Ukrajina se suočava sa dva neprijatelja – Rusijom i korupcijom

Pišu: Priyanka Shankar i John Savage

Skoro godinu od početka rusko-ukrajinskog rata stotine hiljada ljudi je umrlo, a gotovo 17,6 miliona ostalo je u stanju hitne potrebe za humanitarnom pomoći.

I dok je ukrajinska Vlada ostala nepokolebljiva u borbi protiv Rusije, Kijev se, također, suočava s još jednim neprijateljem koji godinama nagriza zemlju – korupcijom.

Tokom posljednjih nekoliko sedmica ukrajinske vlasti izvršile su raciju u kući bivšeg ministra unutrašnjih poslova te otpustile nekoliko visokih vladinih dužnosnika optuženih za podmićivanje.

Oleksej Reznikov, ministar odbrane, također će biti smijenjen, nakon što su novinari i aktivisti otkrili da je Ministarstvo odbrane kupovalo hranu za vojnike po prenapuhanim cijenama.

I dok su Sjedinjene Američke Države, Evropska unija i NATO obećali nastaviti pomagati Ukrajini, neki političari i vojni dužnosnici na Zapadu ukazali su na korupciju u zemlji i doveli u pitanje je li Ukrajina dobro upravljala s pomoći koju je primila.

Strah da će ih Zapad napustiti

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski – svjestan i kritika sa Zapada, i važnosti održavanja protoka pomoći – pozabavio se korupcijom tokom obraćanja u januaru.

“Želim da ovo bude jasno: neće biti povratka na ono što je bilo u prošlosti”, rekao je Zelenski.

“Definitivno postoji veza između antikorupcijskih poteza i želje Zelenskog da nastavi dotok zapadne vojne pomoć”, kazao je za Al Jazeeru Volodimir Dubovik, profesor međunarodnih odnosa na Nacionalnom univerzitetu Mechnikov u Odesi. “Zelenski je shvatio da bi se trebao pozabaviti ovim pitanjem brzo i odlučno, bez odlaganja. Razumije da ima ljudi u SAD-u i na Zapadu koji Ukrajinu nazivaju previše korumpiranom”.

“Najgori strah Ukrajine je da će ih SAD i Zapad napustiti i da će dotok oružja prestati”, dodao je Dubovik.

Godine 2022. SAD je ukupno dao Ukrajini 48 milijardi dolara vojne, finansijske i humanitarne pomoći. Krajnje desničarski republikanci u SAD-u su sve više dovodili u pitanje slanje pomoći toj zemlji.

U januaru je republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene na Twitteru nazvala Ukrajinu “jednom od najkorumpiranijih zemalja na svijetu” i postavila pitanje kradu li se “američki teško zarađeni dolari”. Prethodno je, u novembru, predstavila rezoluciju u američkom Kongresu kojom poziva na reviziju sve pomoći poslane Ukrajini.

‘Nezahvalna kraljica socijalne pomoći’

Donald Trump Jr, najstariji sin bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, tvitao je u decembru 2022. godine: “Zelenski je, zapravo, nezahvalna kraljica međunarodne socijalne pomoći.”

Jasno je da je vlada Zelenskog pomno pratila američku politiku.

“Postoji zabrinutost da će Trumpovo krilo Republikanske stranke preuzeti vlast i potom povući podršku Ukrajini”, kazao je Dubovik.

Jordan Gans-Morse, profesor političkih nauka na Univerzitetu Northwestern u Evanstonu, Illinois, slaže se s tim.

“Ukrajinci su vrlo dobro upućeni u politiku i kulturu zemalja donatora. Definitivno dobijaju poruku da bi u američkoj politici moglo doći do zaokreta koji bi mogao ugroziti podršku koju dobijaju”, rekao je Gans-Morse.

U međuvremenu, “s druge strane bare”, Evropska unija je ostala nepokolebljiva u predanosti podršci Ukrajini, sa 27-članim blokom koji je obećao gotovo 67 milijardi eura za Ukrajinu i njene civile od početka rata.

Witold Waszczykowski, poljski političar i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za pridruživanje EU – Ukrajina u Evropskom parlamentu, kazao je za Al Jazeeru da trenutno “takva pitanja imaju sekundarno značenje i da je za Ukrajinu najvažnije dobiti rat s Rusijom”.

“Ovdje, u Evropi, naša je dužnost i obaveza pomoći Ukrajini da dobije rat. Jednako je važno pomoći Ukrajini da preživi zimu bez struje, grijanja ili vode”, rekao je.

Evropski proces neće biti ubrzan

Međutim, borba protiv korupcije također je ključna za Ukrajinu da postane članica Evropske unije.

U junu 2022. godine Unija je Ukrajini dodijelila status “zemlje kandidatkinje”, službeni korak koji bi Kijevu omogućio da postane član EU-a. Ipak, prije članstva zemlje kandidatkinje moraju poduzeti nekoliko političkih i ekonomskih reformi te reformi vladavine prava kako bi se uskladile sa standardima Unije.

Lukas Andriukaitis, nerezidentni saradnik u Laboratoriji za digitalna forenzička istraživanja Atlantskog vijeća, rekao je za Al Jazeeru da je aktuelno suzbijanje korupcije u Kijevu bilo na vrhu dnevnog reda kada je u pitanju rasprava o budućem članstvu Ukrajine u Uniji i da je to vjerovatno bilo slanje političke poruke prije Samita EU – Ukrajina koji je održan u Kijevu početkom februara.

“Kako se pregovori s EU-om ubrzavaju, zajedno s finansijskom podrškom Zapada, Ukrajina mora pokazati da se korupcija neće tolerirati, čak i ako su osumnjičeni pojedinci visokorangirani dužnosnici u Ukrajini”, kazao je Andriukaitis.

Nakon Samita EU – Ukrajina u Kijevu, čelnik Vijeća EU-a Charles Michel i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen objavili su zajedničku izjavu u kojoj su priznali “znatne napore” koje je Ukrajina poduzela da ispuni ciljeve za članstvo u EU-u, ali nisu signalizirali da će proces pristupanja biti ubrzan.

Napredak tokom posljednjih osam godina

Štaviše, dok je ukrajinska antikorupcijska kampanja prigrabila pažnju svjetske javnosti, nedavna otpuštanja korumpiranih dužnosnika pokazala su napredak antikorupcijskog pokreta koji se godinama stvarao.

Prema najnovijem indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala, 2022. godine Ukrajina je bila na 116. mjestu od 180 zemalja. U izvještaju se navodi da je Ukrajina značajno napredovala u borbi protiv korupcije tokom posljednjih osam godina.

Godine 2014, nakon smrti stotina demonstranta protiv korupcije, ukrajinski Parlament smijenio je proruskog ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča, u događajima koji su postali poznati kao Majdan revolucija ili Revolucija dostojanstva.

Nakon revolucije, u nastojanju da udovolji zahtjevima građana željnih da Ukrajina postane članica EU-a, vlada je uspostavila Nacionalni ured za borbu protiv korupcije, Visoki sud za borbu protiv korupcije i druge slične agencije kako bi krivično gonila korumpirane dužnosnike, prema riječima Oksane Nesterenko, advokatice i izvršne direktorice Antikorupcijskog istraživačkog i obrazovnog centra pri Nacionalnom univerzitetu Akademije Kijev-Mohila.

“Ukrajina je postigla značajan napredak u reformama borbe protiv korupcije. Ipak, civilno društvo se smatra ključnim akterom u ovom procesu”, rekla je Nesterenko za Al Jazeeru.

Popularnost Zelenskog porasla na 84 posto

“Onda je počeo rat 2022. godine i donijeli smo odluku da ćemo se suzdržati od našeg pritiska dok se situacija ne popravi. Istovremeno je vlada također shvatila kako Rusija koristi korupciju u Ukrajini kako bi je Zapadu prikazala kao propalu državu. Tako se politička volja za borbu protiv korupcije povećala. Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije pokrenuta je 2022. godine i kao stručnjaci za borbu protiv korupcije vratili smo se predratnom zadatku borbe protiv korupcije”, dodala je Nesterenko.

Iako je borba protiv korupcije bila jedna od strategija izborne kampanje Zelenskog tokom predsjedničke kampanje 2019. godine, isprva je imao minimalan uspjeh, a njegovi birači su to primijetili. Uoči rata, prema Kijevskom međunarodnom institutu za sociologiju, njegov rejting iznosio je 27 posto. Otkako je počeo rat, popularnost Zelenskog je porasla i sada iznosi gotovo 84 posto.

Danas ukrajinska vlada izgleda kao “ozbiljno odgovorna vlada, koja radi ono što biste se nadali da će svaka vlada učiniti”, kazao je Gans-Morse.

“On [Zelenski] sada ima više ovlasti u borbi protiv korupcije nego ikad prije”, dodao je.

Dok se ukrajinska borba s korupcijom intenzivirala, njena borba s Rusijom nastavila se rasplamsavati.

Putin se boji antikorupcijskog pritiska u Ukrajini

Andriukaitis je istakao kako su prokremaljski korisnici društvenih medija, botovi i trolovi prenijeli rat na internet nakon nedavnih antikorupcijskih akcija Ukrajine, objavljujući videosnimke hapšenja korumpiranih ukrajinskih dužnosnika kako bi diskreditirali Ukrajinu.

“Ideja je posijati nepovjerenje u zapadnim društvima u pogledu podrške Ukrajini, pokušati uzdrmati nepokolebljivu podršku zapadnih vlada pristupom ‘od dna prema vrhu'”, rekao je Andriukaitis.

Dubovik vjeruje da se ruski predsjednik Vladimir Putin boji antikorupcijskog pritiska u Ukrajini i da to vidi kao potencijalno potkopavanje njegove moći kod kuće.

“Rusi će se zapitati: ‘Ako Ukrajina može, zašto ne možemo i mi?'”, ukazao je. “Ako Ukrajina bude uspješna u jačanju svoje demokratije i udaljavanju od Rusije, to bi bila velika prijetnja Putinu”.