Kriminalci prate trendove, sve veći uticaj modernih tehnologija na korupciju

Globalna inicijativa za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) nedavno je objavila drugi po redu Indeks organizovanog kriminala, koji procjenjuje nivo kriminala i otpornosti na tu vrstu kriminala za 193 zemlje za tri ključne komponente – kriminalna tržišta, kriminalni akteri i otpornost. S tim u vezi, ukoliko se posmatra region Zapadnog Balkana, vidljivo je da je uticaj organizovanog kriminala iznad svjetskog i evropskog nivoa.

„Od zemalja Zapadnog Balkana organizovani kriminal najviše pogađa Srbiju, s obzirom na to da je Srbija treća u Evropi i 40. u svijetu po komponenti organizovanog kriminala. Bosna i Hercegovina se nalazi na osmom mjestu u Evropi po rankingu organizovanog kriminala, dok je pretposljednja u Evropi u odnosu na otpornost organizovanog kriminala.

Što se tiče najzastupljenijih kriminalnih tržišta, na području Zapadnog Balkana su trgovina heroinom, finansijski kriminal i krijumčarenje ljudi“, kaže Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (GI-TOC) u Bosni i Hercegovini.

Dodaje da su u zemljama Zapadnog Balkana slični trendovi, kao i sam modus operandi, s obzirom na to da su i organizovane kriminalne grupe uvezane ili direktno sarađuju.

„Ista je situacija kada se govori i o korupciji, s tim što veliki problem predstavlja ta veza između organizovanog kriminala i korupcije. Određene istražne radnje koje provode tužilaštva u Bosni i Hercegovini i sigurnosne agencije su pokazala da su i visokorangirani političari uključeni u koruptivne radnje, a neki od njih i u organizovani kriminal. I u Evropskoj uniji (EU) postoji organizovani kriminal, ali razlika u odnosu na države EU se prije svega ogleda u tome da je znatno manje ozbiljnih istraga po pitanju korupcije i organizovanog kriminala u državama Zapadnog Balkana, pa tako i u Bosni i Hercegovini“, kaže sagovornica.

Podrivanje zakonite poslovne aktivnosti

Prema njenim riječima, važno je naglasiti da za pojam nelegalnih finansijskih tokova ne postoji pravna definicija, niti je zakonski riješen u zemljama Zapadnog Balkana.

„Ujedinjene nacije definiraju nelegalne finansijske tokove kao ‘finansijske tokove koji su nedozvoljeni po porijeklu, prijenosu ili upotrebi, koji odražavaju razmjenu vrijednosti i koji prelaze granice države’. To je uglavnom opšte prihvaćena definicija, s tim da nelegalni finansijski tokovi u državama Zapadnog Balkana mogu obuhvatiti te tokove unutar samih država bez direktne veze s drugim državama. Akcenat je na ključnim komponentama nelegalnih finansijskih tokova, odnosno samih kanala, koji omogućavaju te tokove, kao što je korupcija, utaja poreza, te ilegalna tržišta.“

Nadalje, kako bi se istakao značaj borbe protiv nelegalnih finansijskih tokova, iznosi podatak da Ured Ujedinjenih nacija za borbu protiv droga i kriminala (UNODC) u okviru kriminalnih tržišta, pranje novca procjenjuje na oko dva do pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).

„Poređenja radi, to bi u Bosni i Hercegovini moglo iznositi između 402 miliona i milijardu eura. Nelegalni finansijski tokovi nisu samo pranje novca, već je to jedna komponenta navedenih tokova, što direktno utiče na razvoj društva. Osnovne posljedice su da ograničavaju njihov potencijal rasta i smanjuju fiskalne resurse zbog činjenice da se oprani novac, umjesto da se usmjeri u produktivne kanale za daljnja ulaganja, često usmjeri u fiktivna ili neproduktivna ulaganja kako bi se sačuvala njegova vrijednost ili kako bi bio lakše prenosiv“, kaže Agović.

Potom je otkrila i na koje načine se zapravo prljav novac ubacuje u sistem.

„Pranje novca je obrada ‘prljavog novca’ ili koristi od kriminalnih radnji prikrivanjem nezakonitog porijekla, izmjenom oblika ili ponovnim premještanjem ‘ozakonjenih’ finansijskih sredstava u legalne finansijske tokove, putem ulaganja u razne biznise, a najviše u građevinarstvo, IT sektor, trgovinu automobilima, kockarske kompanije, turizam i ugostiteljstvo… Pranje novca omogućuje razvoj i profitabilnost organizovanog kriminala, što za posljedicu ima podrivanje zakonite poslovne aktivnosti i prijeti održivosti tržišne privrede“, kaže sagovornica.

Borba protiv nelegalnih finansijskih tokova

Ne krije da izazov u borbi protiv nelegalnih finansijskih tokova predstavlja upravo ograničeno znanje i razumijevanje ovog pojma.

„Da bismo doprinijeli zajedničkoj borbi protiv nelegalnih finansijskih tokova, Globalna inicijativa je objavila online alat u cilju podrške civilnog društva i medija, kako bi im pomogli u razumijevanju, mjerenju i praćenju efikasnosti odgovora u zemljama Zapadnog Balkana u suzbijanju nelegalnih finansijskih tokova (IFF).“

Nastavlja kako je najefikasniji način borbe protiv nelegalnih finansijskih tokova da svi u sistemu kontrole zakonitosti poslovanja obavljaju svoje poslove shodno važećim zakonskim propisima.

„Nažalost, imamo primjera gdje javnost i mediji godinama upozoravaju na nelegalnosti u poslovanju ili sumnjivo stečenu imovinu, ali nadležne institucije ne reaguju u cilju provjere tih podataka. Također, mislim da se prioriteti u radu poreznih uprava i inspekcijskih tijela trebaju adekvatnije određivati, a shodno iznosu sumnjivih finansijskih transakcija ili ulaganja“, kaže Agović.

Zatim smo je upitali i kakav je utjecaj novih tehnologija na finansijske malverzacije.

„Moramo razumjeti da kriminalci prate trendove i uvijek se trude da su dva do tri koraka ispred policijskih i sigurnosnih agencija. Mi sada imamo rezultate dekripcije Sky aplikacije koja se koristila unazad dvije do tri godine. Tehnologija pruža veliki broj mogućnosti, a već su zabilježene upotrebe i kripto valuta u cilju investicije pranja novca, kupovine droge i slično. Istraživanja pokazuju da je uticaj modernih tehnologija na korupciju i nelegalne finansijske aktivnosti sve veći, svakim danom je više primjera gdje se tehnologija koristi u svrhu sticanja nezakonite finansijske koristi. Posljednjih godina su primjetne veze organizovanih kriminalnih grupa s IT industrijom, pa čak i ulaganja u taj segment“, kaže sagovornica.

Efektivnost pravosuđa na niskom nivou

Potom govori kako posljednje optužnice, pa i presude u Bosni i Hercegovini koje su izrečene bivšim ministrima, premijerima, političarima koji su u vrhu političkih stranaka zapravo pokazuju da je u osnovi najveći problem korupcija u društvu, a to se može reći i za sve države Zapadnog Balkana.

„Kada su političari na vlasti korumpirani, onda oni u taj lanac uvlače i pravosuđe i pripadnike sigurnosnih agencija, te se na taj način dovode u pitanje mnoge istrage. Važno je naglasiti da samo procesuiranje visoke korupcije može pružiti nadu građanima u bolje sutra.

Što se tiče nelegalnih finansijskih tokova, potrebno je šire shvatanje, unapređenje rada i koordinacija nadležnih institucija, kako bi zajednički dali snažniji odgovor na nelegalne finansijske tokove. Osim toga, angažman eksperata kako iz privatnog sektora, nevladinog sektora, te i samih nezavisnih eksperata, koji svojim provjerenim znanjem i iskustvom, mogu doprinijeti u samom istraživanju ovog problema, ali i pružanju rješenja, su od velikog značaja.“

Na kraju navodi da je nezahvalno komentarisati rad pravosuđa.

„Možemo ponoviti zaključke koji su proizašli iz istraživanja Evropske unije, Agencije američke vlade za međunarodni razvoj (USAID) i drugih relevantnih međunarodnih organizacija, da je efektivnost pravosuđa na niskom nivou, posebno da nedostaju optužnice za visoku korupciju, iako se od Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji zahtijeva da borba protiv korupcije mora biti prioritet pravosuđa“, zaključuje Anesa Agović.