjenjuju može li Rusija ostati članice grupe G20, koju čine najveće svjetske ekonomije, nakon što je pokrenula invaziju na Ukrajinu, rekli su u utorak Reutersu dva izvora uključena u razgovore o tom pitanju.
Vjerovatnost da će članice grupe G20, među kojima su Kina, Indija, Saudijska Arabija i druge zemlje, staviti veto na izbacivanje Rusije, povećala je izglede za scenarij u kojem će neke zemlje preskočiti samite gruope G20, kazali su Reutersovi izvori, prenosi Hina.
Grupa G20, zajedno s manjom grupom G7 – koju čine samo Sjedinjene Američke Države, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Japan i Britanija – ključna je međunarodna platforma za koordinaciju djelovanja od klimatskih promjena do prekograničnog duga.
Erdogan: Turska preduzima mjere zbog navoda o minama u Crnom moru
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je povodom ruskih tvrdnji o plutajućim minama iz Odese, ukrajinskog grada i pomorske luke u Crnom moru, da tursko Ministarstvo odbrane preduzima sve neophodne mjere.
“Biće učinjeno sve što je potrebno, nema mjesta zabrinutosti”, kazao je Erdogan, prenosi Anadolija.
Rusija je u subotu upozorila da bi podvodne mine u Crnom moru, koje je postavila ukrajinska vojska oko luka Odesa, Očakov, Černomorsk i Južni, mogle stići do Bosfora ili čak Sredozemnog mora.
Raketirana željeznica stanica u regionu Dnjepra
Raketni udari uništili su željezničku stanicu u gradu Pavlogradu u centralno-istočnom ukrajinskom regionu Dnjepra, pri čemu je jedna osoba ubijena, izjavio je guverner Valentin Rezničenko.
Dodao je da je raketni udar oštetio šine dovoljno da spriječi prolazak vozova na neodređeno vreme, prenosi agencija Reuters.
Cavusoglu: Lideri NATO-a da se fokusiraju na primirje u Ukrajini
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu izjavio je da ovosedmični sastanak lidera NATO-a treba da bude fokusiran na načine osiguravanja primirja u Ukrajini, a ne samo na sankcije.
“Prvi cilj svih treba da bude prekid vatre”, rekao je Cavusoglu novinarima na marginama Organizacije islamske konferencije u Pakistanu, prenosi agencija AP.
Cavusoglu je poručio da bi “trebalo da se zaustavi rat koji trenutno traje i da bi svako trebalo da se ponaša odgovorno i konstruktivno”.
SAD i NATO vjeruju da bi Bjelorusija mogla napasti Ukrajinu
Zvaničnici SAD-a i NATO vjeruju da bi Bjelorusija “uskoro” mogla da se pridruži Rusiji u napadu protiv Ukrajine, kao i da ta zemlja već preduzima korake da to učini.
Sve je “vjerovatnije” da će Bjelorusija ući u sukob, rekao je za CNN vojni zvaničnik NATO-a, prenosi Tanjug.
Izvor iz bjeloruske opozicije rekao je da su bjeloruske borbene jedinice spremne da uđu u Ukrajinu u narednih nekoliko dana, sa hiljadama snaga koje su spremne za raspoređivanje.
Prema mišljenju ovog izvora, to će imati geopolitički utjecaj, s obzirom na implikacije pridruživanja druge zemlje ratu.
Visoki obavještajni zvaničnik NATO-a odvojeno je rekao da Alijansa ocjenjuje da bjeloruska vlada “priprema okruženje kako bi opravdala bjelorusku ofanzivu na Ukrajinu.”
Ruskim košarkaškim klubovima brisani svi rezultati u Evropi
Ruski euroligaški klubovi Zenit Sankt Peterburg, Kazanj i CSKA Moskva, te Krasnodar u Eurokupu, trajno su povučeni iz dva natjecanja u organizaciji košarkaške Eurolige za sezonu 2021/22, a njihovi rezultati su poništeni, saopćeno je u utorak.
Zbog invazije ruske vojske na Ukrajinu 24. februara, tijelo je već 28. februara odlučilo suspendirati ruske klubove iz svojih natjecanja, a sada i poništiti rezultate ruskih timova koji sudjeluju u njegovim natjecanjima “jer se situacija u Ukrajini ne razvija povoljno”, prenosi Hina.
Kao rezultat ove odluke, konačan plasman u regularnom dijelu Eurolige bit će utvrđen nakon posljednjih utakmica sredinom aprila s ukupno 15 timova, a ne 18, te po 28 utakmica za svaku ekipu umjesto 34.
Orban traži isplati evropskih sredstava zbog izbjegličke krize
Mađarski premijer Viktor Orban zatražio je od Evuropske komisije da isplati sva sredstva iz fondova EU-a dodijeljena njegovoj zemlji, uključujući zajam u okviru instrumenta za oporavak i otpornost kako bi pomogla Mađarskoj u nošenju s ukrajinskom izbjegličkom krizom, rekao je glasnogovornik mađarskog premijera.
Prema kopiji pisma od 18. marta, upućenom predsjednici Komisije Ursuli Von der Leyen i poslanom Reutersu putem e-maila, Orban je rekao da Mađarska želi koristiti zajam za odbranu, kontrolu granica te humanitarne i druge akutne zadatke upravljanja krizom, prenosi Hina.
Evropska komisija nije odobrila poljski i mađarski plan oporavka od pandemije jer tvrdi da dvije zemlje još nisu ispunile preporuke po pitanju vladavine prava.
Rusija: Vijeće sigurnosti UN-a večeras o otrovnim hemikalijama
Ruska misija pri Ujedinjenim narodima saopštila je da će Vijeće sigurnosti UN-a razmatrati večeras o, kako se navodi, incidentima vezanim za otrovne hemikalije u Ukrajini.
“Danas će Vijeće sigurnosti UN-a razmotriti situaciju sa incidentima povezanim sa hemijskim supstancama u Ukrajini”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug agenciju TASS.
Agencija Unian: Spriječen atentat na Zelenskog
Ukrajinska služba za odbranu od špijunaže spriječila je atentat na predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, tvrdi agencija Unian.
Prema tim navodima grupa ruskih atentatora, predvođena obavještajcem, uhapšena je u gradu Uškorodu na tromeđi Ukrajine, Slovačke i Mađarske, a zadatak 25 uhapšenih lica bio je, osim atentata na Zelenskog u Kijevu, i niz sabotaža u vladinoj četvrti, kao i u drugim dijelovima Ukrajine, prenosi Tanjug.
Trebalo je, kako navodi agencija, da se atentatori predstave kao pripadnici teritorijalne odbrane Ukrajine i da tako stignu do Kijeva.
Prema navodima ukrajinskih vlasti od početka rata više ruskih špijunskih grupa pokušalo je da dopre do Kijeva i ubije Zelenskog.
SAD: Nema naznaka o napadu hemijskim oružjem u Ukrajini
Sjedinjene Američke Države još nisu vidjele nikakve konkretne naznake ruskog napada hemijskim ili biološkim oružjem u Ukrajini, ali pomno prate obavještajne podatke, izjavio je neimenovani visoki zvaničnik američke odbrane, prenosi Reuters.
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u ponedjeljak da lažne optužbe Rusije da Kijev ima biološko i hemijsko oružje nagovještavaju da ruski predsjednik Vladimir Putin razmišlja da ih i sam upotrebi u ratu protiv Ukrajine.
Američki zvaničnik podijelio je Bidenovu procjenu, ali je i dodao da trenutno nema naznaka o tome.
Jedna osoba poginula u napadu dronovima u Kijevu
Najmanje je jedna osoba poginula u utorak u napadu bespilotnim letjelicama na zgradu u Kijevu, ukrajinskom glavnom gradu, javlja agencija France Presse s mjesta događaja.
Nekoliko dronova “samoubica” pogodilo je zgradu Državne akademije znanosti na sjeverozapadu grada, prenosi Hina.
Spasioci su najmanje jedno truplo u vojnoj uniformi izvukli iz te sedmerospratnice iz koje se još dizao dim, javlja agencija.
Vojnici koji su ondje bili rekli su da ih je ruska vojska napala dronovima “samoubicama” od kojih su jedan srušili. Ostatci letjelice u obliku krila širokog jedan metar presječenog popola mogli su se vidjeti na tlu nedaleko od mjesta incidenta.
Johnson i Modi: Rusija se mora pridržavati Povelje UN-a
Rusija mora da se pridržava Povelje Ujedinjenih naroda, poručili su britanski premijer Boris Johnson i indijski premijer Narendra Modi, a saopšteno je danas iz Johnsonovg kabineta.
“Dvojica lidera su se saglasila da se integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine moraju poštovati”, navodi se u saopštenju, prenosi Tanjug agenciju Reuters.
Poručili su da Rusija mora da se pridržava Povelje UN-a i saglasili da je poštovanje međunarodnog prava jedini način da se osiguraju globalni mir i prosperitet.
Ruski vojnik predao tenk ukrajinskim snagama u zamjenu za novčanu nagradu
U zamjenu za obećanu novčanu nagradu jedan ruski vojnik predao je Oružanim snagama Ukrajine tenk kojim je upravljao, objavile su ukrajinske vlasti.
“Jedan ruski vojnik je u zamjenu za nagradu predao tenk. Prije nekoliko dana nazvao nas je Miša. Date su mu detaljne upute gdje da ode i došao je. Bespilotnim letjelicama je utvrđeno da nije zasjeda. Nakon toga se predao specijalnim snagama”, naveo je Viktor Andrusiv, savjetnik ministra unutrašnjih poslova Ukrajine, prenosi Anadolija.
Nakon predaje, ruski vojnik je izjavio da je ostao sam u tenku te da su ostali članovi posade napustili front.
Andrusiv je naveo i da će ruskom vojniku koji se predao zajedno s tenkom biti isplaćena naknada od 10.000 dolara, te da će imati mogućnost stjecanja državljanstva Ukrajine, nakon rata.
Guterres: Rat u Ukrajini prijeti da izazove globalnu krizu gladi
Rat u Ukrajini prijeti da izazove globalnu krizu gladi, upozorio je generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres.
On je ocijenio da je vrijeme da se okonča ovaj “apsurdni rat”.
Guterres je rekao da je nastavak rata u Ukrajini “moralno neprihvatljiv, politički neodbranjiv i vojno besmislen”, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.
Iz Mariupolja htjelo pobjeći 100.000 civila, ali nisu mogli
Najmanje 100.000 civila željelo je da pobjegne iz ukrajinskog grada Mariupolja, ali nisu mogli zbog nedostatka sigurnih koridora, izjavila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
Vereščuk je rekla da granatiranje koje izvode ruske snage sprečava spasioce da priđu mjestu gdje se nalazi pozorište u Mariupolju koje je bombardirano, prenosi Tanjug.
Gradske vlasti navode da se vjeruje da se više stotina ljudi krilo pod zemljom u pozorištu kada je ono pogođeno u zračnom napadu prošle sedmice.
Poljska predložila SAD-u da Rusija bude isključena iz G20
Poljska je saopštila da je američkim zvaničnicima predložila da Rusija bude isključena iz grupe velikih svjetskih ekonomija G20 i da je taj prijedlog dobio pozitivan odgovor.
Poljski ministar za ekonomski razvoj i tehnologiju Pjotr Novak rekao je u saopštenju da se o tome razgovaralo na sastancima održanim u Washingtonu prošle sedmice, prenosi Reuters.
“Tokom sastanaka sa, između ostalih, (američkom sekretarkom za trgovinu) Ginom Raimondo, dali smo prijedlog da se Rusija isključi iz G20, što je naišlo na pozitivan odgovor i odobrenje, a stvar treba predati predsjedniku Joeu Bidenu”, rekao je Novak novinarima u Varšavi.
Kako navodi britanska agencija, još nema odgovora iz američkog ministarstva trgovine.
Ponestaje hrane i lijekova za 300.000 ljudi u Hersonu
Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je danas da za gotovo 300.000 ljudi u okupiranom gradu Hersonu ponestaje hrane i medicinskih zaliha i optužilo je Rusiju da sprečava civile da se evakuiraju na teritoriju pod kontrolom Ukrajine.
Glasnogovornik ukrajinskog ministarstva Oleg Nikolenko naveo je na Twitteru da se 300.000 građana Hersona suočava sa humanitarnom katastrofom zbog blokade ruske vojske.
“Hrana i medicinske zalihe su skoro nestali, ali Rusija odbija da otvori humanitarne koridore za evakuaciju civila”, tvrdi Nikolenko.
Kreće sjetva na sjeverozapadu Ukrajine
Regija Rivne na sjeverozapadu Ukrajine krenula je sa sjetvom proljetnih usjeva i planira zasijati 420.000 hektara i podržati regije u kojima bi žetvu mogao pogoditi rat s Rusijom, rekao je u utorak guverner Vitalij Koval.
U regiji Rivne, u blizini granice s Bjelorusijom, počela je sjetva jare pšenice, zobi i šećerne repe, a u planu je i sjetva drugih jarih žitarica, suncokreta i soje na velikim površinama, rekao je Koval u saopćenju na internetu.
“Rivne je danas u pozadini (rata) i na nas računaju regije na udaru poteza okupatora. Važno je da osiguramo buduću žetvu”, rekao je Koval.
Duda: Ruske snage kao Hitlerove tokom Drugog svjetskog rata
Poljski predsjednik Andrzej Duda uporedio je ponašanje ruskih snaga u Ukrajini sa ponašanjem zloglasnih SS trupa Adolfa Hitlera tokom Drugog svjetskog rata.
“Danas se ruska vojska ponaša na potpuno isti način kao njemački SS”, rekao je predsjednik Duda tokom posjete Bugarskoj, prenosi BEta.
Duda, čija je država pretrpjela brutalnu nacističku okupaciju tokom Drugog svjetskog rata, rekao je da je Rusija već́ prekršila međunarodno pravo kada je napala Gruziju 2008. i Ukrajinu 2014. godine.
On je rekao da se nada da će odgovorni za napade na civile u Ukrajini biti izvedeni pred međunarodne sudove.
Khan zatražio od članica OIC-a da posreduju u okončanju rata u Ukrajini
Pakistanski premijer Imran Kahn zatražio je u utorak od ministara vanjskih poslova zemalja s muslimanskom većinom da pomognu u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, također apelirajući na šefa kineske diplomatije da se pridruži tim naporima.
Khan je govorio na početku dvodnevnog skupa u Islamabadu 57-člane Organizacije islamske saradnje (OIC), kome je po prvi put prisustvovao kineski ministar vanjskih poslova, Wang Yi, kao specijalni gost, prenosi Fena.
Rat u Ukrajini “mogao bi imati velike posljedice po svijet”, upozorio je Khan i dodao da ostatak planete “već pati” s naglim rastom cijena nafte, gasa i brašna iz regije poznate kao žitnice svijeta.
On je zatražio od ministara da “posreduju, pokušaju uvesti primirje i okončati sukob”.
Gibraltar zaplijenio super-jahtu ruskog milijardera
Vlasti Gibraltara zaplijenile su super-jahtu koja je u vlasništvu ruskog milijardera Dmitrija Pumpjanskog, saopštio je britanski ministar saobraćaja Grant Shapps.
“Kao ministar saobraćaja, činim sve što mogu da onesposobim rusku industriju avijacije i brodarstva, a moja poruka (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu i njegovim prijateljima je glasna i jasna – nemate se gdje da se sakrijete”, rekao je Shapps, prenosi Tanjug.
Kompanija za proizvodnju čeličnih cijevi Pumpjanskog, koji je pod sankcijama, snadbijeva ruski gasni gigant Gazprom.
Velika Britanija objavila je prošle sedmice sankcije Pumpjanskom, a njegovu neto vrijednost procijenila je na 2,44 milijarde dolara, podsjeća BBC.
Nizozemska zamrznula 400 miliona eura Rusima
Nizozemska vlada je zamrznula skoro 400 miliona eura (440 miliona dolara) sredstava na računima povezanih sa Rusima koji su na meti sankcija zbog napada Moskve na Ukrajinu.
Ministrica finansija Nizozemske, Sigrid Kaag, otkrila je najnovije podatke o sredstvima zamrznutim na računima u današnjem dopisu upućenom parlamentu, prenosi AP.
Ona je navela da je više od 242 miliona eura (267 miliona dolara) sredstava povezanih sa Rusima zamrznuto u holandskim povjerilačkim kompanijama i skoro 145 miliona eura (160 miliona dolara) na bankarskim računima.
Ostatak zamrznutih sredstava se nalazi kod investicionih društava i penzionih fondova.
Novartis obustavio dio poslovnih aktivnosti u Rusiji
Švicarski proizvođač lijekova Novartis u utorak je objavio da obustavlja kapitalna ulaganja, medijsko oglašavanje i druge promotivne aktivnosti u Rusiji, ali namjerava i dalje garantirati dostupnost lijekova pacijentima.
“Novartis osuđuje rat u Ukrajini. Taj ničim izazvan čin nasilja ugrožava živote nevinih ljudi i u suprotnosti je s našom misijom poboljšanja ljudskog zdravlja širom svijeta”, objavio je u saopćenju švicarski div farmaceutske industrije, prenosi Hina.
Naglasili su da vode računa o poštivanju međunarodnih sankcija Rusiji pa su uveli niz mjera koje uključuju obustavu kapitalnih ulaganja, medijsko oglašavanje i druge promotivne aktivnosti u Rusiji.
Obustavili su i nova klinička ispitivanja i upis novih sudionika u ispitivanja koja su već pokrenuli.
Ukrajina: Vratili smo kontrolu nad ključnim predgrađem Kijeva
Ministarstvo odbrane Ukrajine tvrdi kako su ukrajinske snage povratile pod svoju kontrolu Makariv, strateški važno predgrađe zapadno od Kijeva, nakon žestokih borbi sa ruskim jedinicama.
Preuzeta teritorija omogućava ukrajinskim snagama da preuzmu kontrolu nad ključnim autoputem i spriječe da ruske trupe okruže glavni ukrajinski grad da sjeverozapada, dodaju.
No, Ministarstvo navodi kako se ruske snage probijaju ka Kijevu i da su preuzeli djelimičnu kontrolu nad drugim sjeverozapadnim predgrađima kao što su Buča, Hostomel i Irpin koja su pod stalnom paljbom od početka ruske invazije.
Tužilaštvo Ukrajine: Od početka ruskog napada ubijeno 117 djece
Tužilaštvo Ukrajine saopćilo je da je od početka ruskog napada u toj zemlji ubijeno najmanje 117 djece, javlja Anadolija.
Rat između Rusije i Ukrajine počeo je ruskim napadom na Ukrajinu 24. februara, a u izvještaju Tužilaštva iz Kijeva navodi se da je u ruskim napadima ubijeno najmanje 117, a ranjeno 155 djece.
Također se navodi da je u ruskom granatiranju oštećeno 548 obrazovnih institucija, od kojih su 72 potpuno uništene.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, najmanje 925 civila je ubijeno, a skoro 1.500 povrijeđeno u Ukrajini otkako je Rusija započela napad na svog susjeda. Više od 3,5 miliona ljudi je do sada pobjeglo od ruskog rata u Ukrajini, a milioni ljudi su interno raseljeni.
Ukrajinski ministar: Do sada uništeno deset bolnica
Ukrajinski ministar zdravlja Viktor Liaško izjavio je danas da je deset bolnica potpuno uništeno od kada je Rusija započela vojnu operaciju u Ukrajini.
On je rekao da ostale bolnice nije bilo moguće opskrbiti lijekovima i drugim zalihama zbog sukoba koji su se vodili u blizini, prenosi Reuters.
Liaško je, obraćajući se na nacionalnoj televiziji, naveo da se testiranje na korona virus vrši samo u oblastima gdje nema borbi.
Reuters nije mogao nezavisno da potvrdi ove navode.
Ruski Nobelovac donirao medalju kako bi se prikupio novac za ukrajinske izbjeglice
Ruski novinar Dmitrij Muratov, jedan od dobitnika prošlogodišnje Nobelove nagrade za mir, rekao je da će donirati svoju Nobelovu medalju kako bi ju se prodalo na aukciji i prikupljeni novac dao ukrajinskim izbjeglicama.
Nova Gazeta, list čiji je on glavni urednik, objavila je početkom marta da će ukloniti materijal o ruskim vojnim akcijama u Ukrajini sa svoje internetske stranice zbog cenzure, kao odgovor na prijetnje kaznenim progonom novinara i građana koji ne budu podržavali službeno stajalište vlade s tim u vezi.
“Nova Gazeta i ja odlučili smo donirati Nobelovu medalju za mir Ukrajinskom fondu za izbjeglice”, navodi se u članku objavljenom s Muratovim imenom. “Izbjeglica je već više od 10 miliona. Pozivam aukcijske kuće da odgovore i stave na aukciju ovu svjetski poznatu medalju”.
Rusija i Sjeverna Koreja razgovarale o razvoju bilateralnih odnosa
Zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Igor Morgulov sastao se sa ambasadorom Sjeverne Koreje u Rusiji s kojim je razgovarao o razvoju bilateralnih odnosa “u kontekstu promjena koje se dešavaju na međunarodnoj areni”, saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova.
Do kontakta je došlo u vrijeme kada se Rusija suočava sa sve većom izolacijom zbog invazije na Ukrajinu, zbog koje su joj uvedene međunarodne sankcije.
Sjeverna Koreja je prošlog mjeseca okrivila za ukrajinsku krizu “hegemonističku politiku” i samovolju SAD-aZapada, podsjeća Reuters.
Zelenski: Za ruske trupe Ukrajina je kapija ka Evropi
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je danas italijanskom parlamentu da je njegova zemlja na ivici preživljavanja zbog rata sa ruskim snagama i upozorio je da je cilj Moskve da se probije do ostatka Evrope.
„Za ruske trupe Ukrajina je kapija Evrope, u koju žele da provale, ali se barbarstvu ne smije dozvoliti da prođe“, rekao je Zelenski u obraćanju putem video veze italijanskim poslanicima, prenosi Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratiće se u srijedu putem video linka poslanicima japanskog parlamenta i zatražiti podršku za borbu protiv Rusije.
Govor Zelenskog koji će, kako se očekuje, trajati 10 minuta, biće prikazan u donjem, moćnijem domu parlamenta, prenosi AP.
Zelenski se već virtuelno obratio američkom Kongresu, kao i poslanicima nekoliko evropskih država i Izraela.
Škodin dobavljač kablova iz Ukrajine obnavlja proizvodnju
Češki proizvođač automobila Škoda Auto, koji posluje u okviru Volkswagen grupe, saopštio je danas da je njegov dobavljač automobilskih kablova iz Ukrajine odlučio da ponovo pokrene proizvodnju.
„Naš partner u Ukrajini odlučio je da ove nedjelje ponovo pokrene proizvodnju kablova, u punom obimu i uz potpunu bezbjednost za tamošnje radnike”, rekao je jedan zvaničnik Škode na prezentaciji poslovnih rezultata kompanije za 2021. godinu, prenosi Reuters.
Prema njegovim riječima, proizvodnju ukrajinskog partnera mogla bi da podupre jedna alternativna fabrika.
Škoda je ranije ovog mjeseca obustavila proizvodnju jednog svog modela automobila zbog nestašice kablova izazvane napadom Rusije na Ukrajinu.
Ukrajina apelira na Rusiju da dozvoli koridor u Mariupolju
Ukrajina je danas uputila novi apel Rusiji da dozvoli humanitarni koridor u Mariupolju i da pusti civile da izađu iz ovog opkoljenog grada.
“Zahtjevamo otvaranje humanitarnog koridora za civile”, saopštila je potpredsjednica vlade Irina Vereščuk na ukrajinskoj televiziji, prenosi Reutrs.
Vereščuk je naglasila i da ruske oružane snage sprječavaju da humanitarna pomoć stigne do stanovnika grada Hersona na jugu zemlje.
Ukrajina je danas saopštila da su njeni napori da evakuiše civile iz opkoljenih gradova prije svega usmjereni na Mariupolj, ali nije objavila nikakav novi sporazum sa Rusijom, koji bi omogućio bezbjedan prolaz njegovim zarobljenim stanovnicima, prenio je Reuters.
Jahta ruskog milijardera Abramoviča usidrena u turskom Marmarisu
Luksuzna jahta povezana s ruskim oligarhom Romanom Abramovičem usidrena je u živopisnom mediteranskom ljetovalištu Marmaris na turskoj rivijeri, javlja Anadolija.
Prema informacijama iz opštine Marmaris, jahta “Eclipse”, duga 162 metra, opremljena je mini-podmornicom, heliodromom i bazenom.
Zbog rata Rusije i Ukrajine, ruski oligarsi su pod sankcijama zapadnih zemalja, a mnogima od njih zaplijenjene su jahte, ne dozvoljava im se točenje goriva ili su na meti napada.
Jahta “Eclipse” je izgrađena 2010. i koštala je oko 340 miliona eura.
Moskva: Rusko-američki odnosi na rubu pucanja zbog Ukrajine
Sukob u Ukrajini doveo je rusko-američke odnose do prijelomne točke, rekao je u utorak zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej.
“Jučer je američkom ambasadoru predana prosvjedna nota, koja navodi da je to što se događa dovelo odnose do ruba pucanja”, rekao je Rjabkov u Moskvi, prema novinskoj agenciji Interfax.
Rjabkov je dodao da Sjedinjene Američke Države moraju prestati slati oružje Ukrajini i promijeniti svoju retoriku ako žele da se nastave razgovori između Moskve i Washingtona.
“Moraju prestati prijetiti Rusiji”, rekao je.
Ruske snage bombardirale luku u Mikolajevu
Ruske snage bombardovale su noćas luku u ukrajinskom gradu Mikolajevu, saopštila je ukrajinska Lučka uprava.
Kako se navodi, u napadu je oštećena lučka infrastruktura, ali nije prijavljeno da je bilo žrtava, prenosi Ukrinform.
Dodaje se da su tokom jučerašnjeg dana u vazdušnim napadima na Mikolajev poginule tri osobe, a da je jedna povrijeđena, kao i da je oštećeno nekoliko stambenih zgrada, bolnica, hotel i benzinska stanica.
UNHCR: Više od 3,5 miliona ljudi napustilo Ukrajinu zbog rata
Agencija UN-a za izbjeglice saopštila je danas da je više od 3,5 miliona izbjeglica do sada napustilo Ukrajinu zbog ruske invazije, prenosi AP.
Kako je navedeno u saopštenju Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), 3.528.346 osoba je do sada izbjeglo iz Ukrajine, nakon početka ruskog napada 24.februara.
Više od 2 miliona njih je prešlo u Poljsku, dodaje se u saopštenju, navodi AP.
Ukrajina: Rusija koristi zabranje fosforne bombe
Ukrajinski zvaničnik optužio je Rusiju da koristi zabranjenu municiju i bombe koji sadržavaju fosfor u istočnom gradu Kramatorsku koji je pod opsadom.
„Gorjet ćete jednako kako ovaj fosfor gori“, napisao je šef policije Oleksij Biločicki na Facebooku u ponedjeljak.
Ukrajinski zvaničnici više puta su optužili Moskvu da koristi fosforne bombe koje mogu izazvati požare koji se brzo šire na velikom području.
Ženevskom konvencijom iz 1977. se zabranjuje korištenje bombi sa bijelim fosforom u sukobima.
Webber: Ukrajina treba dobiti status kandidata
Šef frakcije Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Webber zalaže se za davanje statusa kandidata za Ukrajinu.
„Ako se neko danas bori za evropske vrijednosti onda su to Ukrajinci. Zbog toga sam odlučno za to da Ukrajina dobije status kandidata za pristupanje Evropskoj uniji“, istakao je on za njemački javni servis ZDF.
Prema njegovim riječima, to bi bio važan politički signal i mnogo važnije od aplauza ili dodjele bilo kakvih nagrada. Od predstojećeg Samita EU očekuje jasnije signale dalje podrške Ukrajini.
Webber je mišljenja da bi sankcije trebalo dalje širiti i na energetski sektor.
Posljednji podaci o broju ukrajinskih izbjeglica
Zelenski spreman razgovarati o odustajanju od NATO-a
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kasno sinoć da je spreman razgovarati o tome da Kijev preuzme obavezu da ne traži članstvo u NATO u zamjenu za prekid vatre, povlačenje ruskih trupa i garanciju za ukrajinsku sigurnost.
„To je kompromis za sve, za Zapad koji ne zna šta sa nama da radi kada je riječ o NATO, za Ukrajinu koja želi sigurnosne garancije i za Rusiju koja ne želi dalje širenje NATO”, rekao je Zelenski u intervjuu za ukrajinske televizije.
On je ponovio poziv za direktne razgovore sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ako se ne sretne sa Putinom, nemoguće je razumjeti da li Rusija čak želi zaustaviti rat, rekao je Zelenski.
Kazao je kako će Kijev biti spreman razgovarati o statusu Krima i istočne regije Donbas koja je u rukama proruskih separatista poslije prekida vatre i, kako je naveo, koraka ka davanju sigurnosnih garancija.
UN: Ubijeno najmanje 925 civila
Približno 925 civila je ubijeno u Ukrajini od početka ruske invazije, prema podacima Kancelarije UN za ljudska prava (OHCHR), prenosi britanski Guardian.
Kako se navodi u izveštaju, u Ukrajini je od početka sukoba zabilježena ukupno 2.421 civilna žrtva, uključujući 925 poginulih i 1.496 ranjenih. Među poginulima je 11 djevojčica, 25 dječaka i još 39 djece čiji pol nije poznat, saopćio je OHCHR.
Najviše žrtava zabilježeno je u oblastima Donjecka i Luganska, gdje je evidentirano 1.017 cvilnih žrtava (256 poginulih i 761 povrijeđenih), dok su gradovi Kijev, Čerkasi, Černihov, Harkiv, Herson, Kijev, Nikolajev, Odesa, Sumi, Zaporožje, Dnjepropetrovsk i drugi zabilježili 1.404 žrtve.
Većina civilnih žrtava prouzrokovana je upotrebom eksplozivnog oružja sa širokim udarnim dejstvom, uključujući granatiranje teškom artiljerijom i višecjevnim raketnim sistemima, kao i raketnim i zračnim udarima, saopštio je OHCHR.
Kancelarija UN-a za ljudska prava je upozorila i da su stvarne brojke vjerovatno „znatno veće”, posebno posljednjih dana, „pošto je prijem informacija sa nekih lokacija na kojima su bila intenzivna neprijateljstva otežan i mnogi izvještaji još uvijek čekaju potvrdu“.
Evakuirano 8.057 osoba iz ukrajinskih gradova
Ukupno 8.057 ljudi iz ukrajinskih gradova u kojima su u toku sukobi sigurno je evakuirano u ponedjeljak preko sedam humanitarnih koridora, izjavila je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk.
Među njima je i 3.007 stanovnika lučkog grada Mariupolja na Azovskom moru koji je pod opsadom ruskih trupa, navela je ona, prenosi Reuters.
Biden o hemijskom oružju i cybernapadima
Predsjednik SAD-a Joe Biden izjavio je da postoji jasan znak da predsjednik Rusije Vladimir Putin razmatra korištenje i biološkog i hemijskog oružja u Ukrajini, prenosi Reuters.
On je rekao da Rusija možda planira izvesti cybernapad na SAD i pozvao je izvršne direktore američkih kompanija da zaštite svoje firme od cybernapada i investiraju u cybersigurnost.
Ruske optužbe da Kijev ima biološko i hemijsko oružje su lažne i ukazuju da ruski predsjednik Putin razmišlja da ih i sam upotrebi u svom ratu protiv Ukrajine, poručio je Biden, bez navođenja dokaza za svoje tvrdnje.
On je rekao da je Putin „pritjeran uza zid“ i da sada iznosi lažne optužbe, uključujući i tvrdnju da “SAD ima biološko i hemijsko oružje u Evropi”, što kako je naveo američki predsjednik, “jednostavno nije tačno“.
„Oni također sugeriraju da Kijev ima biološko i hemijsko oružje u Ukrajini. To je jasan znak da Putin razmišlja o upotrebi i jednog i drugog”, naglasio je Biden.
Sirene za zračnu opasnost širom Ukrajine
Ukrajinski medij Kyiv Independent objavio je kako su u „skoro svakoj regiji“ države objavljene sirene za zračnu opasnost.
⚡️Air raid alerts sound in almost every region of Ukraine.
Sirens have been activated in the Sumy, Mykolaiv, Ternopil, Poltava, Kirovohrad, Kharkiv, Zaporizhzhia, Lviv, Ivano-Frankivsk, Zakarpattya, Chernivtsi, Dnipropetrovsk, Rivne, Volyn, Cherkasy, Khmelnytsky, Odesa oblasts.
— The Kyiv Independent (@KyivIndependent) March 22, 2022
Uništeno ili oštećeno više od 4.400 stambenih zgrada
Hitne službe Ukrajine objavile su kako je najmanje 651 stambena zgrada u ovoj državi u potpunosti uništena od početka ruske invazije 24. februara, objavila je TV stanica NEXTA.
Dodaje se kako je blizu 3.780 građevina oštećeno.
According to the State Emergency Service of #Ukraine, since February 24, 651 residential buildings in Ukraine have been completely destroyed, and about 3,780 houses have been partially destroyed. pic.twitter.com/vwqZjtNhmr
— NEXTA (@nexta_tv) March 22, 2022
Ukrajinska vojska: Istjerali smo ruske trupe iz predgrađa Kijeva
Ukrajinska vojska objavila je kako je protjerala ruske trupe iz Makariva, strateški važnog predgrađa Kijeva, nakon žestokih borbi.
Dodaje se kako je to spriječilo ruske snage da blokiraju glavni grad sa sjeverozapada.
Ruske snage kontroliraju pristup Azovskom moru
Ukrajinska vojska je objavila kako ruske snage sada drže kopneni koridor sa okupiranim Krimom i blokiraju pristup Azovskom moru.
Dodaje se kako je ruska kopnena ofanziva uglavnom zastala, ali da je nastavljeno bombardiranje u regijama Kijeva, Černjihiva, Harkiva i Donjecka.
Objavljeno je kako su ukrajinske snage odbila 13 ruskih napada i ubile 300 ruskih vojnika.