Šta se krije iza rekordnih stranih investicija u rudarstvo BiH

Vijest koju je nedavno objavila Centralna banka Bosne i Hercegovine da je ova zemlja ostvarila u prošloj godini 1,44 milijardu konvertibilnih maraka (740 miliona eura) stranih investicija je odjeknula u javnosti jer se radi o povećanju za 21 posto u odnosu na 2021. godinu. Iznenađujuće na prvom mjestu se nalazi Velika Britanija sa 271,8 miliona konvertibilnih maraka investicija (139 miliona eura).

Međutim, iza ovog podatka se krije priča o ulaganjima u rudnike koji sa sobom donose i ogromna zagađenja prirodne sredine.

Jedna od najvećih britanskih investicija u Bosnu i Hercegovinu trenutno je rudnik u Varešu, odnosno iskopavanja koja provodi Adriatic Metals čija je matična kompanija registrovana u Velikoj Britaniji. Radi se o jednoj od najvećih investicija od koje se očekuje profit od preko milijardu dolara (933 miliona eura). O značaju projekat govori i posjeta britanskog ambasadora rudniku. Ulaganja u Varešu traju već godinama, a očekuje se da uskoro krene proizvodnja. Međutim, prije proizvodnje građani susjednog Kaknja već piju zamućenu vodu.

„Ako pogledamo topografsku i hidrološku kartu Vareša i okoline, jasno je da se rudnik teških metala nalazi u bazenu sarajevsko-zeničke kotline. To znači da zagađenjem podzemnih voda na lokaciji rudnika posljedično isti otrov ćemo imati nizvodno u slivu rijeke Bosne. Rijeka Trstionica je prva žrtva i to je već evidentno na terenu. Nadalje, rijeka Bukovica iz koje Kakanj crpi vodu za vodovod trpi zagađenja. Kiša će ispirati kontaminirane iskopine, voda se slijeva u Borovički potok i potom u Bukovicu, a dio podzemnih voda iz rudnika se provodi kroz Borovički potok“, kaže Hajrija Čobo, ekološka aktivistica iz Kaknja.

Trenutno se gradi industrijska cesta za prijevoz kontaminirane rude u vodozaštitnoj zoni Bukovice što će dodatno ugroziti čistoću vode koju piju građani Kaknja.

Izostaje otpor građana

„Voda u Kaknju nije za piće još od ranog proljeća i niko to građanima nije javno saopštio. Uskoro ta voda neće biti za upotrebu ni kao tehnička voda. Očekujemo da će sadržavati količinu teških metala štetnu za ljudsko i životinjsko zdravlje. Ovo ne tvrdimo tek paušalno, nego radimo mini interne analize vode, kontaktiramo domaće stručnjake i eminentne profesore. Bukovica će biti zagađena na samom izvorištu jer je pod koncesiju za iskopavanje stavljena i lokacija Semizova Ponikva gdje je njen izvor“, dodaje Čobo.

Ona smatra da je koncesija odobrena kroz koruptivne radnje.

„Cijela koncesija za kolonijalistički rudnik je zasnovana samo i isključivo na korupciji i nezakonitostima o čemu svjedoče i ugovori u čijem posjedu smo. Tu je vrlo jasno i gdje su prekršeni zakoni, ali i međunarodne konvencije. Jasno je i da je sve produkt korupcije. Život Kakanjaca u prosjeku košta 150 konvertibilnih maraka. Vlast je prodala živote i zdravlje stanovnika Kaknja, Vareša, ali i svih mjesta u krugu 150 kilometara zračne linije”, pojašnjava Čobo.

S druge strane, građani zbog različitih razloga ne shvataju razmjere katastrofe i izostaje značajniji otpor.

„Pokušavamo dići narod na pobunu. Očigledno bezuspješno, jer je u narodu strah. Niko, ali niko se ne usuđuje javno u medijima reći da se Kakanjci moraju braniti. Dali smo državi pluća još davno, rijeke su nam uništene, živimo u radioaktivnoj sredini i sve to preživljavamo nekako. Sada nam se uništava rijeka koju smo pili, ali i Trstionica koja je bila jedina alternative. Podnijeli smo mnoštvo krivičnih prijava, za neke je istraga u toku, ali se još ništa ne dešava. Znamo i za obustavljene istrage. Svakoga čeka smrt, bilo prirodna, bilo od raka koji je uzrokovan otrovnom vodom. Da su ljudi bar mrvu slobodni, sada bi smo svjedočili oružanom sukobu građana protiv vlasti i rudnika“, poručuje Čobo.

Općina ima ograničene nadležnosti

Prema zakonima u entitetu Federacija BiH lokalne zajednice nemaju nadležnosti u procesu izdavanja odobrenja, ali općinska vijeća na osnovu procjene da li postoji javni interes, mogu dati ili ne dati saglasnost na koncesiju koju izdaje kantonalno ministarstvo.

Iz ureda načelnika Općine Kakanj na naš upit da li su nezavisna mjerenja sadržaja vode utvrdila prisustvo teških metala i drugih zagađivača u vodovodu Kaknja, odgovaraju da su, prema navodima Javnog preduzeća Vodokom, mjerenja pokazala da je prisustvo teških metala u granicama dozvoljenog u skladu sa Službenim pravilnikom, ali da u posljednje vrijeme primjetno je osjetno povećanje mutnoće (NTU) vode što je vjerovatno uzrok izvođenja građevinskih radova u blizini vodotoka.

Iz Adriatic Metals PLC kažu da rudnik Vareš ima sve zakonske ekološke dozvole koje su propisane bosanskohercegovačkim zakonom za početak rada, a federalni inspektori za okoliš redovno posjećuju rudnik.

„U skladu sa statutarnim zahtjevima, također smo dobrovoljno sproveli dvogodišnju međunarodno usklađenu procjenu uticaja na životnu i društvenu sredinu (ESIA), prema standardima koje je postavila Evropska banka za obnovu i razvoj. Ova politika je najsavremenija od svih međunarodnih kodeksa za najbolju praksu i njenih deset zahtjeva za učinkom su daleko zahtjevniji od nacionalnih kodeksa i standarda“, kaže Dominic Roberts iz kompanije Adriatic Metals.

„Cijenimo da postoji zabrinutost da bi naše operacije mogle utjecati na rijeku Bukovicu, a potom i Bosnu. U prilogu odgovora Adriatic Metals je opsežan tekst na ovo pitanje čiji rezime je da do danas nije uticalo na kvalitet ili kvantitet vodosnabdevanja Kaknja našim radom, a nema ni razloga sugerirati da će ih biti u budućnosti. Da je došlo do ispuštanja štetnog materijala to bi bilo utvrđeno našim ispitivanjima čije rezultate dostavljamo nadležnima ili od strane komunalnog preduzeća Kaknja, jer imaju zakonsku obavezu da te vode redovno testiraju“, pojašnjava Roberts.

Na naš upit press službi Zeničko-dobojskog kantona do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Upitan opstanak Plive

Na zapadu Bosne, rijeka Pliva i stanovništvo tri općine također je ugroženo rudarskim istraživanjima.

„Na području općine Jezero (u entitetu Republika Srpska) vršena su istraživanja mineralnih sirovina. Navodno su pronađene značajne količine zlata što bi trebalo podrazumijevati i eksploataciju. Sva istraživanja kao i iskopavanja vrše se u neposrednoj blizini rijeke Plive koja je zajedničko blago općinama Šipovo, Jezero i Jajce. Već pri samim istraživanjima dolazilo je do odlijevanja hemikalija i drugih raznih štetnih tvari u rijeku, a ako bi došlo do iskopavanja to bi bila svakodnevnica i u mnogo većim količinama“, kaže Edin Hozan, gradonačelnik Jajca.

Građani i aktivisti iz oba entiteta su se udružili u cilju očuvanja zajedničkog resursa bez kojeg je njihova budućnost upitna, ali načelnica Jezera je promijenila stav.

„Za nas, Jajčane, Pliva je biser, blago od neprocjenjive vrijednosti i ne postoji resurs koji je vrjedniji od same rijeke. Dugoročno nam svima može donositi veliku korist, a Jajčani je koriste i za piće. Prije nekoliko godina ove tri općine su potpisale Sporazum o očuvanju i zaštiti Plive kao nečeg jako vrijednog i nije mi jasno zašto je načelnica Jezera odustala od te ideje i dozvolila da se iskopavanjima ona zagadi ili generalno ugrozi“, zaključuje Hozan.