Mogu li ‘blok tarife’ stabilizirati Elektroprivredu BiH?

Cijeli niz informacija, od smanjene proizvodnje uglja u rudnicima koji posluju u okviru koncerna Elektroprivrede BiH, preko lošeg finansijskog rezultata u prethodnoj godini i gubitka više od 142 miliona konvertibilnih maraka (72,6 miliona eura), potom i zatvaranja zeničkih ugljenokopa na godinu dana, zahtijevao je isti takav niz poduzetih koraka. Stabilizaciju preduzeća je uprava planirala u javnosti već iskomuniciranim poskupljenjima električne energije. Osjetljivo socijalno pitanje je planirala prevazići takozvanim blok tarifama.

Kao probni balon, u momentu dok još nisu imali dozvolu Vlade Federacije BiH, kao većinskog vlasnika preduzeća, te dozvolu Regulatorne komisije za energiju u Federaciji BiH (FERK), izvršili su procjenu potrošnje, te izdvojili prosjek potrošnje građanstva i privrede. Istovremeno su uslijedili apeli na stanovništvo da se racionalnije koristi energija.

„Pristupili smo izradi modela blok tarifa, gdje ćemo građanima pokušati objasniti da se moramo početi pridržavati energetske efikasnosti i štedjeti električnu energiju. U blok tarifama za 60 posto građana ne bi trebalo da dođe ni do kakvog povećanja električne energije, a svega nekih tri posto su veliki potrošači. Oni koji budu više trošili, više će i plaćati. Želimo da se učimo kako to postupa i Evropska unija. Želimo da ukažemo da moramo štedjeti električnu energiju“, rekao je Sanel Buljubašić, vršilac dužnosti direktora Elektroprivrede BiH na Federalnoj TV, ne sluteći da će građanima zemlje koja je oduvijek imala viška energije tek trebati pojašnjavati pojam blok tarifa.

Tri tarife

„Prijedlog modela podrazumijeva tri tarife – zelenu, plavu i crvenu, koje bi se u obračunu primjenjivale u ovisnosti od količine utrošene električne energije. Zelena tarifa podrazumijeva utrošak u količini do/i 268 kWh u periodu 30 dana, što je prosječna potrošnja domaćinstava koje snabdijeva JP Elektroprivreda BiH, i za ove kupce nema promjene cijena. To konkretno znači da za 60 posto domaćinstava ili oko 437.000, nema promjene i primjenjuju se cijene koje su na snazi od 1. januara 2015. godine. Plava tarifa podrazumijeva utrošak u količini od 268 kWh do/i 1.000 kWh u periodu 30 dana, što se prema podacima JP Elektroprivreda BiH odnosi na 37,6 posto kupaca“, stoji u saopštenju Elektroprivrede BiH, kojoj smo dostavili i pitanje o obračunu potrošenih kilovata.

Utrošak prvih 268 kilovata će uvijek ostati isti, odnosno po aktuelnom cjenovniku. Utrošak od 268 kWh do 1.000 kWh će se obračunavati po cijeni utroška za „plavu tarifu“. Konkretno, električna energija bi za takve potrošače poskupjela za 1,27 konvertibilnih maraka (0,56 eura). Još preciznije, oni koji su do sada trošili 300 kilovata mjesečno će umjesto dosadašnjih 53,28 konvertibilnih maraka trebati platiti 54,55 konvertibilnih maraka.

Oni koji troše iznad 1.000 kilovata mjesečno će se obračunavati po „crvenoj tarifi“. Njima će struja biti skuplja za 31,64 konvertibilnih maraka. Do sada su za potrošenih 1.000 kWh plaćali 180,39 konvertibilnih maraka, a ubuduće će trebati platiti 217,78 konvertibilnih maraka.

„Tarife za mrežarinu ostaju nepromijenjene kao i naknada za mjerno mjesto. Nema promjene ni iznosa naknade po kWh za obnovljive izvore energije. Računi JP Elektroprivreda BiH sadržavaće detaljan obračun utroška električne energije po tarifama za svakog kupca“, navodi se u saopštenju Elektroprivrede BiH.

Blok tarife su u decembru 2022. godine uvedene i u drugom entitetu – Republici Srpskoj. Međutim, Ustavni sud tog entiteta je ove godine utvrdio kako odluke o novim tarifama nisu u skladu s Ustavom RS-a i Zakonom o električnoj energiji. Na osnovu toga su odmah uslijedile reakcije Admira Čavalića, zastupnika u Federalnom parlamentu i ekonomskog analitičara, koji je smatrao da je uvođenje blok tarifa zapravo „prebacivanje tereta gubitka sa preduzeća na građane, a umjesto restrukturiranja vlastitog modela poslovanja Elektroprivrede BiH“.

Prošlogodišnji gubici

Gubitke iz prošle godine mora nadoknaditi samo preduzeće i to tako da ne ugrozi elektroenergetsku stabilnost sistema. To je jasno svima. Sporan je samo način, pogotovo ako se zna da siromašnije stanovništvo (pre)često nema alternativu za potrošnju električne energije. Imućniji su se prilagodili energetskoj efikasnosti i „utoplili“ svoje kuće ili zgrade. Oni koji imaju novca mogu podnijeti nabavku isplativijih načina grijanja, ekonomičnijih aparata u domaćinstvu i štedljivih sijalica koje su mnogostruko skuplje od „standardnih“.

U upitu poslanom na adresu Elektroprivrede BiH smo pitali kako se planira motivisati stanovništvo na veći stepen štednje i obrnuto – demotivisati visoku potrošnju onima koji nemaju sredstava ni za puko preživljavanje? Nije stigao odgovor na to pitanje, kao ni na pitanje o percepciji da se stanovništvu prebacuje teret gubitka iz prošle godine.

Očigledno će se u ovu priču morati uključiti šira zajednica, ali i još poneko ministarstvo ili centri za socijalni rad, kako bi pravile neke nove grupacije ljudi, kojima bi subvencijama neutralisali poskupljenja, koliko god da su ona izražena. Energetičari brinu brigu samo o stabilnosti mreže, ne i o socijalnom statusu stanovništva.

„Ukoliko rukovodstvo Elektroprivrede BiH poduzme odgovarajuće mjere na saniranju gubitaka i uspostavi tržnih odnosa po pitanju tarifne i cjenovne politike prema rudnicima i potrošačima, vjerujem da mogu nadoknaditi finansijske gubitke“, smatra prof. dr Zijad Bajramović, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta CIGRE (Međunarodno vijeće za velike električne sisteme).

Odgovor za dva mjeseca

Elektroprivreda BiH je prijedlog o kojem je riječ uputila FERK-u, a nakon što su Upravni i Nadzorni odbor odobrili pomenuti plan. Očekuju pozitivan odgovor u okviru 60 dana. Paralelno ne smatraju da ima bilo kakvih elemenata diskriminacije, s obzirom na to da imaju mogućnost uspostavljanja različitih cijena u odnosu na količine potrošene električne energije.

U povojima ove priče o blok tarifama je jedan od prvih sagovornika na ovu temu, Edhem Bičakčić, bivši direktor Elektroprivrede BiH, na pitanje je li ovo ispravno rješenje kazao: „To će biti pravednije, odnosno, pomalo će se smanjiti socijala koja opterećuje Elektroprivredu i svest će se na one kojima je to zaista neophodno. A svi ostali će plaćati ekonomsku cijenu“.

Plan poslovanja ovoga preduzeća u periodu 2024-2026. predviđa poskupljenje struje i povećane prihode do 10 posto. Očigledno ni Vlada Federacije BiH ni njeno resorno ministarstvo nemaju ništa protiv zamišljenih planova, iako zvanične potvrde još nema.