Na što misle europarlamentarci kad pišu o državnoj imovini u Federaciji BiH?

Okvirni mirovni sporazum iz Daytona je, pored osnovnog cilja – zaustavljanja ubijanja i razaranja u Bosni i Hercegovini, postao stalni pravni okvir u nedovršenom društveno-političkom ambijentu. No, nikada do kraja precizno postavljeni parametri postaju problemi na kvadrat.

Prilikom objašnjavanja pojmova constituent i constitutive iz „Dejtonskog ustava“ i Odluke Ustavnog suda BiH iz 2000. godine, austrijski stručnjak ustavnog prava Joseph Marko, profesor Univerziteta u Grazu, ekspert za ustavno pravo Bosne i Hercegovine i jedan od stranih sudija Suda BiH u periodu od 1997. do 2002. godine, je u neformalnom razgovoru, objašnjavajući problematiku kazao:

„Molim da pogledate kroz prozor i vidite prvi saobraćajni znak. Šta on predstavlja i znači? Ništa osim onoga što smo se mi, kao društvo, dogovorili da predstavlja i znači“.

Državna imovina kao suština svega

Ljudi iz uređenih društava mogu pojednostaviti značenja, ali na Balkanu mora sve biti apotekarski precizno, inače će biti izvrgnuto modifikacijama u vlastitu korist. Vlasništvo nad državnom imovinom mnogi vide kao suštinu svega u Bosni i Hercegovini. Ovladavanje prirodnim bogatstvima iz partikularnih interesa su uočili i političari iz Njemačke, Francuske i Nizozemske. Bez razlike, u dva entiteta, kod tri naroda, sa uključenim međupartijskim i vanideološkim konsenzusom.

Portal Klix je objavio pismo pet europarlamentaraca upućeno Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, Christianu Schmidtu, u vezi odluke Vlade Federacije BiH o prenamjeni šumskog zemljišta. Potpisnici dolaze iz dva zastupnička kluba – Tineke Strik, Viola von Cramon-Taubadel i Gwendoline Delbos-Corfield iz Kluba zastupnika Zelenih / Evropskog slobodnog saveza, te Thijs Reuten i Dietmar Köster iz Kluba Progresivnog saveza socijalista i demokrata.

Oni izražavaju zabrinutost zbog (ne)rješavanja pitanja državne imovine, smatrajući da se ide suprotnim pravcem od donesenih zaključaka Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira. Insistiraju na prihvatljivom i održivom rješenju po pitanju državne imovine, a što je jedan od ciljeva Programa 5+2 za zatvaranje Kancelarije OHR-a. Konkretno se referišu na Odluku Vlade Federacije BiH, koja je u decembru prošle godine izmijenjena brisanjem stavke o saglasnosti Pravobranilaštva BiH.

U spornoj Odluci se navodi da se njome reguliše način promjene namjene šumskog zemljišta i privremenom korištenju šumskog zemljišta u druge namjene, te da „koncesor, koncesionar ili investitor može podnijeti zahtjev kantonalnom ministarstvu za korištenje šumskog zemljišta za druge namjene ukoliko je to predviđeno planom prostornog uređenja“.

Ovime se kantonima i entitetima daju ingerencije suprotno Zakonu o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine koji u Članu 1. definiše državnu imovinu koju između ostalog čine i rijeke, šume i šumsko zemljište, te suprotno Odluci Ustavnog suda da je „državno vlasništvo i javno dobro koje po svojoj prirodi prvenstveno služi svim ljudima (tekuća voda, zaštita klimatskih uvjeta života, te zaštita drugih prirodnih resursa kao što su šume i državna infrastruktura mreže u smislu Aneksa 9 Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH)”.

Odluka koja se može čitati na više načina

U pitanju je otvaranje posla za australsko-britansku kompaniju Adiatic Metals koja u Varešu za nekoliko dana treba pokrenuti posao na eksploataciji zemljišta sa dobijenom koncesijom, a u koju svrhu će se iskrčiti 7,2 hektara državne šume. Ali, prije nego je Vlada Federacije BiH donijela Odluku, zatražila je mišljenje iz OHR-a, prema kojoj je kasnije i postupila. Ova odluka se može čitati na više načina.

„Najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom, koji je donesen Odlukom visokog predstavnika od 12. aprila 2022. godine, člankom 2. stavkom 1. izričito je propisano da: ‘Bez obzira na odredbe bilo kojeg drugog zakona ili propisa, državnom imovinom može raspolagati samo Država Bosna i Hercegovina, kao titular, u skladu s odredbama ovog zakona’.

U vezi s Vašim zahtjevom za pojašnjenjem, molimo Vas da imate na umu da promjena namjene šumskog zemljišta očito ima za posljedicu znatne pravne posljedice za predmetnu nekretninu, te bi stoga bila čin raspolaganja koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i suglasnost vlasnika. S druge strane, dodjela prava na privremeno korištenje ne predstavlja čin izravnog ili neizravnog prijenosa vlasništva, te se stoga ne treba smatrati raspolaganjem u smislu Zabrane raspolaganja državnom imovinom. U skladu s načelima sadržanim u relevantnim odlukama Ustavnog suda, kako bi se na odgovarajući način potvrdila puna imovinska prava države kao vlasnika državne imovine, uključujući prihode koji proizlaze iz tih prava u bilo kojem trenutku“, navedeno je u aktu OHR-a.

Prema ovome je svoje kasnije odluke bazirala Vlada Federacije BiH i entitetski premijer Nermin Nikšić, ne razmišljajući o posljedicama nastavka već sveprisutne prakse o narušavanju zakonitosti i javnog interesa. Odlučivanje o državnim stvarima je tako uzeto iz ingerencija Parlamentarne Skupštine BiH i/ili Predsjedništva BiH. S obzirom na mogućnost nepreglednih nepostizanja dogovora ili blokada, ostaje otvoreno pitanja neiskorištenosti ili propadanja resursa.

Kome pripada tuzlanski aerodrom?

Da li su se time vodili i donosioci starih odluka iz istog entiteta o eksploataciji Buškog jezera za potrebe Hrvatske elektroprivrede (HEP) ili brojnih situacija iz drugog entiteta na crpljenju rijeka i šuma za potrebe vlasnika iz Srbije, Kine, Mađarske, pa i lokalnih privrednih društava i pojedinaca ili su isključivo brinuli o ličnim benefitima?

Jednoglasno će svi proglasiti predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika za „otimača“ državne imovine, koju sprovodi otvoreno. Postavlja se pitanje sudbine slične imovine u Federaciji BiH, poput vodotoka ili nekadašnjih kasarni i vojnih objekata? Trebaju li se i one „vratiti“, a da ne nastane histerija i panika? Entitetske uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove bi imale pune ruke posla. Obje imaju internet stranice Geoportala, s tim da je federalna sa javno dostupnim informacijama o katastarskim parcelama i vlasništvom nad njima.

Bitni objekti interesantni za temu državnog vlasništva u ovome trenutku, poput aerodroma u Sarajevu i Mostaru, nekadašnje Vojne, a sada Opće bolnice u Sarajevu, nekadašnjih kasarni… „nisu pronađeni u bazi podataka“. Ali, zato jeste Aerodrom u Tuzli, koji se i danas vodi u vlasništvu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO Zemun, Beograd) bivše, zajedničke države.

Geoportal Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske je znatno komplikovaniji i zahtijeva upit za svaku traženu katastarsku česticu. Javno dobro, poput šuma, se u tom entitetu raspoređuje na godišnjoj osnovi. Portal Capital je pisao da se na preliminarnom spisku za dodjelu oblovine nalaze i preduzeća koja duguju novce i svojim radnicima i državi.

Imovina kao rastezljiv pojam

Vojni objekti, rijeke i potoci, planine, zrak i polja frekvencije, te gotovo sva ostala javna dobra su u jednakom stanju i to odavno. Obraćajući se visokom predstavniku i federalnom premijeru, europarlamentarci upozoravaju na vladavinu prava kao putu u procesu pristupanja BiH Evropskoj uniji.

„S obzirom na moguće skoro otvaranje pristupnih pregovora Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, pozivamo vas oboje da idete prema najboljem interesu građana i prirodnim resursima zemlje, jer vjerujemo da ova odluka odudara od usklađivanja BiH s pravnom stečevinom EU. Jednako tako, zabrinuti smo sličnim aktivnostima i dešavanjima u Republici Srpskoj, te vas molimo da pomno pratite situaciju i poduzmete radnje u tom smislu, ako je potrebno“, napisali su europarlamentarci.

Državna imovina i njena zaštita u Bosni i Hercegovini je tako (p)ostala nevjerovatno rastezljiv pojam. Rijetko ko osporava teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, ali suverenitet države mnogi narušavaju, iako u Ustavu BiH iz Daytona piše da suverenitet ima samo Bosna i Hercegovina. U preambuli, ugovoru i aneksima je ovaj termin upotrijebljen 19 puta. Uvijek uz odrednicu Bosna i Hercegovina, nikada uz bilo koji entitet, etničku ili stranačku grupu.