Kako se odbraniti od masovnog turizma, a opet zaraditi novac

Kada je početkom dvijehiljaditih godina turizam na hrvatskom otoku Pagu počeo biti masovan, niko nije ni slutio da će to trajati i decenijama nakon toga. Na otoku koji naizgled i ne odiše nekom ljepotom – bez mnogo zelenila, bez borovine i, uglavnom, golom – blizu grada Novalje napravljeno je nekoliko diskoteka na otvorenom, a onda je krenulo tulumarenje po cijele dane i noći koje do današnjeg dana nije prestalo.

Mještani su na samom početku bili ogorčeni, a hrvatske novine su vrvjele od naslova kako se takvo što treba zabraniti, kako tu nema više ni govora o nekom moralu, te kako ti i takvi turisti nisu poželjni. Posebno su se bunili konzervativni krugovi. Većina turista dolazila je iz Engleske, a i danas je poznato kako iz te zemlje postoji ogroman broj aviolinija za Španiju, Grčku, ali i druge party destinacije.

Masovni dolasci nastavljeni su do danas, a jedan od najvećih primjera je splitski festival Ultra, koji se u proteklim godinama proširio i na druge lokacije i koji u tri dana trajanja okupi ogroman broj ljudi, a cijene smještaja povisi do neba, pa ljudi za krevet u hostelu plaćaju i po 100 eura. Trenutno se za datume održavanja festivala, i to na tri noći, na sajtu Booking, može pronaći smještaj za dvoje od 600 eura pa naviše. Splićani već godinama nisu oduševljeni ovim festivalom, ali novac će rijetko ko odbiti, pa se tako festival organizuje i dalje.

Domaće stanovništvo sve manje može priuštiti određene gradove

Na pitanje kako zaraditi novce, a zaštititi prirodu, odnosno izbjeći masovni turizam, Goran Rihelj, glavni urednik specijaliziranog portala HrTurizam, kaže kako ima više opcija, poput redistribucije turista, ograničavanja broja posjetitelja ili ciljanog preusmjeravanja ljudi na druga turistička područja.

Međutim, navodi da je za takvo što potrebno bolje upravljanje, te dodaje kako uništavamo i dva najvažnija resursa, a to su ljudi i prostor.

“Sve je manje lokalnog stanovništva jer si jednostavno ne mogu priuštiti normalan život – od osnovnih namirnica do kupnje stana, a nemaju ni razvijene druge industrije. Gradovi stagniraju u urbanom uređenju, što je suludo, jer zapravo imaju novaca, pa se onda postavlja pitanje gdje se troši novac od turizma, ako ne na poboljšanje života lokalnog stanovništva, te uređenje samih gradova.”

Sezonalnost kao korijen problema

Nažalost, hrvatska sezona traje dva do četiri mjeseca, tako da ljudi u toj zemlji ne mogu živjeti samo od turizma osim, možda, u Dubrovniku koji je postao cjelogodišnja destinacija. Uprkos tome, Hrvatska bilježi više od 100 miliona noćenja godišnje. Rihelj misli kako bi “produžetak sezone zapravo donio boljitak na svim poljima”.

“Sezonalnost je korijen problema jer bi sve bilo održivije kada bismo imali dužu sezonu. Dobro je što smo uspjeli produžiti sezonu u predsezonu i postsezonu, ali kad bismo radili cijele godine, ne bismo imali problem radne snage jer bi ljudi bili stalno zaposleni. Mogli bismo se fokusirati na kvalitetu, a i lakše bismo pronašli domaću radnu snagu. Stabilnija bi bila i potražnja za poljoprivredne i mesne proizvode, a ne ovako kada je u tri mjeseca nemoguće sve to proizvesti, pa onda uvozimo i bazične namirnice, poput jaja, mesa, paradajza i sl.”

Za razliku od Hrvatske, neke druge zemlje takve probleme imaju tokom cijele godine, pa je gotovo nemoguće pronaći jeftin smještaj u Amsterdamu, Londonu, New Yorku ili Parizu, u bilo koje doba godine. Nedavno je Gradsko vijeće Amsterdama donijelo odluku da ograniči broj noćenja na 20 miliona godišnje. Kada čovjek vidi ovaj broj, te usporedi sa balkanskim državama, dolazimo do zaključka da je to više nego cijela Slovenija, koja je u 2023. oborila rekord iz 2019. godine, te sa 15,3 skočila na 16 miliona noćenja, a posebno više nego ostale zemlje regije, izuzimajući Hrvatsku.

Booking ne želi ‘stati u kraj’ nelegalnim iznajmljivačima

Prema mišljenju Pala Kiralyja, iznajmljivača koji u Dalmaciji posjeduje nekoliko apartmana i izdaje ih isključivo putem Bookinga, ta kompanija je mnogo utjecala na povećanje broja noćenja u Hrvatskoj, a tu posebno misli na Zagreb i unutrašnjost zemlje. Kaže da je tek pojavom Bookinga u Zagrebu zaživio i Advent, te su cijene postajale više, a grad popularniji.

S Kiralyjem se slaže i Rihelj, navodeći kako je Booking definitivno pozitivno utjecao na turizam, baš kao i pojava niskobudžetnih aviokompanija, ali smatra da Booking, također, većinom gleda samo kako povećati svoje prihode.

“Kada si globalni lider, to donosi i odgovornost. Booking bi jednim potezom mogao riješiti problem nelegalnih iznajmljivača i to tako što će tražiti porezni broj, ali oni jednostavno to ne žele. Imaju i ogromnu bazu podataka s kojom bi zajedno s destinacijama mogli raditi na redistribuciji tržišta. Bezbroj je načina, ali oni gledaju samo sebe, pa zato i imaju probleme u Europskoj uniji jer je cijela priča neodrživa.”

Više koristi nego štete od turizma

O strategiji u turizmu u Amsterdamu razgovarali smo s gradskim vijećnikom Sofyanom Mbarkijem, čiji portfolio obuhvata i turizam. Prema njegovim riječima, postoje određene ambicije do 2035. godine, a tu izdvaja pet prioriteta: više koristi nego štete od turizma, atraktivnost cijele države gdje se podrazumijeva da se privlače turisti i u druge gradove, laka dostupnost između gradova i destinacija, životni okoliš s manje zagađenja te industrija gostoljubivosti.

Kako svaka ozbiljna država ove stvari planira decenijama unaprijed, tako i Nizozemska ima za cilj riješiti se tzv. lošeg turizma, pa su i otvoreno pozivali mlade engleske muškarce da ne dolaze u Amsterdam, a to su prenijeli mnogi mediji širom svijeta, nazivajući ih čak i divljacima.

Na pitanje da li Amsterdam već sada ima previše turista i šta se može uraditi po tom pitanju, Mbarki kaže kako je broj od 20 miliona turista rezultat višegodišnje debate unutar Gradskog vijeća. Kao referentna godina je uzeta 2016, kada je ocijenjeno da kvalitet života samih Amsterdamaca nije previše trpio, dok je već 2019. bila vrlo problematična jer je tada Amsterdam ugostio više od 22 miliona ljudi, što se ispostavilo kao previše, bez obzira na finansijske i druge rekorde.

Najnovija odluka Gradskog vijeća podrazumijeva i zabranu otvaranja novih hotela, a takvu je odluku tražilo i potpisalo u peticiji 30.000 građana. Da li će postojeći hoteli dodatno povisiti cijene, biće interesantno vidjeti. Mbarki ne misli da će to biti slučaj, te se poziva na vrlo usku saradnju Gradskog vijeća s hotelskom industrijom.

Protesti protiv masovnog turizma širom svijeta

Građani drugih destinacija se, takođe, žale na masovni turizam. Deutsche Welle piše kako je nedavno na Kanarskim Otocima na proteste izašlo 60.000 ljudi, govoreći kako od takvog turizma nemaju koristi, pogotovo jer ga prati kriza stanovanja. Nekretnine su sve skuplje jer bogati Britanci mogu platiti više. Slična stvar se dešava i u drugim gradovima širom svijeta, poput recimo Lisabona, koji je bio poznat kao jeftina destinacija, a sada je sve suprotno od toga.

Stranica TheLocal piše kako se u cijelom svijetu ljudi bore protiv masovnog turizma, te takvu priču ilustruju grafitom na kom piše: “Tourist, your luxury trip, my daily misery” (poruka turistima kako je njihovo luksuzno putovanje pretvoreno u dnevnu mizeriju domaćina). Tako je u Barceloni zabranjeno voditi turiste u grupama većim od 20 ljudi, zabranjeni su ilegalni AirBnB smještaji, te su ograničene i neke druge stvari.

Time je grad uspio smanjiti brojke za 6,9 posto u odnosu na 2019. godinu. Za razliku od Barcelone, Venecija je počela naplaćivati ulaz, a Euronews piše kako građani i mnogih drugih gradova protestuju protiv masovnog turizma. Dotle se došlo da su japanske vlasti odlučile blokirati pogled na planinu Fuji, tako da turisti više neće moći posmatrati tu destinaciju s uobičajene kote na kojoj su se sakupljali.

Dekarbonizacija do 2040. godine

Osim masovnosti, koja evidentno nervira domaće stanovništvo, vrši pritisak na zdravstvene usluge, pravi problem s upravljanjem otpadom i vodom te loše utječe na cijene nekretnina, veliki problem stvara i uništavanje prirode. Iako ima zemalja koje se i ne nastoje previše odbraniti od toga, mnoge države već sada prave strategije koje bi uključivale svijest o prirodnim bogatstvima.

Booking, kao odgovorna kompanija, čak ima i posebnu strategiju za samoodržive smještaje, pa je tako u 2022. godini lansirao poseban program osvještavanja za zaposlenike, a prošle godine i za partnere, odnosno vlasnike smještajnih objekata.

Kada rezervišete smještaj, ako je riječ o nekom objektu koji je, prema njihovom mišljenju, više zelen, to ćete imati priliku vidjeti prilikom rezervacije smještaja. Na svojim stranicama navode da im je do 2040. dugoročni cilj potpuna dekarbonizacija. Nije poznato koliko su ove tvrdnje zapravo istinite te da li Booking ima konkretne rezultate.

Uništavanje prostora neplanskom gradnjom

Rihelj je za Al Jazeeru Balkans svojevremeno izjavio kako se masovnim turizmom svjesno uništavaju resursi, a sada kaže kako se nije mnogo toga u međuvremenu promijenilo te da Hrvatska i dalje obara rekorde.

“Nešto očito ne štima, kako bi se reklo na prvu. Nažalost, i danas kada se vozimo po obali i gradovima, vidimo da se prostor i dalje uništava neplanskom gradnjom. Ne možemo ispraviti prošlost, no žalosti me što se bar nova gradnja ne planira po nekim održivim okvirima, da se vizualno uklopi u prostor, da nemamo neke standarde po urbanističkom planu, kako bismo barem vizualno definirali prostor s novom gradnjom.

Imamo Strategiju održivog razvoja i novi Zakon o turizmu, doduše još čekamo pravilnike, pa i dalje sve nekako stoji. Najvažnija novost je što se sve više strateških odluka spušta na lokalnu razinu – na same destinacije, što je odlično, jer upravo sami gradovi / destinacije razvijaju zapravo turizam, a ne Ministarstvo turizma ili Hrvatska turistička zajednica.”

Sirovi kapitalizam je samoubilački pokret ekonomskog rasta

Prava je sreća da postoje planovi poput onog na nizozemskom nacionalnom nivou, posebno ako se takvo što barem djelomično ostvari, a druge zemlje prekopiraju pristup. Iako, možda, u Nizozemskoj priroda nije na prvom mjestu, nego smanjenje gužvi, i u isto vrijeme zarada novaca, ta se zemlja zaista može pohvaliti odličnim planom koji će nastojati ostvariti do 2035. godine, i to posebno na polju širenja turizma i na drugim destinacijama, a ne samo u Amsterdamu. Time će zaraditi jednak ili viši iznos novca, a rasteretit će građane Amsterdama i drugih popularnih destinacija, poboljšati kvalitet posjeta te građanima omogućiti ljepši život. Zvuči jednostavno, ali za takvo što su očigledno potrebne godine.

Slično predlaže i Rihelj da se desi u Hrvatskoj, posebno kada govori o preusmjeravanju turista i ograničavanju broja posjetilaca određenim destinacijama.

Na takve planove ćemo vjerovatno u regionu još dugo čekati, a dotad ćemo povremeno viđati proteste kakvi se ovih dana mogu vidjeti na Kanarskim Otocima. Prema riječima Gorana Rihelja, ti ljudi nisu turizmofobični, nego se ustvari bore protiv uništavanja destinacija, a za interese lokalnog stanovništva.

“Ako turizam prepustimo sirovom kapitalizmu, to je samoubilački pokret gospodarskog rasta”, zaključuje Rihelj.