Još 30 žrtava srebreničkog genocida pronašlo smiraj u Potočarima
U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima ukopani su posmrtni ostaci 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima ‘zaštićene zone UN-a’ u Srebrenici.
- U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza-namaz za 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima ‘zaštićene zone UN-a’ u Srebrenici.
- Porodice su ukopale uglavnom nekompletna tijela svojih najmilijih koji su ubijeni na najsurovije načine, a za čijim posmrtnim ostacima su tragali godinama. Pronađeni su u brojnim masovnim grobnicama.
- U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza-namaz za 30 žrtava genocida počinjenog u julu 1995. godine nad stanovnicima ‘zaštićene zone UN-a’ u Srebrenici.
- Porodice su ukopale uglavnom nekompletna tijela svojih najmilijih koji su ubijeni na najsurovije načine, a za čijim posmrtnim ostacima su tragali godinama. Pronađeni su u brojnim masovnim grobnicama.
- Godišnjici genocida u Srebrenici prethodio je ‘Marš mira’ na kojem je ove godine učestvovalo oko 4.000 ljudi.
- U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopana 6.721 žrtva genocida; Još se traga za gotovo 1.000 žrtava genocida.
- Odlukom Vlade Federacije BiH 11. juli proglašen Danom žalosti; Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odbilo je proglasiti 11. juli danom žalosti u Bosni i Hercegovini.
U centru Beograda, paljenjem svijeća, obilježena 28. godišnjica genocida u Srebrenici
Nekoliko desetina građana upalilo je večeras svijeće na fontani pored kabineta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića na Andrićevom Vencu čime su obilježili 28. godišnjicu od genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine.
Građani su upalili svijeće sa željom da iskažu empatiju i solidarnost sa preživjelima i porodicama žrtava, prenosi Anadolija.
Komemorativnom akcijom građani su željeli da pošalju poruku o tome koliko je važno iskazivati poštovanje prema žrtvama genocida, koliko djelima toliko i javnim govorom, jer je to jedini način da se stvore uvjeti u kojima se takav zločin više nikada neće ponoviti.
Pored paljenja svijeća, na skupu je prikazana umjetnička instalacija “Majčina marama”, u kojoj su simbolično vezivane marame jedna za drugu.
Ta instalacija posvećena je ženama koje su izgubile članove porodice u genocidu u Srebrenici i njihovoj borbi da odgovorni budu privedeni pravdi.
Skup su osiguravale jake policijske snage, nekoliko desetina uniformiranih i policajaca u civilu.
Poruke o genocidu u Srebrenici na fasadama u Novom Sadu: ‘Stid me je’
Na više lokacija u Novom Sadu pojavili su se leci, zalijepljeni na fasade povodom obilježavanja 28 godina od genocida u Srebrenici.
Na lecima su napisane rečenice: “Genocid je zločin države i njenih institucija” i “Negiranje genocida je strategija države i njenih institucija”.
U potpisu se navodi: “Stid me je/ Srebrenica 11. jul 1995-2023”.
Stid me je #genocid #srebrenica #NoviSad #vojvodina #srbija #politikasr #autonomija https://t.co/KnPnNkkMar
— Autonomija Info (@autonomijandnv) July 11, 2023
Turska skupština objavila zajedničku deklaraciju kojom se osuđuje genocid u Srebrenici
Velika narodna skupština Turkiye objavila je zajedničku deklaraciju u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici, povodom njegove 28. godišnjice.
“Iskreno dijelimo neopisivu bol ubijenih u progonu kakav u Evropi nije zabilježen od Drugog svjetskog rata”, navodi se u deklaraciji te se dodaje:
“Izražavamo iskreno saučešće ožalošćenim porodicama žrtava i našoj braći Bošnjacima povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, jedne od najmračnijih stranica u ljudskoj istoriji. Najveći zločin u ratu u BiH počinjen je u julu 1995. godine u gradu Srebrenici, koji je odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 819/1993 proglašen sigurnom zonom. Ovaj zločin je odlukom Međunarodnog suda pravde iz 26. februara 2007. godine kvalificiran kao genocid. Osim toga, u odlukama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navedeno je da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid”, navodi se u deklaraciji.
Predsjednica Evropskog parlamenta Metsola: Genocid u Srebrenici će nas zauvijek proganjati
Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Metsola objavila je poruku povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici.
“Genocid u Srebrenici će nas zauvijek proganjati. Ostat će zapisan kao sramota. Naša dužnost je da govorimo o tome, sjećamo se žrtava stradalih prije 28 godina, podsjećamo svijet na istinu koja se ne može poreći, kako bi bili sigurni da se ne ponovi”, napisala je Metsola na Twitter nalogu.
“Nikada nećemo zatvarati oči pred ratnim zločinima.”
Osmani osudila svaki pokušaj negiranja genocida u Srebrenici
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je na Dan sjećanja na genocid u Srebrenici da “patnju bošnjačkog naroda ovog tužnog dana dijeli i narod Kosova”.
“Osmani je kazala da je genocid u Srebrenici simbol užasa srpskih genocidnih zločina. Predsjednica je rekla da je sjećanje na njih svakodnevno, a govorila je i o jezivim zločinima i masakrima srpskog genocidnog režima nad narodom Kosova”, navodi se u saopštenju iz njenog kabineta, prenijela je Beta.
Osmani je osudila bilo kakav pokušaj negiranja genocida u Srebrenici, jer to poricanje, kako je ocijenila, ima za cilj negiranje žrtava i skrivanje motiva počinjenih zločina.
Tišina polako dolazi u Potočare
U Dubrovniku održan Mimohod sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
U organizaciji Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovačko-neretvanske županije i Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Grada Dubrovnika danas je na Stradunu već tradicionalno održan Mimohod sjećanja na žrtve Srebrenice, a u kojem je sudjelovao i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.
Sudionici Mimohoda na simboličan su način obilježili tragediju, prošetavši Stradunom i bacivši u more u dubrovačkom portu ljiljane. Na taj način prisjetili su se svih nedužno ubijenih i stradalih žrtava.
“U ime Grada Dubrovnika iznimna mi je čast što vam se mogu obratiti na iznimno tužan datum, tužan datum svih Bošnjaka, građana i mnogih obitelji Bosne i Hercegovine. Tužan je ovo dan za cijelu civilizaciju i čovječanstvo”, rekao je, između ostalog, Potrebica.
Staša Zajović: Srbija poricanjem genocida nanosi zlo i vlastitim građanima
Protiv zločina u Srebrenici srbijanske aktivistkinje Žene u crnom digle su glas odmah nakon vijesti o masovnoj egzekuciji bošnjačkih muškaraca na istoku Bosne u julu 1995. godine.
Staša Zajović narednih 28 godina također će ustrajati i glasno upozoravati na odgovornost Srbije u srebreničkom genocidu i drugim zločinima, ali će njene poruke sve to vrijeme ostati ignorisanje među službenom politikom u Beogradu, čak i kada su u zgradi u Andrićevom vencu sjedile demokrate.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da dok je on „predsednik u Srbiji neće biti rezolucije o Srebrenici“, čak i kada je njegova zemlja ostala skoro usamljena u negiranju srebreničkog genocida, i nakon pravosnažnih presuda Međunarodnog suda za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije.
„Srbija je skliznula u potpuno sunovrat“, rekla je Zajović za Al Jazeeru, uoči godišnjice Srebrenice, kada će se ukupati 30 posmrtnih ostataka srebreničkih žrtava, među njima i četiri maloljetnika, među više od 6.700 žrtva genocida koje su dosad pokopane u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.
Cijeli intervju sa Stašom Zajović dostupan na linku ovdje.
Blinken povodom godišnjice genocida: Stojimo uz narod BiH u potrazi za pravdom
Američki državni sekretar Antony Blinken objavio je poruku povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici.
“Na 28. godišnjicu genocida u Srebrenici odajemo počast svim žrtvama i stojimo uz narod Bosne i Hercegovine u kontinuiranoj potrazi za pravdom za žrtve i njihove najmilije”, kazao je Blinken na nalogu na Twitteru, prenijela je Anadolija.
On the 28th anniversary of the Srebrenica genocide, we mourn all its victims and stand with the people of Bosnia and Herzegovina in continued pursuit of justice for victims and their loved ones.
— Secretary Antony Blinken (@SecBlinken) July 11, 2023
Škotski premijer Humza Yousaf: Nikada ne smijemo zaboraviti strahote Srebrenice
Premijer Škotske Humza Yousaf uputio je poruku povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici.
“Nikada ne smijemo zaboraviti strahote Srebrenice. Zauvijek ću pamtiti snažno svjedočenje Hasana Hasanovića, koji je preživio Srebrenicu, kada je došao u Škotsku da ispriča svoju priču”, kazao je Yousaf na nalogu na Twitteru.
“Moramo se boriti protiv mržnje gdje god je vidimo”, dodao je premijer Škotske.
We must never forget the horrors of Srebrenica. I will forever remember the powerful testimony from Hasan Hasanović, a Srebrenica survivor, when he came to Scotland to tell his story.
I am grateful to @SrebrenicaUK & others who remind us we must fight hate wherever we see it. https://t.co/1offxQ9jFo
— Humza Yousaf (@HumzaYousaf) July 11, 2023
Mediji u RS-u izvještavaju o Srebrenici bez riječi ‘genocid’
Genocid u Srebrenici jedno je u nizu pitanja kroz koje se posljednjih godina vide podjele u društvu Bosne i Hercegovine.
Kako se u javnom prostoru u Republici Srpskoj govori o genocidu u Srebrenici, javlja Ljiljana Smiljanić.
Medić o važnosti istraživanja genocida
Naučni saradnik Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu Jasmin Medić govorio je o tome šta znači istraživanje o zločinima i genocidu te kakav je to posao kad govorimo o dokumentima.
Dubrovnik: Mimohod sjećanja na srebrenički genocid
U povodu 28. godišnjice srebreničkog genocida, na dubrovačkom Stradunu je održan Mimohod sjećanja, nakon čega su uz molitvu u spomen žrtvama bačeni ljiljani u more u starom gradskom portu.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine Dubrovnika Esad Čustović izjavio je kako se mimohodom šalje poruka svjetskoj javnosti da se genocid ne smije zaboraviti ni ponoviti, prenosi Hina.
“Imamo brutalnu agresiju Rusije nad Ukrajinom s elementima genocida, a svjetski moćnici nisu izvukli nikakve pouke iz genocida u Srebrenici i istočnoj Bosni. Imamo negiranje i divljačko psovanje genocida, što međunarodna zajednica tek verbalno osuđuje, a ništa ne poduzima. Ako ne budu reagirali, možemo u BiH očekivati probleme slične onima od 1992. do 1995. godine”, kaže Čustović.
Beč Neumann: Režim u Srbiji počiva na neprestanoj proizvodnji straha i mržnje
Je li se nešto promijenilo u posljednjih nekoliko godina u odnosu Srbije prema genocidu, pitali smo Janju Beč Neumann, sociologinju i istraživačicu genocida.
Evropski parlament: Svijet moramo podsjećati na genocid u Srebrenici
Na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu obilježena je 28. godišnjica genocida u Srebrenici gdje je na samom početku predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Matsola podsjetila kako je na ovaj dan prije 28 godina gotovo 30 hiljada ljudi prognano, dok je brutalno ubijeno gotovo osam hiljadaa ljudi, uglavnom muškaraca i dječaka koji su željeli biti zaštićeni u Srebrenici.
“To su takva zvjerstva da su gotovo neizreciva, ali moramo o tome govoriti, moramo se sjećati žrtava i upozoriti svijet na to što se dogodilo, kako se takvo nešto nikada ne bi ponovilo. Genocid u Srebrenici će nas uvijek proganjati. Godinama kasnije vidimo da se negira da je postojao genocid. Imamo lažne narative i glorificiraju se ratni zločinci” kazala je ona.
Ističe kako je njihova dužnost protiv takvog narativa podići glas i podsjetiti svijet na istinu koja se ne smije negirati, prenosi Fena.
“Evropski parlament nikada neće zažmiriti na postojanje ratnih zločina i moramo osigurati da se nešto poput genocida u Srebrenici nikada ne ponovi”, napomenula je Matsola.
Svjedočenje Dražena Erdemovića – prve osobe koja se izjasnila krivom u Hagu
Dražen Erdemović bio je pripadnik 10. diverzantskog odreda VRS-a. Nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine učestvovao je u pogubljenju stotina nenaoružanih Bošnjaka, a lično je ubio njih 70.
Na suđenjima u Haškom tribunalu 19 optuženih izjasnio se krivim.
Od toga, pet priznanja odnosi se na zločine počinjene na području Srebrenice.
Nikšić: Tišina bijelih nišana je najglasnija poruka i svjedočanstvo šta se desilo ovdje
“Tišina bijelih nišana je najglasnija i najjasnija poruka i svjedočanstvo šta se desilo ovdje. Na ovu tužnu godišnjicu svi trebamo pokazati dostojanstvo. Budimo tihi i pustimo da žrtve nađu konačni smiraj. Nama ostaje obaveza da se u Srebrenici borimo da život nadvlada uništenje, a da obnova nadjača rušitelje” poručio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, koji je prisustvovao komemoraciji u Memorijalnom centru Srebrenica u Potočarima.
“11. juli nakon 1995. godine, vrijeme komemoracije i dženaze je vrijeme kada ćutimo, odajemo počast da žrtve nađu smiraj. Ostale dane da pričamo, podsjećamo i uradimo sve što možemo da se nikad više i nikome ne ponovi”, poručio je.
Analitičari: Narativom o Srebrenici upravljaju političari i njeguju kulturu poricanja genocida
Genocid u Srebrenici jedno je u nizu pitanja kroz koje se posljednjih godina vide podjele u društvu Bosne i Hercegovine.
Politički analitičari kažu da narativom o Srebrenici upravljaju političari, a od njih se širi dalje u javnost, medije i obrazovni sistem.
Klanjana dženaza za 30 žrtava srebreničkog genocida
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari klanjana je dženaza-namaz za 30 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice.
Dženazu-namaz u Potočarima predvodio je reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović.
Nakon dženaza-namaza, porodice, prijatelji i komšije prenijeli su tabute s posmrtnim ostacima do mjesta ukopa.
Na vječni počinak ispraćeno je 30 žrtava genocida: Alić (Omer) Džemail, rođen 1962., Aljić (Zildžija) Mevlid, rođen 1957., Avdić (Mujo) Halil, rođen 1975., Džanić (Tajib) Esad, rođen 1968., Đozić (Edhem) Semir, rođen 1977., Esmić (Meho) Mujo, rođen 1940., Garaljević (Mehmed) Sakib; rođen 1971., Gerović (Mahmut) Mehmed, rođen 1945., Halilović (Ahmet) Ahmedin, rođen 1976., Hodžić (Ismet) Senid, rođen 1975., Ibrahimović (Abid) Sabid, rođen 1974., Ibrahimović (Haso) Hasib, rođen 1946., Ibrić (Šemso) Šaban, rođen 1935., Jahić (Huso) Ređo, rođen 1935., Klempić (Alija) Esed, rođen 1979., Lemeš (Avdija) Zuhdija, rođen 1949., Mehinović (Ibro) Idriz, rođen 1950., Mekanić (Junuz) Mustafa, rođen 1979., Mujanović (Šećan) Vejsil, rođen 1943., Mujanović (Vejsil) Hasib, rođen 1965., Mujić (Idriz) Himzo, rođen 1959., Muminović (Mumin) Nezir, rođen 1930., Musić (Demir) Bekir, rođen 1972., Riđić (Šaćir) Ekber, rođen 1972., Salčinović (Turabija) Elvir, rođen 1980., Selimović (Bajro) Sabahudin, rođen 1964., Selimović (Ševko) Nisad, rođen 1976., Smajlović (Omer) Hasan, rođen 1959., Tabaković (Hajro) Rifet, rođen 1966., Zukić (Ibrahim) Husein, rođen 1932.
Tišina Srbije nakon presuda Stanišiću i Simatoviću
Ni mjesec i po nakon presude bivšim šefovima Službe državne bezbjednosti Srbije Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću nema jasne reakcije zvaničnog Beograda.
Stanišić i Simatović su tom presudom postali prva dva zvaničnika Srbije osuđena za zločine u BiH, a time je, kako ukazuju pravnici, potvrđeno i učešće Srbije u ratu na prostoru BiH i Hrvatske.
Potpredsjednica Vlade Bugarske: Srebrenica je upozorenje čovječanstvu
Rat na Balkanu nikada se nije trebao desiti, genocid u Srebrenici se nikada nije trebao desiti, kao što se ne bi trebali dešavati ratni zločini i zvjerstva bilo gdje u svijetu, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih poslova Bugarske Mariya Gabriel u poruci povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici, prenosi Anadolija.
“Izražavam naše najdublje poštovanje prema žrtvama i saučešće njihovim porodicama. Danas smo ovdje da odamo počast stradalima i pridružimo se glasovima koji nalažu da pamtimo”, rekla je Gabriel u poruci te dodala: “Postoje načini da se historija ponavlja i upravo zato nikada nećemo zaboraviti Srebrenicu kao kolektivnu sliku i upozorenje čovječanstvu.”
“Retorika podjela, širenje straha, nepovjerenje i mržnja, pokušaji da se negiraju dešavanja na ovim prostorima velika su kočnica poslijeratnoj izgradnji pomirenja i razumijevanja u Bosni i Hercegovini. Uprkos svim izazovima, vjerujem u mogućnost građana Bosne i Hercegovine da žive i napreduju zajedno”, rekla je Gabriel.
Kako Srbija govori o 11. julu?
U Srbiji nije bilo istinskog suočavanja sa počinjenim ratnim zločinima i genocidom u Srebrenici.
One koji ukazuju na to da bi takvo suočavanje trebalo da se desi nerijetko napadaju, dok se osuđeni za ratne zločine.
Kako Srbija govori o 11. julu izvještava Jelena Glušac.
Brojne delegacije iz BiH, Evrope i svijeta položile cvijeće i odale počast žrtvama
Obilježavanju 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici prisustvuju brojne delegacije iz regiona, Evrope i svijeta, koje su položile cvijeće i odali počast žrtvama ukopanim u Memorijalnom centru u Potočarima, prenosi Anadolija.
Među onima koji su danas odali počast žrtvama i položili cvijeće u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima bili su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić.
Cvijeće je položila i predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, ministar odbrane BiH Zukan Helez, premijer Crne Gore Dritan Abazović.
Među zvaničnicima koji su odali počast žrtvama genocida i položili cvijeće bila je ministrica porodice i socijalnog staranja Turske Mahinur Ozdemir Goktas i ambasador Turske u Bosni i Hercegovini Sadik Babur Girgin.
Srbija bez istinskog suočavanja sa genocidom u Srebrenici
Dvadeset i osam godina od završetka rata na području bivše Jugoslavije, u Srbiji nije bilo istinskog suočavanja sa počinjenim ratnim zločinima i genocidom u Srebrenici.
One koji ukazuju na to da bi takvo suočavanje trebalo da se desi nerijetko napadaju, dok se osuđeni za ratne zločine – u javnosti veličaju kao heroji.
Reisul-ulema Husein ef. Kavazović: Srebrenica je snažna opomena
Srebrenica je snažna opomena, prije svega nama koji smo preživjeli, ali, nadam se, i generacijama koje dolaze, izjavio je reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović prije dženaze za 30 žrtava genocida počinjenog nad Bošnjacima u Srebrenici.
Reisul-ulema je, u izjavi za medije Islamske zajednice, kazao da je potrebno stalno podsjećati da je u Srebrenici počinjen zločin genocida nad nedužnim ljudima, prenosi Anadolija.
“Svi smo trebali da se zapitamo kako je do ovoga došlo, i da sagledamo posljedice onoga što je učinjeno. Oni koji su iza ovog stojali, koji nisu reagirali svih ovih godina, znali su šta se dogodilo. Druga stvar jeste da proces potrage za ubijenim nije završen. Skrivanje zločina genocida je bilo organizirano, vlast koja je to organizirala je znala tačno šta se dešava. Dvadeset osam godina je prošlo, a mi još uvijek tragamo za velikim brojem ljudi u grobnicama. Ne mogu kazati da neke katarze nema, ali je to jako tiho, a s čime ćemo dočekati 30. godišnjicu, to je sada pitanje”, kazao je reisul-ulema objavila je agencija MINA.