Lukašenko: Borit ćemo se uz Rusiju ako Bjelorusija bude napadnuta
- Moskva neće osvojiti Bahmut prije marta ili aprila, tvrdi čelnik Wagnera
- Minsk će se boriti uz Rusiju samo ako neko napadne Bjelorusiju, kaže Lukašenko
- Moskva neće osvojiti Bahmut prije marta ili aprila, tvrdi čelnik Wagnera
- Minsk će se boriti uz Rusiju samo ako neko napadne Bjelorusiju, kaže Lukašenko
- Novi raketni napadi Rusije nakon što je NATO pojačao podršku Ukrajini
- UN će obilježiti godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu pozivom na ‘pravedan mir’
- Švedska obećala pristizanje isporuka oružja Ukrajini što je prije moguće
- SAD treba dokazati da nije uništio Sjeverni tok, poručuje Rusija
Zelenski: Kijev se neće odreći dijela teritorije u zamjenu za mir sa Rusijom
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacio je mogućnost da se Kijev odrekne nekog dijela svoje teritorije u zamjenu za mirovni sporazum s Rusijom.
On je rekao da bi predaja zemlje značila da bi se Rusija vraćala “iznova i iznova”.
Zelenski smatra da je proljećna ofanziva već počela.
“Ruski napadi se već dešavaju iz više pravaca”, rekao je Zelenski za BBC.
On je dodao da se nada da se Bjelorusija neće priključiti ratu, ali i da će se Ukrajina boiriti ako se to desi.
Ukrajina vratila Rusiji 101 ratnog zarobljenika
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je danas da je Ukrajina vratila 101 ratnog zarobljenika, nakon pregovora.
“Ruski vojni transportni avion prebaciće zarobljenike u Moskvu radi tretmana i rehabilitacije u medicinskim ustanovima ruske vojske”, navodi se u saopštenju, prenio je Reuters.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andrej Jermak potvrdio je da su 100 vojnika i jedan civil vraćen Rusiji.
Prema njegovim navodima, svi oni su branili opkoljeni grad Marijupolj, prije nego što je pao u ruke ruskih trupa.
Ranije ovog mjeseca Zelenski je rekao da je od početka rata prošlog februara Ukrajina obezbjedila oslobađanje 1.762 muškarca i žena iz ruskog zarobljeništva.
Maerskovom tankeru zabranjeno pristajanje u Španiji zbog sankcija Rusiji
Danski prijevoznik Maersk Tankers izvijestio je da je tankeru Maersk Magellan pod zastavom Singapura zabranjeno pristajanje u španskoj Tarragoni zato što je preuzeo teret broda koji je bio plovio pod ruskom zastavom.
Grupa sedam najvećih ekonomija svijeta (G7) otežala je trgovinu naftom i naftnim derivatima iz Rusije decembarskom odlukom o ograničenju cijena, zaprijetivši sankcijama prijevoznicima i osiguravateljima koji budu prevozili skuplje barele.
Dodatne komplikacije izazvao je embargo Evropske unije na rusku naftu i naftne proizvode.
Prijevoznik Maersk Tankers, član grupe A.P. Moller-Maersk, izvijestio je da je njegovom tankeru Maersk Magellan pod singapurskom zastavom 10. februara zabranjeno pristajanje u španskoj Tarragoni pa je u utorak napustio položaj pred lukom.
“Zbog odluke španskih vlasti ponovno razmatramo (rutu) putovanja”, rekao je voditelj pravne službe Maersk Tankersa Christian Kjoller.
„Konzultiramo vanjske stručnjake kako bismo bili sigurni da se postupa u skladu s propisima o sankcijama Rusiji”, poručio je.
Iz danskog operatera ovih su dana izvijestili da službeni dokumenti pokazuju da je teret turskog podrijetla.
Španska trgovačka flota saopćila je pak u srijedu da, prema propisima, brod “ne može pristupiti… nijednoj luci u EU”.
Magellan je prvi tanker kojemu je odbijen zahtjev za pristajanjem u luku u Španiji nakon što su 5. februara na snagu stupili propisi o ograničenju cijena naftnih proizvoda, napominje Reuters.
Podaci o kretanju brodova pokazali su u četvrtak da tanker plovi pored talijanske obale u pravcu grčke luke Kalamate.
“Klijent je plovilo uputio prema drugoj luci dok se čekaju dodatne informacije o (konačnom) odredištu”, dodali su iz Maersk Tankersa.
Norveška odobrila paket pomoći Ukrajini od 7,4 milijardi dolara
Norveška je odobrila paket pomoći Ukrajini vrijedan 75 milijardi kruna (7,4 milijardi dolara), koji će biti raspoređen u narednih pet godina.
Novac će biti ravnomjerno podijeljen između vojne i humanitarne pomoći, a oko 1,5 milijardi dolara izdvajaće se svake godine.
Paket, nazvan Nansenov program podrške Ukrajini, dobio je podršku 10 stranačkih lidera u Stortingu, norveškom parlamentu, uključujući premijera Jonasa Gahra Storea, koji je rekao da će se pomoć finansirati iz prihoda zemlje od nafte i da neće uticati na norvešku ekonomiju.
Socijalistička Crvena partija, koja ima osam mjesta u parlamentu, međutim, usprotivila se donaciji, jer je dio podrške namijenjen vojnim troškovima.
“Zajedno stojimo u osudi ruskog rata u Ukrajini i u podršci legitimnoj borbi ukrajinskog naroda da se brani”, rekao je premijer.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se obratio parlamentu zahvalio je Norveškoj na donaciji.
“Zahvalan sam svima vama na principijelnoj i nepokolebljivoj podršci. Za hiljade spašenih života Ukrajine. Za stvari koje su postale stvarnost zahvaljujući norveškoj pomoći našoj odbrani. Postavljate presedan dugoročne finansijske podrške državi koja brani svoju nezavisnost “, rekao je Zelenski.
Zelenski se večeras video porukom obraća na otvaranju Berlinala
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski obratiće se putem video linka posjetiocima večerašnjeg otvaranja 73. Berlinskog međunarodnog filmskog festivala, najavili su organizatori.
Otvaranju u Berlinale palati prisustvovaće njemačka ministrica kulture i medije Claudija Roth, gradonačelnica Berlina Franziska Giffey, predsjednica žirija glumica Kristen Stewart, kao i direktori festivala Mariëtte Rissenbeek i Carlo Chatrian, kaže se u saopštenju.
Obraćanje Zelenskog najaviće reditelj i glumac Sean Penn.
U najavi događaja se ističe da su Rissenbeek i Chatrian poručili da Berlinale “sa filmskim stvaraocima i učesnicima izražava solidarnost sa ljudima Ukrajine, koja se bori za svoju nezavisnost, i snažno osuđuju rusku ratnu agresiju”.
“Posebna je čast što ćemo moći da pozdravimo Zelenskog prilikom otvaranja našeg festivala”, poručili su.
Na otvaranju festivala biće premijerno prikazan film Rebecce Miller She Came to Me.
Rusija tvrdi da je tokom proteklog dana oborila 20 ukrajinskih dronova
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je njihov sistem protivvazdušne odbrane oborio 20 ukrajinskih dronova tokom proteklog dana.
Glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov nije precizirao gdje su tačno dronovi oboreni.
On je dodao da su “presretnuti” i helikopter Mi-8 i četiri projektila HIMARS.
Kako je kazao, od početka “specijalne vojne operacije” ruska vojska uništila je 385 letjelica, 209 helikoptera, 3.152 bespilotne letjelice, 404 protivvazdušna raketna sistema, 7.891 tenk i druga oklopna borbena vozila, 1.024 višecjevna bacača raketa, 4.111 terenskih artiljerija i minobacača, kao i 8.407 jedinica specijalnih vojnih vozila.
Ukrajinski komandant: Tenkovi služe kao mamac za odvraćanje pažnje ruskih snaga
Ekipa Anadolije stigla je do različitih tačaka fronta kod gradova Ugledar i Marinka u Donjeckoj oblasti, gdje se nastavljaju intenzivni sukobi u Ukrajini.
U ratu između Rusije i Ukrajine tenkovske jedinice vojske stacionirane na frontu u Donjeckoj oblasti izvode intenzivne aktivnosti.
Tenkovi pomažu Ukrajini ne samo svojom vatrenom moći, nego služe i da odvrate pažnju ruskih snaga koje ih doživljavaju kao veliku prijetnju, rekao je 25-godišnji ukrajinski komandant.
Rusija protjeruje četvero austrijskih diplomata
Ministarstvo vanjskih poslova Rusije proglasilo je personama non grata četvero austrijskih diplomata.
Austrija je nedavno izdala nalog o protjerivanju četvero ruskih diplomata, zbog čega je Ministarstvo vanjskih poslova Rusije na razgovor pozvalo austrijskog ambasadora u Moskvi Wernera Almhofera.
“Taj neprijateljski i neopravdani korak nanio je ozbiljnu štetu bilateralnim odnosima koji su ionako u krizi zbog djelovanja austrijske strane“, navodi se u saopćenju iz Moskve.
Kao odgovor na austrijski potez, Rusija je proglasila nepoželjnim četvero austrijskih diplomata koji moraju napustiti Rusiju do 23. februara.
“Ambasadoru je također skrenuta pažnja na poteškoće s izdavanjem viza za službene ruske delegacije koje putuju u Beč radi sudjelovanja na multilateralnim događajima, što je u suprotnosti s obvezama Austrije kao mjesta održavanja međunarodnih sastanaka. Ova situacija također neće ostati bez posljedica“, poručili su iz Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
Šef diplomatije Izraela sastao se u Kijevu sa ukrajinskim kolegom
Ministar vanjskih poslova Izraela Eli Cohen sastao se danas u Kijevu sa ukrajinskim kolegom Dmitrom Kulebom pred očekivani sastanak sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, javili su izraelski mediji.
Dok je trajao sastanak Cohena i Kulebe oglasile su se sirene za zračnu uzbunu, ali sastanak nije ometen.
Cohen je prvi izraelski ministar koji je posjetio Ukrajinu od ruske invazije pre nepunih godinu dana, prenio je France Presse.
“Došao sam da kažem: Izrael stoji uz Ukrajinu i uz Ukrajince u ovim teškim vremenima”, objavio je šef diplomatije Izraela na Twitteru.
EK počinje aktivnosti na rekonstrukciji Ukrajine
Evropska komisija počinje svoje aktivnosti na rekonstrukciji Ukrajine, a evropski komesar za životnu sredinu Virginijus Sinkevičijus danas i sutra boravit će u Kijevu kako bi razgovarao o tome, ali i o inicijativi Feniks.
“Inicijativa Feniks podstiče rad na rekonstrukciji ukrajinskih gradova. Kao prvi korak, povezat će ukrajinske gradove sa gradovima Evropske unije kako bi razmijenili iskustva na u klimatskoj neutralnosti, energetskoj efikasnosti i niskom utjecaju na životnu sredinu”, saopštila je Evropska komisija.
Sinkevičijus je rekao da je rat u Ukrajini izazvao ogromnu ljudsku patnju i nanio nepopravljivu štetu prirodi, kao i da je ključno da se pomogne u obnavljanju ukrajinskih regija, ali i zemljišta, voda i šuma koje su “temelj prosperiteta zemlje”.
Ruska duma usvojila zakon o raskidu sporazuma Vijeća Evrope
Ruska Državna duma usvojila je danas zakon o ukidanju međunarodnih sporazuma Vijeća Evrope koji se tiču Rusije.
Zakon je donijet na prijedlog predsjednika Rusije Vladimira Putina i tiče se ukupno 21 dokumenta, među kojima su Konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, Konvencija o suzbijanju terorizma i Povelja Vijeća Evrope, prenose RIA Novosti.
“U vezi sa prekidanjem članstva Rusije u vijeću Evrope, od 16. marta 2022. godine pomenuti međunarodni sporazumi smatrat će se prekinutim kada se radi o Rusiji”, navodi se u dokumentu.
U Španiji 198 Ukrajinaca završilo vojnu obuku
U Španiji je u četvrtak 198 Ukrajinaca završilo vojnu obuku u trajanju od pet sedmica, nakon čega će se priključiti vojsci Ukrajine koja ratuje s Rusijom, izvijestila je španska novinska agencija EFE.
Grupa je prošla osnovnu obuku u vojnoj akademiji za pješadiju u Toledu, gradu udaljenom 74 kilometra južno od Madrida. Nakon što napusti akademiju u nju će ove sedmice doći novi kontigent Ukrajinaca koji će na zahtjev ukrajinske vojske proći specijaliziranu obuku.
U martu će doći treći kontigent Ukrajinaca bez vojnog znanja.
“Evropska unija je dogovorila s Ukrajinom vojnu obuku u trajanju dvije godine”, rekao je kapetan Carlos Vela Guerrero, zadužen za osnovu vojnu obuku. “Motivacija polaznika je izuzetno visoka jer znaju s čime će se susresti kada dođu u svoju zemlju. Nastoje stoga brzo napredovati u obuci”, dodao je.
Zelenski se zahvalio Oslu za pomoć
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je danas norveškim zastupnicima zbog donošenja odluke o odobravanju paketa pomoći Ukrajini u iznosu od gotovo sedam milijardi dolara u periodu od pet godine.
Govoreći putem video linka, Zelenski je rekao da pozdravlja tu odluku Norveške bez presedana, prenio je Reuters.
Paket, najavljen 6. februara, najveći je program pomoći koji je Norveška ikada osigurala nekoj drugoj državi.
SAD donira Češkoj 200 miliona dolara vojne pomoći
Sjedinjene Američke Države će osigurati 200 miliona dolara Češkoj za vojnu nadogradnju i zamjenu opreme koju Česi šalju u Ukrajinu, saopštila je danas američka ambasada SAD-a.
Donacija je veća od 106 miliona dolara koliko je obećano prošle godine, izvijestila je novinska agencija CTK, objavio je Reuters.
Vođa Wagnera: Moskva neće osvojiti Bahmut prije marta ili aprila
Šef ruske paravojne grupe Wagner Jevgenij Prigožin izjavio je danas da grad Bahmut, epicentar borbi na istoku Ukrajine, Moskva neće osvojiti prije “marta ili aprila”.
“Mislim u martu ili aprilu. Da biste zauzeli Bahmut morate da presiječete sve puteve snabdijevanja”, rekao je Jevgenij Prigožine u video snimku objavljenom noćas na kanalu Telegram WarGonzo.
“Mislim da bismo uzeli Bahmuta da nije bilo ove monstruozne vojne birokratije i da kad nas ne bi spoticali svaki dan”, rekao je Prigožin.
Wagner je mjesecima vodio ofanzivu protiv Bahmuta sa veoma velikim gubicima i regrutirao je veliki broj zatvorenika da se bore u Ukrajini.
Prigožin je 9. februara rekao da je ova regrutacija prestala i da ne krije da je u sukobu sa ruskom vojnom hijerarhijom.
Stoltenberg u Ankari: Sada je vrijeme da primimo Švedsku i Finsku
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je u četvrtak u Ankari da se “odmah” integriraju Švedska i Finska, čije kandidature za NATO blokira Turska.
“Sada je vrijeme da se ratificira istovremeno primanje Finske i Švedske za članice NATO-a”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.
Ministar Cavusoglu rekao je da bi Turska mogla razmotriti zasebno finsku i švedsku kandidaturu.
Japan će pozvati ukrajinskog šefa diplomatije na sastanak G7
Japanski ministar vanjskih poslova Yoshimasa Hayashi najavio je da će Japan pozvati ukrajinskog šefa diplomatije Dmitra Kulebu na sastanak ministara vanjskih poslova Grupe sedam (G7) koji će biti održan u Njemačkoj 18. februara, objavio je danas Kyodo.
Kao organizator skupa i predsjedavajući samita G7 ove godine, Japan se također sprema da bude domaćin samita G7 u online formatu 24. februara, povodom godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, javila je ranije ovog mjeseca agencija Kyodo.
Očekuje se da će mjere podrške Ukrajini i sankcije prema Rusiji biti glavni prioritet za lidere G7, prenio je Reuters.
Lukašenko: Minsk će se boriti uz Rusiju samo ako neko napadne Bjelorusiju
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je u četvrtak da će narediti svojim trupama da se bore zajedno sa saveznicom Rusijom samo ako neka druga zemlja pokrene napad na Bjelorusiju, izvijestila je državna novinska agencija Belta.
Lukašenko, koji je u više navrata negirao tvrdnje Kijeva i zapada da bi njegova zemlja mogla biti još više uvučena u rat u Ukrajini na strani Moskve, također je rekao da se planira sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak.
“Spreman sam boriti se s Rusima s teritorija Bjelorusije samo u jednom slučaju: ako samo jedan vojnik uđe na teritorij Bjelorusije da ubije moj narod”, rekao je Lukašenko na konferenciji za novinare u četvrtak, a prenosi Belta.
“Ako izvrše agresiju na Bjelorusiju, odgovor će biti najoštriji, a rat će poprimiti sasvim drugu prirodu.”
Bjeloruski je predsjednik rekao i da Rusija nikada nije tražila da Bjelorusije s njom krene u rat u Ukrajini.
Kijev: Rusija ispalila 36 raketa, poginula 79-godišnja žena
Rusija je ispalila na Ukrajinu 36 krstarećih i drugih projektila, a ukrajinska protuzračna odbrana oborila najmanje njih 16, saopštili su danas ukrajinski zvaničnici.
Jedna 79-godišnja žena je poginula, a najmanje sedam osoba je povrijeđeno kada su projektili pogodili istočni grad Pavlograd, izvijestio je ukrajinski lokalni načelnik Sergej Lisak.
U Njemačku stigao gotovo 1,1 milion izbjeglica iz Ukrajine
Gotovo 1,1 milion izbjeglica stigao je u Njemačku iz Ukrajine tokom prošle godine, premašivši na taj način priliv migranata sa Bliskog istoka od 2014. do 2016. godine, saopštio je danas njemački statistički zavod.
Kako se navodi, dvije trećine doseljenika iz Ukrajine stiglo je u prva tri mjeseca nakon ruske invazije na tu zemlju, odnosno između marta i maja prošle godine.
Zavod je saopštio da je to građane Ukrajine učinilo drugom najvećom iseljeničkom zajednicom u Njemačkoj poslije turskih državljana, prenio je Reuters.
Šef izraelske diplomatije doputovao u Kijev
Šef izraelske diplomatije Eli Cohen doputovao je jutros u Kijev, saopštilo je izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
To je prva posjeta jednog izraelskog ministra Ukrajini od pokretanja ruske invazije prije skoro godinu dana, prenosi Beta.
“Bili smo uz ukrajinski narod i Ukrajinu protekle godine”, poručio je Cohen po dolasku.
Eli Cohen će se u Kijevu sastati sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrom Kulebom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, navodi se u saopštenju izraelskog ministarstva.
Danilov: Rusija sprema masovni napad za 24. februar
Sekretar Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu Ukrajine Aleksej Danilov tvrdi da Rusija planira masovni napad za 24. februar, na godišnjicu napada na Ukrajinu.
Danilov je rekao da je Ukrajina spremna za udare, prenosi Unian.
“Spremni smo za to. Mislim da već znamo šta su takvi napadi, nakon što smo imali 115-120 projektila za jedan dan. Izdržat ćemo i taj dan”, rekao je Danilov.
Novi raketni napadi Rusije nakon što je NATO pojačao podršku Ukrajini
Rusija je u četvrtak izvela raketne napade širom Ukrajine, rekli su ukrajinski dužnosnici, nakon što su zapadni saveznici obećali povećati vojnu pomoć ukrajinskim oružanim snagama kako bi podržali planiranu protuofanzivu.
Ukrajinski dužnosnici rekli su da je protuzračna odbrana na jugu oborila osam projektila Kalibr ispaljenih s broda u Crnom moru, ali su drugi projektili pogodili sjevernu i zapadnu Ukrajinu, kao i centralne regije Dnjepropetrovsk i Kirovograd.
Jedan je projektil pogodio industrijsku lokaciju u zapadnom gradu Lavovu, izazvavši požar koji je stavljen pod kontrolu, rekle su vlasti.
Potpomognuta desecima hiljada rezervista regrutiranih u decembru, Rusija je intenzivirala kopnene napade širom južne i istočne Ukrajine posljednjih sedmica, a očekuje se velika nova ofanziva kako se bliži prva godišnjica njene invazije 24. februara.
UN će obilježiti godišnjicu ruske invazije na Ukrajinu pozivom na ‘pravedan mir’
Obilježavajući godinu dana otkako je Rusija napala Ukrajinu, Generalna skupština UN-a glasat će sljedeće sedmice o nacrtu rezolucije u kojoj se naglašava “potreba postizanja, što je prije moguće, sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira” u skladu s temeljnom Poveljom Ujedinjenih naroda.
Ponovo se zahtijeva od Moskve da povuče svoje trupe i poziva na prekid neprijateljstava, prenosi Reuters.
Generalna skupština od 193 člana vjerojatno će glasati sljedećeg četvrtka nakon dvodnevnih govora desetaka država kako bi obilježili 24. februara godišnjicu početka rata.
Ukrajina i njene pristalice nadaju se produbiti diplomatsku izolaciju Rusije tražeći glasove gotovo tri četvrtine članova Generalne skupštine kako bi se izjednačila – ako ne i imali više uspjeha – s podrškom koju je primilo nekoliko rezolucija prošle godine.
“Računamo na vrlo široku podršku članstva. Ono što je u pitanju nije samo sudbina Ukrajine, to je poštivanje nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta svake države”, rekao je ambasador Evropske unije Olof Skoog, koji je pomogao u izradi nacrta rezolucije Generalne skupštine.
Švedska obećala pristizanje isporuka oružja Ukrajini što je prije moguće
Švedska je u srijedu obećala Ukrajini da će joj “što je prije moguće” isporučiti ubojite artiljerijske topove tipa Archer, ali je upozorila da će buduća vojna pomoć toj zemlji morati da bude izbalansirana sa sigurnosnim potrebama Švedske kao buduće članice NATO-a.
Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je prilikom posjete Kijevu da će samohodni Archeri kao i 51 pješadijsko oklopno vozilo i antitenkovska oružja “značajno doprinijeti ukrajinskoj borbenoj moći”.
Archeri su u stanju da brzo ispale po tri artiljerijska hica i izmjeste se na drugu lokaciju prije no što prvi hitac pogodi svoju metu.