Rusija najavila nastavak korištenja hipersoničnih raketa u Ukrajini
Američki Pentagon je optužio ruske snage da su počinile ratne zločine u Ukrajini i dodao da će pomoći u prikupljanju dokaza o njima, optužujući Kremlj da izvodi neselektivne napade.
- Američki Pentagon je optužio ruske snage da su počinile ratne zločine u Ukrajini i dodao da će pomoći u prikupljanju dokaza o njima
- Ruska vojska je saopćila da će nastaviti koristiti svoju najsavremeniju hipersoničnu raketu za gađanje izuzetno važnih ciljeva u Ukrajini
- Rusija je dala rok ukrajinskim snagama do 5:00 sati po moskovskom vremenu u ponedjeljak da predaju istočni lučki grad Mariupolj; Kijev je odbacio zahtjev.
- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratio se izraelskom parlamentu i usporedio rusku invaziju na njegovu državu sa zločinima koje je počinila nacistička Njemačka tokom Drugog svjetskog rata.
- Turska navodi kako Rusija i Ukrajina napreduju u pregovorima na obustavi rata i kako su dvije strane ‘blizu dogovora’.
Slijede najnovije vijesti:
Američki i evropski lideri ističu podršku Ukrajini
Lideri Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Njemačke i Italije razgovarali su telefonom o svom “koordinisanom odgovoru na eskalirajuću krizu u Ukrajini”, saopšteno je iz ureda britanskog premijera Borisa Johnsona.
“Premijer je podcrtao užasnutost sve brutalnijim taktikama predsjednika Putina u Ukrajini, kao što su opsadni rat i gađanje civila”, navodi se u saopštenju britanske vlade.
“Lideri su potvrdili svoju stalnu posvećenost vojnoj, diplomatskoj i ekonomskoj podršci Ukrajini, opremajući demokratski izabranu vladu u Kijevu alatima koji su joj potrebni za odbranu”, dodaje se.
I spoke with President Macron, Chancellor Scholz of Germany, Prime Minister Draghi, and Prime Minister Johnson today to discuss our coordinated responses to Russia’s unprovoked and unjustified attack on Ukraine, and our ongoing support for the Ukrainian people. pic.twitter.com/e7TksIH56H
— President Biden (@POTUS) March 21, 2022
EU bez odluke o sankcijama ruskom energetskom sektoru
Ministri vanjskih poslova Evropske unije nisu se danas složili o tome da li i kako uvesti sankcije unosnom energetskom sektoru Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu, pri čemu je Njemačka navela da je evropski blok previše zavisan od ruske nafte da bi donio odluku o embargu, prenio je Reuters.
EU i saveznici su već nametnuli oštre mjere protiv Rusije, uključujući zamrzavanje sredstava njene centralne banke, prenosi Tanjug.
Ali, uvođenje sankcija na izvoz ruskih energenata, kao što su to učinili SAD i Britanija, izaziva podjele u 27-članoj Uniji, koja se oslanja na Rusiju za 40 posto svojih potreba gasa.
Jedan diplomata EU-a rekao je da se neki nadaju da će do juna EU pronaći dovoljno alternativnih izvora energije da ozbiljno razmotri embargo na naftu.
Ruske snage pripremaju ‘izbore’ na okupiranom teritoriju regije Zaporožje
Ruski osvajači se spremaju da održe “izbore” proruske administracije na privremeno okupiranim lokalitetima Zaporoške oblasti, navodi se u saopćenju ukrajinske vlade, prenosi Ukrinform.
“Nastavljajući nezakonite aktivnosti na privremeno okupiranim teritorijama Zaporoške oblasti, u nekim naseljima ruske invazione snage vrše tajne pripreme za izbore proruske uprave okruga i gradova”, objavio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine na Facebooku, prenosi Fena.
Rusija blokirala stranicu francuskog kanala Euronews
Ruski regulator za medije blokirao je u ponedjeljak pristup stranici francuskog kanala Euronews, u sklopu jačanja kontrole nad informacijama povezanima s ruskim napadom na Ukrajinu.
Po ruskim novinskim agencijama, Roskomnadzor je blokirao stranicu euronews.com i njenu rusku verziju ru.euronews.com na osnovi zahtjeva tužiteljstva. Motiv za blokadu nije naveden, prenosi Hina.
Od početka ruske intervencije u Ukrajini 24. februara, ruske vlasti značajno su pojačale kontrolu nad informacijama koje se objavljuje na internetu.
Pentagon optužio Rusiju da je počinila ratne zločine u Ukrajini
Američki Pentagon je optužio ruske snage da su počinile ratne zločine u Ukrajini i dodao da će pomoći u prikupljanju dokaza o njima, optužujući Kremlj da izvodi neselektivne napade kao dio namjerne strategije u sukobu.
“Svakako vidimo jasne dokaze da ruske snage čine ratne zločine i pomažemo u prikupljanju dokaza o tome”, rekao je glasnogovornik Pentagona John Kirby na brifingu za novinare, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
“Postoje istražni procesi koji će se odvijati i mi ćemo to dozvoliti. Dat ćemo doprinos tom istražnom procesu. Što se tiče toga šta će iz toga proizaći, to nije odluka koju će donijeti rukovodstvo Pentagona”, rekao je Kirby.
Izrael otvara terensku bolnicu u regiji Lavov
Izraelska vlada je odlučila da će u utorak otvoriti terensku bolnicu Kohav Meir u mjestu Mostiska u regiji Lavov, javlja Ukrinform.
“Sutra će se otvoriti izraelska terenska bolnica Kohav Meir u gradu Mostiska u blizini Lavova”, prenosi Fena.
Delegacija koju čini 60 zdravstvenih radnika iz bolnica Sheba i Schneider otputovala je jutros za Lavov – objavio je na Facebooku ambasador Izraela u Ukrajini Mihael Brodski.
Izrael je prva i do sada jedina zemlja koja otvara terensku bolnicu u Ukrajini, naglasio je ambasador.
Lideri SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke i Italije razgovarali o Ukrajini
Predsjednik SAD-a Joe Biden i evropski lideri razgovarali su u ponedjeljak o “brutalnoj” taktici Rusije u Ukrajini, saopštila je Bijela kuća.
Biden je telefonom razgovarao sa liderima Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije o koordiniranom odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Razgovor je obavljen uoči Bidenovog puta u Evropu kasnije ove sedmice, gdje će se sastati sa saveznicima iz NATO-a, liderima G7 i liderima Evropske unije.
Borrell: Putin koristi izbjeglice kao oružje
Šef diplomatije Evropske unije Josep Borrell kaže da je ruska invazija na Ukrajinu bila glavna tema Vijeća ministra vanjskih poslova EU-a koji su se u ponedjeljak sastali u Briselu, ali da nisu donijete i konkretne odluke o sljedećim potezima EU-a uključujući i pitanje novih sankcijama prema Rusiji.
“Došli smo do političkog dogovora o izdvajanju dodatnih 500 miliona eura iz Evropskog instrumenta za mir. Smatramo da je ono što se dešava u Ukrajini ratni zločin počinjen od strane ruskih vojnih snaga nad ukrajinskim civilima i to ne može proći bez odgovora”, kaže Borrell, prenosi Tanjug.
Šef diplomatije EU-a kaže i da je zbog ruskog uništavanja gradova trenutno 3,3 miliona izbjeglih iz Ukrajine i ocjenjuje da predsjednik Rusije Vladimir Putin koristi izbjeglice kao oružje.
Zelenski: Ukrajina će na referendumu glasati o kompromisima sa Rusijom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da će Ukrajinci morati da izglasaju na referendumu sve kompromise postignute sa Rusijom za okončanje rata.
“Narod će morati da progovori i odgovori na ovaj ili onaj oblik kompromisa. A kakvi će oni (kompromisi) biti, predmet je naših razgovora i razumijevanja između Ukrajine i Rusije”, rekao je on u intervjuu za televiziju Suspilne, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Pitanja koja bi se mogla pokrenuti na referendumu mogla bi da se tiču teritorija koje su okupirale ruske snage, uključujući Krim ili sigurnosnih garancija koje Ukrajini nude zemlje umjesto članstva u NATO-u, istakao je Zelenski.
UEFA dopustila registraciju novih igrača za svoja natjecanja zbog krize u Ukrajini
Evropski klubovi mogu prijaviti najviše dva igrača koji ispunjavaju uvjete iz ruskih i ukrajinskih klubova za preostale utakmice u ovogodišnjim kontinentalnim natjecanjima s obzirom na situaciju nakon ruske invazije na Ukrajinu, saopćila je u ponedjeljak UEFA.
FIFA je ranije ovog mjeseca dopustila stranim igračima i trenerima da privremeno napuste ruske i ukrajinske klubove i potpišu za nove timove zbog krize, prenosi Hina.
“Izvršni odbor UEFA-e danas je odlučio izmijeniti propise UEFA Lige prvaka za sezonu 2021./22., UEFA Evropske lige 2021./22. i UEFA Evropske konferencijske lige 2021./22. te omogućiti klubovima da registriraju najviše dva nova igrača koji ispunjavaju uvjete”, navodi se u saopćenju UEFA-e.
Rusija najavila nastavak korištenja hipersoničnih raketa u Ukrajini
Ruska vojska je saopštila da će nastaviti da koristi svoju najsavremeniju hipersoničnu raketu za gađanje izuzetno važnih ciljeva u Ukrajini.
Glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane Igor Konašenkov rekao je da je hipersonična raketa Kinžal “dokazala efikasnost uništavajući odlično osigurane specijalne objekte”, prenosi Beta.
Konašenkov je kazao da je raketa Kinžal iskorištena u petak u napadu na skladište raketa u mjestu Delijatin, kada je to novo oružje prvi put upotrijebljeno u borbi.
Nova raketa je korištena i u napadu na skladište goriva u Kostjantinovki, u blizini crnomorske luke Nikolajev, tokom vikenda.
Josep Borrell najavio nove sankcije Rusiji
Evropska unija spremna je da nametne nove sankcije Rusije zbog njenog napada na Ukrajinu, saopštio je šef diplomatije EUa Josep Borrell.
“Restriktivne mjere i dalje predstavljaju važan dio našeg pristupa i spremni smo da preduzmemo dalje mjere sa našim partnerima”, rekao je Borrell novinarima poslije sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Briselu, prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Moskva spremna razmijeniti 500 zarobljenih Ukrajinaca za Ruse
Rusija je Crvenom križu proslijedila podatke o više od 500 zarobljenih Ukrajinaca koje je spremna da razmijeni za zarobljene Ruse, izjavila je ruska povjerenica za ljudska prava Tatjana Moskalkova.
Rusija je spremna da ih zamijeni za Ruse koje je zarobila Ukrajina, rekla je Moskalkova, kako je javio Interfax, a prenio je Tanjug agenciju Reuters.
Mariupolj se odbija predati, situacija u opkoljenom gradu sve teža
Ukrajinske vlasti odbacile su ruski ultimatum za predaju južnog lučkog grada Mariupolja, koji je pod opsadom ruskih snaga.
Iz zvaničnog Kijeva poručuju da nema govora o bilo kakvoj predaji. Rusija je u zamjenu za predaju ponudila evakuaciju civila i vojnika ako odluče da predaju oružje. U Ukrajini će danas biti otvoreno devet humanitarnih koridora, ali Mariupolj nije na toj listi.
Autobusi s civilima pogođeni granatom, ranjena djeca
Guverner ukrajinskog regiona Zaporožja Oleksandr Staruh izjavio je da su autobusi koji su evakuirali civile sa linije fronta pogođeni granatom i da je četvoro djece ranjeno u odvojenim incidentima.
“Četvoro djece je prebačeno u bolnicu”, naveo je Staruh u online objavi, prenio je Reuters.
On je okrivio ruske snage za napad, iako Moskva negira da u Ukrajini gađa civile.
Zelenski: Ukrajina neće pokleknuti pod ultimatumima Rusije
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da Ukrajina nikada neće pokleknuti pred ultimatumima Rusije i da gradovi poput Kijeva, Marijupolja ili Harkova neće prihvatiti rusku okupaciju.
“Imamo ultimatum sa tačkama u njemu. ‘Slijedite ga i tada ćemo završiti rat'”, rekao je Zelenski u intervjuu televiziji Suspilne, prenio je Reuters.
“Ukrajina ne može da ispuni ultimatum”, istakao je on.
Moskva tvrdi da napada samo vojnu infrastrukturu
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je ruska vojska upotrijebila visokoprecizno oružje kako bi uništila bateriju ukrajinskih višecijevnih raketnih lansera koja se nalazila na tržnom centru u predgrađu Kijeva.
Kako se precizira u saopštenju, tržni centar na kome se nalazila ukrajinska tehnika nije radio, prenosi Tanjug Sputnik.
Glasnogovornik ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov izjavio je da ruska vojska “izuzetno efikasno” koristi krstareće rakete invazije na Ukrajinu, kao i da se visokoprecizni napadi izvode po vojnoj infrastrukturi, a nikako po civilnim ciljevima.
Ukrajinski mediji: Protest u Heršonu rasturen paljbom iz vatrenog oružja
Protest stanovnika Heršona, grada na jugu Ukrajine pod kontrolom ruskih snaga, rasturen paljbom je iz automatskog oružja, prenijeli su lokalni mediji i dodali da je jedna osoba povrijeđena.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba odmah je reagirao i osudio na Twitteru “ruske ratne zločince koji su otvorili vatru na nenaoružane ljude koji su mirno demonstrirali protiv osvajača”, prenosi Beta.
Na video snimcima lokalnih medija vide se demonstranti koji se kreću prema glavnom trgu u Heršonu i vojnike koji im idu u susret prije otvaranja vatre. Potom se vide demonstranti kako bježe pred paljbom.
Heršon u blizini crnomorskog poluotoka Krim koje je Rusija pripojila 2014. godine, prvi je veći grad koje su zauzele ruske snage na početku invazije na Ukrajinu.
Johnson i Michel: Britanija i EU jedinstveni po pitanju Ukrajine
Britanski premijer Boris Johnson složio se tokom telefonskog razgovora sa predsjednikom Evropskog vijeća Charlesom Michelom o nastavku bliske saradnje i jedinstvenog odgovora Velike Britanije i Evropske unije na napad Rusije na Ukrajinu, saopćio je ured britanskog premijera.
Johnson je, također, pokrenuo pitanje protokola za Sjevernu Irsku, koji regulira trgovinu između Sjeverne Irske i ostatka Velike Britanije nakon Brexita i rekao da je potrebno pronaći rješenja kako bi se zaštitili mir i stabilnost, navodi se u saopštenju, prenio je Reuters.
SAD ne može potvrditi tvrdnje Rusije o hipersoničnim projektilima
SAD ne može nezavisno potvrditi ili opovrgnuti tvrdnju Rusije da je ispalila hipersonične projektile na ukrajinsku metu, no, s vojnog stajališta, upotreba takvog oružja nema puno smisla, kazao je u ponedjeljak dužnosnik američkog ministarstva odbrane.
“Može biti da pokušavaju poslati poruku Zapadu”, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Po njegovim riječima, “iz vojne perspektive, to nije baš praktično”, prenosi Hina.
Rusija je u subotu saopćila da je lansirala hipersonične projektila “Kindžal” (Bodež) kako bi uništila veliko skladište oružja u Ivano-Frankviskoj oblasti na zapadu Ukrajine.
Rusija prekida mirovne pregovore s Japanom zbog sankcija
Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je ta zemlja odlučila da se povuče iz pregovora o mirovnom sporazumu sa Japanom kao odgovor na sankcije koje je Tokio uveo zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Dodaje se i da se Rusija povukla iz pregovora sa Japanom o zajedničkim poslovnim projektima na Kurilskim otocima, kao i da je obustavljen bezvizni režim za japanske državljane, prenosi agencija Reuters.
Rusija i Japan još nisu formalno okončali neprijateljstva iz Drugog svjetskog rata, podsjeća britanska agencija.
Kijev pozvao Peking da odigra ulogu u pronalaženju rješenja za sukob
Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba pozvao je Kinu da odigra “važnu ulogu” u pronalaženju rješenja za okončanje sukoba sa Rusijom.
“Decenijama su ukrajinsko-kineski odnosi zasnovani na međusobnom poštovanju i razumijevanju. Dijelimo stav Pekinga o potrebi da se pronađe političko rješenje za rat protiv Ukrajine i pozivamo Kinu, kao svjetsku silu, da igra važnu ulogu”, napisao je Kuleba na Twitteru, prenosi BEta.
Ukrajinski zvaničnik koji vodi pregovore sa Rusijom, Mihajlo Podoljak, već je prošle sedmice pozvao Kinu da “osudi rusko varvarstvo”.
Rusija tvrdi da Crnim morem plutaju mine, Ukrajina to negira
Glavna ruska obavještajna agencija objavila je da je nekoliko stotina mina otplutalo u Crno more nakon što su se oslobodile s konopaca blizu ukrajinskih luka, što je tvrdnja koju Ukrajina odbacuje kao dezinformaciju i pokušaj da se zatvore dijelovi mora.
Crno more je važna trgovačka arterija za žitarice, ulje i uljne proizvode. Lučka uprava Novorossiisk rekla je da je ugrožen prevoz u zapadnom dijelu Crnog mora, prenosi Hina.
“Zbog olujnog vremena, konopci kojima su bile vezane mine popucali su”, rekla je Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (FSB), glavni nasljednik sovjetskog KBG-a, u saopćenju od 19. marta. “Zbog vjetra i vodenih struja, mine plutaju slobodno u zapadnom dijelu Crnog mora”, rekao je FSB.
FSB je rekao da se oslobodilo 420 mina, te je dodano da su mine postavile ukrajinske snage. Ukrajina je rekla da je upozorenje FSB-a pogrešno i da nemaju nikakve informacije o bilo kakvim minama koje plutaju morem.
Rusija zabranila Facebook i Instagram zbog ‘ekstremizma’
Sud u Moskvi zabranio je u ponedjeljak američkim društvenim mrežama Facebook te Instagram rad na području Rusije pod optužbom da provode “ekstremističke” aktivnosti, a to je najnoviji u nizu koraka kojima vlasti nastoje kontrolirati internet od početka invazije na Ukrajinu.
“Sud je udovoljio zahtjevu pomoćnika državnog otužitelja da se zabrane aktivnosti Meta Platforms Inc. na ruskom teritoriju”, stoji u sudskoj objavi na Telegramu, prenosi Hina.
Društvene mreže kojima upravlja Meta “zabranjene su zbog ekstremističke aktivnosti”, obrazložio je sud.
Rusija uručila protestnu notu ambasadoru SAD-u zbog Bidena
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pozvalo je američkog ambasadora u Moskvi Johna Sullivana i uručilo mu protestnu notu zbog nedavne “neprihvatljive” izjave predsjednika SAD-a Joea Bidena o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, prenosi TASS.
Biden je prošle sedmice rekao da je Putin “ratni zločinac” zbog slanja vojnika u Ukrajinu.
Kako navodi rusko ministarstvo, Bidenovi komentari doveli su bilateralne odnose do tačke pucanja i Moskva će odgovoriti recipročno na neprijateljske akcije Washingtona.
“Upozorili smo da će neprijateljske akcije preduzete protiv Rusije dobiti odlučan i čvrst otpor”, napomenuto je u saopštenju.
Reznikov: Rusija provodi ‘državni terorizam’ u Ukrajini
Rusija provodi “državni terorizam” u Ukrajini i nastavit će sa napadima na druge zemlje, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Aleksej Reznikov.
Govoreći zajedno sa britanskim ministrom odbrane Benom Wallaceom tokom posjete Londonu, Reznikov je rekao da je od početka ruske invazije 150 ukrajinske djece ubijeno, da je uništeno više od 400 škola i vrtića i više od 110 bolnica, prenosi agencija Reuters.
“Ovo je državni terorizam. Zato Kremlj mora biti zaustavljen, jer će ići dalje. Napast će druge zemlje”, rekao je Reznikov.
OHCHR: Najmanje 925 civila poginulo u Ukrajini do sada
Visoki komesarijat Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR) saopštio je danas da je od početka ruske invazije na Ukrajinu poginulo najmanje 925 civila, a 1.496 je ranjeno.
Broj nastradalih civila u ratu u Ukrajini vjerovatno je i veći pošto OHCHR koji ima veliki broj posmatračkih timova u toj zemlji, nije mogao da dobije ili verificira izvještaje o žrtvama u nekoliko teško pogođenih gradova uključujući Mariupolj, navodi Reuters.
Velika Britanija optužila Rusiju za lažne pozive upućene ministrima
Velika Britanija je optužila Rusiju da stoji iza lažnih poziva upućenih ministrima vlade u Londonu, tokom kojih se sagovornik predstavljao kao premijer Ukrajine Denis Šmihal.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace rekao je da je u četvrtak razgovarao s prevarantom putem video veze, ministrica unutrašnjih poslova Priti Patel kazala je da je dobila sličan poziv, dok je ministrica kulture Nadine Dorries navela da je pokušaj razgovara sa njom bio neuspješan, prenosi Beta.
Wallace je kazao da je postao sumnjičav i da je prekinuo vezu pošto je osoba koja je pozvala “postavila nekoliko obmanjujućih pitanja”. On je optužio Rusiju za “prljave trikove”.
Glasnogovornik britanskog premijera Max Blain rekao je danas da je “Rusija odgovorna za lažne pozive upućene ministrima prošle sedmice”.
Mjerači radijacije oko elektrane Černobilj prestali raditi
Mjerači radijacije oko nuklearne elektrane Černobilj prestali su da rade, saopštila je danas ukrajinska agencija za nuklearnu energiju.
Agencija je navela i da u tom regionu više nema vatrogasaca koji bi mogli da zaštite šume, ozračene uslijed višedecenijske radioaktivnosti, u vrijeme kada se temperatura zraka povećava, prenosi Beta.
Ukrajinska agencija je navela i da bi ta kombinacija rizika mogla da znači “značajno pogoršanje” sposobnosti kontrole širenja radijacije u predstojećem periodu, ne samo u Ukrajini već i izvan njenih granica.
Lokaciju nuklearne elektrane Černobilj, u kojoj je eksplozija 1986. godine dovela do najveće nuklearne katastrofe u historiji planete, ruske snage su zauzele 25. februara, dan nakon početka invazije na Ukrajinu.
Rutte: EU treba biti oprezan s novim sankcijama ruskim kompanijama
Holandski premijer Mark Rutte istakao je da bi Evropska unija trebalo da bude oprezna pri uvođenju novih sankcija ruskim gasnim i naftnim kompanijama jer su neke zemlje još u velikoj mjeri zavisne od tih resursa.
“Moramo biti sigurni da energetska nezavisnost osigura dovoljno gasa i nafte u sistemu. To je veoma važno za Holandiju, Njemačku, Francusku i zemlje Istočne Evrope” rekao je Rutte novinarima posle sastanka sa predsjednikom Litvanije Gitanasom Nausedom, prenosi Beta.
“Moramo to da uradimo što je prije moguće, ali to ne možemo da uradimo sutra”, istakao je Nauseda dodajući da je Litvanija decenijama mnogo ulagala u energetsku sigurnost i da je sada spremna za potpuni bojkot ruske nafte i gasa.
“Sada kada su maske pale, vrijeme je da se krene naprijed u primjeni odluka koje su apsolutno neophodne da bi se Evropa osjećala sigurnijom, nezavisnijom i otpornijom na vanjske šokove”, dodao je Nauseda.
Vereščuk: Iza napada na Mariupolj stoje lični razlozi Putina
Zamjenica ukrajinskog premijera Irina Vereščuk je izjavila danas da iza napada na Mariupolj stoje lični razlozi ruskog predsjednika Vladimira Putina, jer, kako kaže, on nije uspio da zauzme taj grad 2014. godine u vrijeme kada je Rusija pripojila Krim.
“Mislim da se Putin lično sveti građanima Mariupolja, nakon što nije uspio da preuzme grad 2014. godine. To je kolektivna kazna za njihovo odbijanje ruskog tutorstva”, izjavila je ona za francuski list Liberation.
Vereščuk je istakla da i dalje nema uspjeha u dopremanju humanitarnih zaliha tom gradu.
Zelenski uputio apel Njemačkoj da spasi Kijev
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju naciji uputio je danas apel Njemačkoj da spasi glavni grad Kijev.
“Kijev se nekada zvao ‘novi Berlin’, to su gradovi sličnog duha, otvorenosti, emocija, slobode, iskrenosti ljudi, klubova i zabava”, poručio je Zelenski, prenosi Tanjug CNN.
“Sada je Kijev zatvoren. U tišini iščekuje nove sirene za zračni napad koji će natjerati ljude u skloništa,” dodao je ukrajinski predsjednik.
Zelenski je pustio snimak sirene za zračnu opasnost koji traje 20 sekundi, rekavši da taj zvuk Ukrajinci slušaju “satima, danima i sedmicama.”
UN: Približno 3,5 miliona izbjeglica iz Ukrajine
Približno 3,5 miliona ljudi pobjeglo je iz Ukrajine od početka borbi pokrenutih invazijom ruske vojske 24. februara, pokazuju danas objavljeni podaci Ujedinjenih nacija.
Visoki komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR) zabilježio je tačno 3.489.644 ukrajinskih izbjeglica na svom portalu oko 12:00 GMT (13:00 po srednjeevropskom vremenu). To je 100.600 više nego pri prethodnom ažuririranju u nedjelju.
Poljska je sama primila više od polovine svih izbjeglica koji su napustili Ukrajinu od početka ruske invazije, oko šest izbjeglica od 10. U Poljsku je od 24. februara stiglo 2.083.854 ljudi koji bježe od sukoba u Ukrajini, prema računici UNHCR-a.
Poljska granična straža također je navela da je 264.000 ljudi ponovo prešlo granicu da se vrati u Ukrajinu.
Kremlj: Nema prekida vatre tokom pregovora
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da tokom pregovora sa Kijevom neće biti obustave vatre u Ukrajini, jer je ukrajinska strana više puta kršila dogovor.
On je novinarima rekao da ukrajinske snage bilo koju obustavu vatre koriste za pregrupisavanje kako bi “nastavile napade na ruske vojnike”.
Peskov je kazao da Kremlj smatra kako je napredak u rusko-ukrajinskim pregovorima nedovoljan kako bi se govorilo o kontaktima dvojice predsednika, Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, ali nije želio govoriti o detaljima pregovora.
Sve manje kapaciteta za izbjeglice u Lavovu
Rusija: FSB traži ‘trenutnu’ zabranu Facebooka i Instagrama
Ruska sigurnosna služba (FSB) zatražila je u ponedjeljak “trenutnu” zabranu američkih društvenih mreža Facebooka i Instagrama, prvog dana suđenja za “ekstremizam” dok se nakon invazije na Ukrajinu pojačava represija nad medijima.
„Djelovanje Mete (matične kuće Facebooka i Instagrama) upereno je protiv Rusije i njenih oružanih snaga. Tražimo njenu zabranu i trenutnu primjenu te mjere”, rekao je na saslušanju glasnogovornik FSB-a Igor Kovaljevski, prenosi novinska agencija Interfaks.
I državni tužitelj je zatražio zabranu Mete “zbog očitih znakova ekstremističkog djelovanja”. Ipak je zatražio da se iz te zabrane izuzme aplikacija za razmjenu poruka WhatsApp, također u vlasništvu Mete.
Uništen tržni centar u Kijevu
Kina šalje Ukrajini 1,57 miliona dolara pomoći
Kina će osigurati Ukrajini još jednu seriju humanitarne pomoći, u vrijednosti od 10 miliona juana (1,57 miliona dolara), uzimajući u obzir razvoj situacije i stvarne potrebe, saopćilo je danas kinesko Ministarstvo vanjskih poslova.
“Kina će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u promoviranju deeskalacije situacije u Ukrajini i spremna je uložiti napore za prevazilaženje humanitarne krize”, izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin tokom konferencija za novinare.
Kina je prvu seriju humanitarne pomoći, u vrijednosti od pet miliona juana (790.000 dolara), uputila Ukrajini ranije ovog mjeseca.
Ukrajinci optužuju Ruse za prvi napad na Odesu
Gradske vlasti Odese optužile su danas ruske snage da su jutros izvele napad na stambene zgrade u predgrađu, prvi takav napad u ovoj luci na Crnom moru, prenosi Reuters.
Gradsko vijeće saopćilo je kako nije bilo žrtava, ali da je napad izazvao požar.
“To su stambene zgrade gdje žive civili”, rekao je gradonačelnik Odese Genadij Truhanov.
Sa druge strane, Rusija negira da je gađala civile.
Kremlj: Nema značajnog napretka na pregovorima
Kremlj je u ponedjeljak objavio da na ukrajinsko-ruskim mirovnim pregovorima nije postignut značajan napredak. Moskva je optužila Kijev da odugovlači mirovne pregovore neprihvatljivim prijedlozima za Rusiju.
Ukrajina je rekla da je spremna pregovarati, ali se neće predati niti prihvatiti ruske ultimatume.
Obraćajući se novinarima, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da treba postići značajan napredak u pregovorima kako bi postojala osnova za mogući sastanak predsjednika Vladimira Putina i njegovog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog.
“Da bi mogli govoriti o sastanku dvojice predsjednika, mora se napraviti domaća zadaća. Moraju se obaviti razgovori i dogovoriti njihovi rezultati”, rekao je Peskov.
“Za sada nije bilo značajnijeg napretka.”
Borrell: Rusko razaranje Mariupolja je veliki ratni zločin
Šef evropske diplomatije Josep Borrell osudio je danas neselektivno razaranje ruske vojske u ukrajinskom gradu Mariupolju pod opsadom kao “veliki ratni zločin”.
“To što se dešava u Mariupolju je veliki ratni zločin. Neselektivno granatiranje razara grad i ubija sve”, rekao je on uoči sastanka ministara vanjskih poslova i odbrane zemalja članica Evropske unije posvećenom razmatranju novih sankcija protiv Moskve.
Ministrica vanjskih poslova Njemačke Annalena Baerbock također je rekla da se “jasno i nedvosmisleno radi o ratnom zločinu”.
Više evropskih ministara danas se izjasnilo za novi val ekonomskih sankcija Rusiji da bi izolirali Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina.
Kličko: U Kijevu do srijede na snazi policijski sat
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko najavio je danas „produženi policijski sat“ u glavnom gradu Ukrajine, od 20:00 sati večeras do 7:00 sati u srijedu ujutro.
Kličko je saopćio i da prodavnice, apoteke i benzinske pumpe neće biti otvorene u utorak, prenosi Reuters.
„Molim sve da ostanu kod kuće ili u skloništima kada se oglase sirene za opasnost“, naglasio je kijevski gradonačelnik.
Dijelovi grada su više puta bili pod vatrom ruskih snaga, a najmanje osam osoba je poginulo u jučerašnjem granatiranju nekoliko stambenih objekata i trgovačkog centra u okrugu Podil, historijskoj četvrti Kijeva, objavio je danas ukrajinski vrhovni tužilac.
Zelenski Njemačkoj: Odustanite od ruskih energenata
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je Njemačku da odustane od snabdjevanja ruskim energetskim resursima, kao i da zatvori luke za isporuke ruske robe.
„Nijemci, vi imate moć, Evropa ima moć. Bez trgovine sa vama, bez vaših kompanija i banaka, Rusija neće imati novca… Ni jednog eura za okupatore, zatvorite im sve svoje luke, ne dostavljajte robu, odbijte ruske energente“, poručio je Zelenski u svom obraćanju.
Njemački ministar ekonomije i energetike Robert Habeck rekao je ranije da njegova zemlja još uvijek nema dovoljno zaliha plina da bi se odrekla ruskih isporuka prije sljedeće zime.
Ukrajina: Situacija u Mariupolju veoma teška
Ukrajinski zvaničnici su danas opisali situaciju u Mariupolju kao veoma tešku, navodeći da nisu bili u stanju uspostaviti novi siguran koridor za evakuaciju civila iz opkoljenog grada.
Kijev je prethodno odbio poziv Rusije da preda Mariupolj, nakon što je ruska vojska naredila Ukrajincima u gradu da se predaju do ponedeljka u 5:00 sati ujutru, podsjeća Reuters.
“Naravno da smo odbili ove prijedloge”, izjavila je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk.
Ona je izjavila da je danas postignut dogovor sa Rusijom o stvaranju osam humanitarnih koridora za evakuaciju civila iz opkoljenih gradova, ali Mariupolj nije među njima. Vereščuk je istakla da su ponovo propali napori da humanitarne zalihe stignu do Mariupolja.
“Tamo je situacija vrlo teška”, izjavila je Vereščuk.
Kremlj: Naftni embargo bi teško pogodio EU
Zvanična Moskva je upozorila danas da će Evropa biti teško pogođena u slučaju embarga na rusku naftu, jer bi to urušilo energetsku ravnotežu kontinenta, dok na Sjedinjene Američke Države takva odluka nema uticaj.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je pitanje bilo kakve zabrane uvoza ruske nafte veoma kompleksna tema, prenosi Reuters.
Pojedini ministri vanjskih poslova zemalja članica EU zalažu se za uvođenje naftnog embarga u okviru daljih sankcija prema Rusiji, s ciljem da kazne Moskvu zbog događaja u Ukrajini, dodaje britanska agencija.
Informacije da EU razmatra da se pridruži embargu SAD-a na uvoz ruske naftne podstakle su danas rast cijena “crnog zlata” za više od 3,0 posto.
Britanski obavještajci: Zastalo rusko napredovanje prema Kijevu
Napredovanje ruskih snaga prema Kijevu sa sjeverozapadne strane je zastalo, objavila je britanska obavještajna služba u ponedjeljak.
Ukrajina i zapadne zemlje navode da ruske snage prošle sedmice nisu ostvarile veći napredak, već su se koncentrirale na artiljerijske i raketne napade, često na urbana središta.
Velika većina ruskih snaga i dalje je udaljena više od 25 kilometara od središta Kijeva, procjenjuje britanska vojna obavještajna služba.
“Nastavljaju se žestoke borbe sjeverno od Kijeva”, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane.
“Snage koje napreduju iz smjera Hostomela prema sjeverozapadu odbacio je snažni ukrajinski otpor.”
Zaustavljeno curenje amonijaka u Sumiju
Curenje amonijaka iz fabrike đubriva Sumikimprom je zaustavljeno, saopćio je danas Guverner ukrajinske Sumske oblasti Dmitro Živicki. Kako je rekao, hitne službe su uspjele zaustaviti curenje nakon dva sata, a trenutno rješavaju problem amonijačnog oblaka.
Živicki je ranije danas rekao da je do curenja amonijaka iz fabrike đubriva nedaleko od grada Sumi došlo nakon što su granate koje su ispalile ruske snage oštetile cisternu.
Istakao je da nema opasnosti za stanovnike Sumija, grada na sjeveroistoku Ukrajine.
Živicki je na društvenim mrežama podijelio seriju fotografija za koje tvrdi da prikazuju pogođenu fabriku Sumikimprom.
Gdje ljudi bježe iz Ukrajine?
Prva smjena osoblja u Černobilu od početka invazije
Osoblje u nuklearnoj centrali Černobil zamijenjeno je prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu, saopćila je sinoć Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
Oko polovine osoblja u ukrajinskoj centrali je konačno moglo otići kući i zamijenjeno je drugim ukrajinskim osobljem, kako je Ukrajina obavijestila tu međunarodnu agenciju.
Ruske snage preuzele su kontrolu centrale 24. februara, ali oko 100 ukrajinskih tehničara koji su završavali noćnu smjenu ostali su u centrali i nastavili voditi dnevne operacije. Dnevna smjena ih nije mogla zamijeniti, prenosi AFP.
Tu se nalazi radioaktivni otpad od 1986. kada se desio najgori nuklearni incident u historiji.
Rusija gađala vojni poligon na zapadu Ukrajine
Ruske snage ispalile su danas dvije rakete na vojni poligon u gradu Rivne na zapadu Ukrajine, izjavio je guverner Rivnske oblasti Vitalij Koval.
On je u videoobraćanju rekao kako se napad dogodio rano jutros, prenosi BBC na koga se poziva Tanjug.
Britanski javni servis dodaje da nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri njegove tvrdnje.
Grčki konzul o Mariupolju: Na listi uništenih u ratu
Generalni konzul Grčke u Mariupolju, posljednji diplomat zemlje članice EU-a koji je napustio opkoljenu luku, rekao je kako se Mariupolj pridružuje popisu mjesta poznatih po tome što su uništena u ratu.
Manolis Androulakis pomogao je desecima grčkih državljana i etničkih Grka da pobjegnu iz grada koji su razrušile ruske snage.
U utorak je napustio Mariupolj i nakon četverodnevnog putovanja kroz Ukrajinu preko Moldavije prešao u Rumuniju, zajedno s još deset grčkih državljana, piše Reuters, prenosi Hina.
“Ono što sam vidio nadam se da nitko više neće vidjeti”, kazao je Androulakis po slijetanju u nedjelju na aerodorm u Atini.
Više na ovom linku…
Zelenski o mogućem napadu iz Bjelorusije
Ukrajina vidi veliki rizik od napada na Volinjsku regiju u zapadnoj Ukrajini koji će biti pokrenut iz Bjelorusije, saopćio je ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Ruska invazija uglavnom se usredotočila na sjeverna, južna i istočna područja Ukrajine, iako su projektili prošle sedmice također pogodili vojnu bazu Yavoriv, blizu poljske granice.
Nije bilo odmah jasno je li Ukrajina uočila prijetnju napadom na Volin od ruskih snaga ili bjeloruske vojske, koja do sada nije javno slala svoje vojnike u podršci Rusiji.
Više na ovom linku…
Vereščuk: Nema govora o predaji Mariupolja
Ukrajinski zvaničnici kažu da su odbili noćas ultimatum Rusije da kapituliraju u Mariupolju, gradu pod opsadom.
„Nema govora o predaji ili polaganju oružja. Već smo obavijestili rusku stranu”, rekla je ukrajinska vicepremijerka Irina Vereščuk za ukrajinski list Pravda.
„To je namjerna manipulacija i pravo uzimanje talaca“, rekla je ona u osvrtu na ruski zahtjev.
Rusko Ministarstvo odbrane pozvalo je Ukrajinu da „položi oružlje“ i sačuva stanovnike i infrastrukturu lučkog grada Mariupolja.
„Pozivamo zvanične vlasti Kijeva da budu razumni i otkažu ranija uputstva koja obavezuju militante da se žrtvuju i da postanu ‘mučenici Marijupolja'“, rekao je direktor Ruskog nacionalnog centra za upravljanje odbranom Mihail Mizincev, u poruci koju je objavilo rusko Ministarstvo odbrane.
Prema lokalnim vlastima ruski vojnici su silom preselili oko 1.000 stanovnika grada ka Rusiji i oduzeli im ukrajinski pasoš, što je mogući ratni zločion. Vicepremijerka je zatražila da se prioritet da humanitarnom koridoru i dozvoli da izadje oko 350.000 ljudi još blokiranih u Marijupolju.
Slovenske diplomate se vraćaju u Kijev
Slovenski premijer Janez Janša najavio je kako će se evakuirano osoblje slovenske ambasade vratiti u Kijev.
Janša je u objavi na Twitteru naveo da se diplomate u Kijev vraćaju dobrovoljno.
Slovenia @vladaRS will send its diplomats back to #Kyiv soon. They are volunteers. We are working to make #EU do the same. 🇺🇦needs direct diplomatic support. @SLOinUKR @ukraineoffice @Kabmin_UA_e @ua_parliament @ZelenskyyUa @Denys_Shmyhal #defendUkraine @KyivPost @visegrad24
— Janez Janša (@JJansaSDS) March 20, 2022
„Radimo na tome da i ostale članice Evropske unije učine isto. Ukrajini je potrebna direktna diplomatska podrška“, dodao je Janša.
Premijer Slovenije je 15. marta, zajedno sa češkim i poljskim kolegom posjetio Kijev gdje se sastao sa ukrajinskim predsjednikom volodimirom Zelenskim.
Kijev: Četvero mrtvih u požaru
Ukrajinske hitne službe objavile su kako je najmanje četvero ljudi poginulo u požaru u kijevskoj četvrti Podilski.
Jedna osoba je ranjena, a uzrok požara je „neprijateljsko granatiranje“, objavljeno je na Facebooku.
Dva sela pogođena curenjem amonijaka
Guverner Sumija Dmitro Živiciki kazao je kako su sela Novosljcja i Verknija Sirovatka unutar područja kontaminiranog curenjem amonijaka.
Dodao je kako je ljudima u pogođenom području preporučeno da se odmah sklone pod zemljom i, ako se otkrije amonijak, da dišu kroz gazu umočenu u limunsku kiselinu.
‘Nema prijetnje Sumiju’ u curenju amonijaka
Živicki je istakao kako „nema prijetnje“ gradu Sumi nakon curenja amonijaka u obližnjoj hemijskoj tvornici jer vjetar otpuhuje amonijak u suprotnom smjeru.
Dodao je kako curenje iz pogona Sumikimprom zagađuje područje u krugu od 2,5 kilometara, a ne od pet kilometara kako je ranije smatrano.
Nije naveo šta je uzrok curenja amonijaka.
Nastavak online razgovora Rusije i Ukrajine
Ruski i ukrajinski pregovarači će na internetu nastaviti sa razgovorima u ponedjeljak, objavila je Ukrajinska Pravda, informativni portal.
Ukrajinski zvaničnik David Arahamija je za ovaj medij rekao kako se razgovori odvijaju svaki dan na „nivou ekspertskih grupa“.